Daleka kriza, mogući efekti: Može li politička eskalacija u Venezueli utjecati na BiH

Geopolitička eskalacija u Venezueli otvorila je ponovo pitanje koliko politički potresi u udaljenim dijelovima svijeta mogu imati konkretne ekonomske posljedice po Bosnu i Hercegovinu (BiH), ali i zemlje regije. Iako BiH nema direktne trgovinske odnose s Venezuelom, analitičari upozoravaju da rast globalne političke neizvjesnosti gotovo uvijek povećava rizike na energetskim tržištima. Takva kretanja utječu na cijene nafte i derivata, te posredno podižu troškove poslovanja, transporta i života u zemljama koje su snažno zavisne od uvoza energenata.

Osjetljivost na globalne šokove

Nedim Makarević, izvršni direktor Vijeća stranih investitora BiH, za Bloomberg Adriju kaže da su aktuelna dešavanja u Venezueli za BiH "relevantna" prvenstveno, ne zbog direktne trgovinske veze, nego zbog kanala globalnih očekivanja i rizika.

Kao ključan primjer navodi tržište nafte. Iako je Venezuela u globalnom smislu relativno mali proizvođač (oko jedan posto svjetske proizvodnje), važna je kao geopolitički "okidač" za promjenu očekivanja tržišta i premije rizika.

"Tržište trenutno procjenjuje i scenarij prekida/ograničenja izvoza i rezanja proizvodnje", objašnjava Makarević.

Drugi važan kanal je, dodaje, finansijska i investicijska psihologija. "Političko-vojna eskalacija oko velike naftne zemlje utječe na 'risk-on/risk-off' ponašanje investitora, a to se prelijeva na cijenu kapitala, apetiti za ulaganja i toleranciju na rizik u manjim tržištima (uključujući Zapadni Balkan), čak i kada nema direktne veze s Venezuelom", kaže Makarević.

Bloomberg Mercury

 

Bosna i Hercegovina je, prema njegovim riječima, posebno osjetljiva na ovakve globalne šokove zbog visoke uvozne zavisnosti od nafte. U ukupnoj finalnoj potrošnji naftnih derivata u BiH, transport nosi oko 88 posto (2024.), što znači da se svako značajnije pomjeranje cijene nafte vrlo brzo prenosi na cijene goriva, troškove logistike, cijene robe i inflaciona očekivanja.

"Ključna poruka je da su ovakve krize za BiH relevantne ne zato što BiH trguje s Venezuelom, već zato što BiH kupuje energente po globalnoj cijeni i uvozi volatilnost", ističe Makarević.

Bez "direktnih" udara

On naglašava da BiH vjerovatno neće osjetiti "direktan" udar, jer nema značajne direktne energetske uvozne tokove iz Venezuele, niti su domaće kompanije ključni investitori u toj zemlji. Ipak, indirektni efekti zavise od trajanja i intenziteta krize.

Iz perspektive Vijeća stranih investitora, dodaje, poruka je obično vrlo praktična: "Ne možemo kontrolirati globalne šokove, ali možemo kontrolirati domaću otpornost i predvidivost poslovnog ambijenta".

To, prema njegovim riječima, podrazumijeva nekoliko ključnih mjera: ubrzanje energetske efikasnosti, posebno u industriji i javnom sektoru, smanjivanje intenziteta troškova goriva u logistici, te jačanje diverzifikacije izvora i infrastrukture gdje je realno, jer uvozna zavisnost povećava ranjivost na eksterni šok. Važan je i makroekonomski i fiskalni "jastuk", stvaranje prostora u dobrim godinama kroz kontrolu rashoda i predvidljiv fiskalni okvir, kako bi energetski šokovi imali slabiji utjecaj na budžet i inflaciju.

Posebno naglašava značaj investicijske klime: "U vremenima globalne turbulencije, zemlje koje imaju jasne procedure, brze dozvole i pouzdanu pravnu zaštitu postaju relativno atraktivnije, čak i ako su male", kaže Makarević.

Bloomberg

 

U realnom sektoru, dodaje, upravljanje rizikom postaje nova normalnost. Veće kompanije sve više koriste ugovorno i finansijsko planiranje kroz dugoročne ugovore, scenarijsko budžetiranje i optimizaciju zaliha kako bi amortiziralo volatilnost energenata, trend koji je sve prisutniji i u BiH.

Globalni tokovi nafte

Ekonomski analitičar Igor Gavran ističe da je u slučaju Venezuele realno očekivati efekte na globalne tokove nafte i naftnih derivata, kako u pogledu količina, tako i cijena. Čak i ako ne dođe do ozbiljnijih poremećaja u isporukama, sam faktor povećanog rizika, naglašava, dovoljan je da proizvede negativne efekte na tržištu.

Gavran upozorava da bi posljedice mogle biti znatno veće ako bi uslijedila nova eskalacija, te da su dodatni faktor rizika nesuvisle reakcije značajnih ekonomija poput EU, koje, prema njegovoj ocjeni, praktično demonstriraju da međunarodno pravo nije važno i da su spremne podrediti sve međunarodne standarde dominaciji sile.

Govoreći o mogućim efektima na BiH, Gavran navodi da će eventualni direktni utjecaji u ovom konkretnom slučaju ovisiti o eventualnom efektima na svjetske cijene nafte, budući da BiH nema značajne direktne ekonomske odnose s Venezuelom. Dugoročno, međutim, upozorava da bi nastavak prakse nekontrolirane upotrebe sile u međunarodnim odnosima mogao imati ozbiljnije posljedice, u zavisnosti od toga gdje bi se nova destabilizacija pojavila.

"Također, neukusno poltronske reakcije domaćih vlasti iz BiH jasno pokazuju da nemaju nikakvu svijest o vlastitim interesima BiH, ni spremnost da vode autonomnu politiku. Svode se na punu i slijepu ovisnost o nekome ko je samo u njihovim snovima strateški partner BiH, a čiji se minimalni interes za nas svodi isključivo na lične ekonomske i geopolitičke interese", zaključuje Gavran.

Potencijalni rast troškova energije

Politički analitičar Harun Cero za Bloomberg Adriju je kazao da, ako se američka intervencija u Venezueli i hapšenje Nicolasa Madura posmatraju kao završen i svjesno proveden potez, onda je ključno razumjeti da ona ne proizlazi iz impulsivne politike, već iz racionalno definiranih američkih interesa u promijenjenom međunarodnom okruženju. Tek iz te perspektive mogu se pravilno sagledati i posljedice po Bosnu i Hercegovinu i Zapadni Balkan.

Bloomberg Mercury

 

Za Sjedinjene Američke Države, Venezuela predstavlja kombinaciju energetskog, sigurnosnog i geopolitičkog pitanja. Dugogodišnja destabilizacija zemlje, kolaps institucija, masovne migracije i duboko ukorijenjen utjecaj Rusije, Kine i Irana u zapadnoj hemisferi direktno su zadirali u američku nacionalnu sigurnost. U tom kontekstu, intervencija se u Washingtonu ne tumači kao narušavanje suvereniteta, već kao pokušaj vraćanja stabilnosti u neposredno susjedstvo, uz poruku da SAD i dalje preuzima odgovornost za sigurnost vlastite hemisfere.

Prema njegovom mišljenju, ovakav pristup označava strateški realizam, a ne izolacionizam. Američki život prema Južnoj Americi ne znači povlačenje iz drugih regija, već preraspodjelu pažnje u skladu s procjenom gdje su američki interesi najdirektnije ugroženi. U svijetu rastuće konkurencije velikih sila, SAD sve otvorenije djeluje tamo gdje vidi jasnu vezu između regionalne nestabilnosti i vlastite sigurnosti.

Politički gledano, američki fokus na Južnu Ameriku može značiti manje neposredne pažnje Balkanu, ali ne i promjenu temeljne američke politike prema regiji. SAD Balkan vidi kao relativno stabiliziran prostor, s postojećim sigurnosnim mehanizmima (NATO prisustvo, EUFOR, institucionalni okvir Daytona), koji ne zahtijeva stalnu kriznu intervenciju. Iz američke perspektive, to je upravo znak uspjeha ranijih politika, a ne zanemarivanja.

Cero je kazao da za BiH to nosi ambivalentne posljedice. S jedne strane, izostanak snažnog vanjskog pritiska smanjuje dinamiku reformi i produžava unutrašnje političke blokade. S druge strane, SAD i dalje ostaje zainteresiran za očuvanje stabilnosti, ali očekuje da veći dio odgovornosti preuzmu domaći akteri i Evropska unija. To je logika "partnerstva, a ne tutorstva".

Sporiji priliv zapadnog kapitala

Važno je naglasiti i širi normativni kontekst. Američka intervencija u Venezueli ne znači odbacivanje međunarodnog poretka, već njegovo pragmatično tumačenje u uslovima kada institucije ne proizvode rezultate. Iz američke perspektive, dugotrajno toleriranje propalih država, autoritarnih režima i stranog utjecaja u neposrednom okruženju predstavlja veći rizik od selektivne upotrebe sile.

Za Zapadni Balkan, to znači ulazak u fazu u kojoj više nema iluzije o stalnoj međunarodnoj pažnji. Regija ostaje važna, ali ne presudna. Ekonomski, to podrazumijeva sporiji priliv zapadnog kapitala, ali i veću potrebu za unutrašnjim reformama kako bi se smanjio politički rizik i povećala atraktivnost za investicije.

U konačnici, Cero smatra da američka intervencija u Venezueli ne destabilizira BiH direktno. Ona prije svega redefinira globalni kontekst, SAD djeluje tamo gdje vidi jasne interese i očekuje veću odgovornost saveznika i partnera u drugim regijama.

Depositphotos

 

Za BiH i Zapadni Balkan to je manje pitanje američke politike, a više pitanje vlastite sposobnosti da funkcioniraju u svijetu u kojem stabilnost više nije garantirana pažnjom velikih sila, nego unutrašnjom održivošću.

Neven Anđelić, profesor međunarodnih odnosa i ljudskih prava na Regent’s University u Londonu, gostujući na N1 također je pojasnio kako se ova situacija može odraziti na male zemlje poput BiH.

BiH igra po pravilima SAD-a

Kazao je da ponašanje Bosne i Hercegovine u međunarodnim odnosima po mnogo čemu ide na način na koji to SAD želi.

"Povremeno imaju neka odstupanja, ja bih sada tu naglasio, dakle, probleme s vanjskom politikom BiH. Da ponekad u neobaveznim glasanjima naša zemlja ne glasa kao što SAD glasa. Tu bi se, recimo, BiH trebala početi ponašati kao Palau, koji uvijek glasa u Ujedinjenim nacijama na isti način kao SAD. Čak su u jednom momentu i za svog ambasadora u Ujedinjenim nacijama imenovali američkog državljanina koji se oženio žiteljkom Palaua itd.", kazao je.

Podsjetio je i kako su prije nekih 15-ak godina afričke zemlje i neke azijske zemlje, neke latinoameričke zemlje podnijele inicijativu za usvajanje u Generalnoj skupštini deklaracije o difamaciji protiv koje su glasale sve evropske zemlje, SAD itd. BiH nije glasala kao zapad u tom momentu. Tu su neki problemi jer imamo razne interese. 

"BiH je tu mogla reagirati kao Albanija u tom momentu - njihovi ambasadori nisu bili prisutni na sjednici, što je jedan od oblika da se izbjegne čisto određivanje. Te neke male sitne stvari, o njima se mora voditi računa čisto da se drži hegemon, jer to je zaista uloga SAD-a u ovom momentu, da se drži u dobroj volji jer od hegemona u sadašnjim geopolitičkim odnosima zavisi i budućnost BiH", naglasio je.