Globalna finansijska tržišta i dalje su pod snažnim utjecajem geopolitičkih tenzija, prije svega eskalacije sukoba među SAD‑om, Iranom i saveznicima na Bliskom istoku. Donald Trump ponovo je uoči početka sedmice svojim izjavama izazvao snažne reakcije investitora, umjesto plana deeskalacije, najavio je nastavak vojne kampanje, što je produbilo nesigurnost na tržištima.
Odjek ove situacije već se jasno vidi u ključnim pokazateljima. Cijene nafte porasle su za više od pet posto, dok berze bilježe padove, jer investitori sve više obraćaju pažnju na geopolitičke signale i potencijalne poremećaje u opskrbi energentima, posebno kroz Hormuški moreuz. Cijene zlata, tradicionalnog utočišta u kriznim vremenima, osciliraju pod pritiskom jačanja dolara i neizvjesnosti oko stopa i inflacije. U takvom okruženju, tržišta sve manje slijede klasične ekonomske modele, a sve više reagiraju na geopolitiku i rizik kao ključne determinante kretanja cijena.
Bloomberg
Kako navode analize, zakoračili smo u desetljeće nesigurnosti. Svijet ulazi u fazu u kojoj se ključni rizici ne pojavljuju izolirano, već se prepliću, od geopolitičkih sukoba i ekonomskih šokova do tehnoloških i klimatskih prijetnji. Prema Global Risks Reportu 2026 Svjetskog ekonomskog foruma, 50 posto stručnjaka očekuje turbulentnu globalnu situaciju u naredne dvije godine, dok dugoročno, do 2036., taj broj raste na 57 posto. Samo jedan posto vjeruje u stabilan i miran svijet.
Poremećaji iz Hormuza već udaraju na BiH
Rat na Bliskom istoku i zatvaranje Hormuškog moreuza ubrzano mijenjaju globalne lance snabdijevanja. Posljedice ovih poremećaja već su vidljive u poslovanju kompanija u BiH i regiji kroz rast troškova, duže rokove isporuke i složenije planiranje nabavke. Kako za Bloomberg Adriju ističe Meliha Mujezinović, voditeljica Dragon Maritime SEE, fokus kompanija više nije hoće li doći do poremećaja, već koliko brzo i efikasno mogu reagirati kada se oni dese.
Ova geopolitička i ekonomska nesigurnost odmah se odražava i na unutrašnju politiku i javne finansije. U Republici Srpskoj vlasti uvode mjere koje direktno podržavaju zaposlenike i infrastrukturne projekte. Povećanja plata u javnom sektoru kreću se od 3 do 10 posto, dok zdravstveni radnici dobivaju dodatnih 250 KM mjesečno.
Paralelno, Gasovod Šepak - Novi Grad, vrijedan više od milijardu maraka, finansira se iz budžeta RS-a, čime se osigurava strateška energetska infrastruktura.
Aerodromi Sarajevo i Mostar pred koncesijama
S druge strane, u Federaciji BiH aktuelno je pitanje koncesijskog upravljanja strateškom infrastrukturom. Američka kompanija AAFS Infrastructure Energy LLC nudi dugoročno upravljanje aerodromima u Sarajevu i Mostaru, uz ulaganja od oko 250 miliona eura i koncesijski period od 30 godina. Admir Čavalić, ekonomski analitičar, podsjeća da koncesije ne treba unaprijed odbacivati, posebno u kontekstu domaće prakse upravljanja javnim poduzećima.
Istovremeno, tehnološki sektor pokazuje da globalna nesigurnost dolazi i kroz digitalni prostor. Fenomen "AI washinga" pokazuje kako kompanije koriste umjetnu inteligenciju kao opravdanje za smanjenje radne snage i modernizaciju poslovanja, iako stvarni efekti često još nisu vidljivi.
Facebook/Sarajevo International Airport
Ova promjena u poslovnom modelu prirodno vodi i do razmišljanja o budućnosti finansija - tokenizacija imovine otvara nove mogućnosti ulaganja, omogućujući da nekretnine, umjetnička djela ili infrastrukturni projekti postanu dostupni kroz digitalne tokene, što ubrzava transformaciju ekonomije.
Nasljednici moraju dokazati da mogu biti menadžeri
U domaćem poslovnom kontekstu, slična transformacija odvija se i u porodičnim kompanijama. Sve više firmi u BiH prolazi kroz generacijske tranzicije, gdje osnivači predaju upravljanje profesionalnom menadžmentu, a nasljednici postupno preuzimaju vlasničke uloge. Fuad Šišić, ekspert za porodične firme, ističe da uspjeh nije samo u knjigovodstvenoj vrijednosti, već u razumijevanju bilansa uspjeha, stanja i gotovinskog toka – što je ključno za dugoročnu stabilnost.
Idemo na Svjetsko
Na kraju, sport pokazuje da ni u globalno nesigurnim vremenima ne prestaju uspjesi i inspiracija. Bosna i Hercegovina pobijedila je Italiju i plasirala se na Svjetsko prvenstvo 2026., donoseći finansijski efekt kroz FIFA nagrade i dodatne prihode za klubove. Paralelno, situacija u Ukrajini pokazuje kako sukobi redefiniraju pravila i organizaciju sporta, utakmice se održavaju uz atomska skloništa, a broj gledalaca zavisi od sigurnosne infrastrukture, ne tribina. Fudbal se igra, ali po pravilima rata.
.webp){kind=icon}
