Sarajevo i Mostar pred koncesijama: Kada će vlasti donijeti konačnu odluku

Pitanje koncesijskog upravljanja strateškom infrastrukturom ponovo je u fokusu u Federaciji Bosne i Hercegovine, gdje vlasti razmatraju ponudu američke kompanije AAFS Infrastructure Energy LLC za dugoročno upravljanje aerodromima u Sarajevu i Mostaru.

Riječ je o inicijativi koja predviđa značajna ulaganja i unapređenje zračne povezanosti s evropskim destinacijama. Iz Vlade Federacije BiH ranije su za medije potvrdili da je ponuda zaprimljena početkom marta, a uključuje koncesijski period od 30 godina te investicije u iznosu od oko 250 miliona eura. Ista kompanija uputila je ponudu i Gradu Mostaru za upravljanje Zračnom lukom Mostar.

Analize i procjena isplativosti prije odluke

Ekonomski analitičar Admir Čavalić za Bloomberg Adriju ističe da koncesije kao poslovni model ne treba unaprijed odbacivati, posebno u kontekstu domaće prakse upravljanja javnim poduzećima.

"Koncesije ne treba demonizirati, naročito u okolnostima kada su javna poduzeća pod snažnim političkim utjecajem ili kada se smanjuje budžetski potencijal za investicije", kaže Čavalić.

Bloomberg Adria

 

Ipak, upozorava da postoje važne sistemske prepreke koje treba riješiti prije donošenja konačne odluke. Kao ključni problem navodi zastarjelu i neadekvatnu zakonsku legislativu u oblasti koncesija. Prema Čavalićevim riječima, to treba mijenjati, a kako bi se bolje definirao i zaštitio javni interes kroz pitanja naknada, odgovornosti, rokova, kaznenih odredbi i slično.

Kada je riječ o konkretnoj ponudi, Čavalić ističe da je neophodno imati više informacija o samoj kompaniji i strukturi investitora.

"Još uvijek ne postoji dovoljno povjerenja kada je riječ o AAFS-u. Jasno je da okupljaju određeni američki kapital i da postoji politička podrška datom kapitalu za investiranje. Potrebno je da imamo dodatne informacije u vezi s navedenim", navodi on.

Dodaje da bi svaka odluka o dugoročnim koncesijama morala biti zasnovana na sveobuhvatnim analizama i studijama isplativosti.

"Neophodno je utvrditi je li ovakav aranžman dugoročno isplativ i u interesu Bosne i Hercegovine", ističe Čavalić.

S druge strane, naglašava da koncesije mogu predstavljati optimalan model razvoja aerodromske infrastrukture, posebno u uslovima ograničenih javnih ulaganja.

"Alternativa je nastavak stranačke kontrole bez mogućnosti značajnijeg ulaganja javnog novca i proširenja kapaciteta. Ako se koncesija pravilno modelira, uz sve potrebne analize i zaštitne mehanizme, onda ne sumnjam da bi postojala dugoročna korist za putnike i državu", kaže.

Podsjeća i da aerodromi, uprkos strateškom značaju, ostaju infrastruktura koja se ne može izmjestiti iz zemlje, što dodatno ide u prilog koncesijskim modelima.

"Cilj mora biti razvoj aviosaobraćaja, nova ulaganja i šira korist za građane i privredu, uključujući i kargo sektor. U konačnici, ključno je zaštititi interes putnika, a ne političkih struktura ili posrednika koji bi eventualno profitirali", zaključuje Čavalić.

Prema dostupnim informacijama, AAFS Infrastructure and Energy LLC je američka kompanija osnovana krajem 2025. godine, koja se u javnosti pozicionira kao most između globalnog kapitala i lokalnih infrastrukturnih projekata, s posebnim fokusom na LNG i gasnu infrastrukturu. Oni su, podsjetimo, Vladi Federacije BiH, osim za modernizaciju međunarodnih aerodroma, uputili pismo namjere i za učešće u realizaciji strateškog projekta Južne interkonekcije između BiH i Hrvatske, ali i za ulaganja u gasne elektrane.

Osim činjenice da je AAFS relativno nova kompanija, bez vidljivog portfelja ranije realiziranih velikih infrastrukturnih projekata, ono što dodatno budi pažnju jeste i pisanje stranih medija, prije svega britanskog Guardiana, koji su objavili da su pojedini ljudi povezani s AAFS-om bliski saradnici predsjednika Donalda Trumpa.

Prema tim navodima, u vrhu kompanije nalaze se osobe koje su ranije bile politički i poslovno vezane za Trumpovu administraciju, što je otvorilo pitanja o političkom kontekstu interesa za projekte u BiH.

U tom kontekstu, ulazak AAFS Infrastructure and Energy d.o.o. u projekt Južne interkonekcije dodatno skreće pažnju, posebno imajući u vidu da je riječ o kompaniji koja je već iskazala interes za više strateških infrastrukturnih i energetskih projekata u Federaciji BiH.

Potez Vlade FBiH, koja je Parlamentu FBiH uputila izmjene Zakona o gasovodu "Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska", pozdravila je i Ambasada SAD-a. Iz Ambasade su ocijenili da BiH ovim pravi važan korak ka diverzifikaciji energetskog snabdijevanja i jačanju ekonomskih odnosa sa SAD-om.

Investicije, broj putnika i opravdanost koncesija

Studija Svjetske banke, izrađena za Vladu Federacije BiH, prvi put je jasno kvantificirala potrebna ulaganja u aerodromsku infrastrukturu. Prema njoj, za sarajevski aerodrom u narednih 30 godina potrebno je oko 194 miliona eura, uz fokus na usklađivanje sa ICAO standardima, rekonstrukciju piste i proširenje kapaciteta. Planirano je povećanje broja putnika sa sadašnjih oko dva na pet miliona godišnje, dok bi do 2055. promet mogao dostići 5,4 miliona. Za Tuzlu su predviđena ulaganja od oko 52,8 miliona eura, za Banju Luku 80,4 miliona, a Mostar zahtijeva oko 37,8 miliona eura, uglavnom za obnovu postojećih objekata.

Podaci o broju putnika dodatno oslikavaju razmjere aerodromskog prometa i opravdanost ulaganja. Međunarodni aerodrom Sarajevo zabilježio je rekordnu 2025. godinu s ukupno 2.226.692 putnika, što je porast od oko 22 posto u odnosu na 2024. Trend rasta nastavlja se i početkom 2026., pa je u januaru aerodrom opslužio 121.762 putnika, što je rast od 4,7 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine.

Za razliku od Sarajeva, Zračna luka Mostar ima znatno manji promet. U 2025. ostvarila je 72.383 putnika, što je povećanje od preko 50 posto u odnosu na 2024., dok je početkom 2026., u januaru i februaru zajedno, zabilježeno oko 3.679 putnika.

Ova studija predstavlja ključnu osnovu za odluku vlasti o eventualnom uvođenju koncesijskog modela. Premijer Nermin Nikšić ranije je najavio da će se, nakon završetka analiza, otvoriti rasprava o opravdanosti takvog pristupa.

Regionalni kontekst i izazovi privatnog upravljanja

Koncesije nad aerodromima odavno su postale regionalni standard, a jedino su Bosna i Hercegovina i Crna Gora duže odolijevale tom trendu. Crna Gora je u međuvremenu ušla u proces koncesioniranja, ali on još nije okončan.

 

Stručnjak za upravljanje aerodromima s višedecenijskim iskustvom Tonči Peović ranije je za Bloomberg Adriju upozorio da su državna ulaganja u aerodrome u EU ograničena, dok privatni investitori ulažu samo u projekte s jasnom profitabilnošću. Prema njegovim riječima, većina aerodroma u Evropi ostaje u državnom vlasništvu, dok su privatizirani uglavnom veliki aerodromi zbog ekonomije veličine investicije. Tako, 80 posto evropskih aerodroma ostvaruje tek 20 posto evropskog zračnog prometa, dok 20 posto privatiziranih aerodroma ostvaruje oko 80 posto prometa.

"S obzirom na ovu spoznaju, nije izvjesno da će biti značajnog interesa za privatno upravljanje aerodromima u BiH, osim Sarajeva, koje već ima veće brojeve putnika", kazao je Peović ranije. Također je kazao da se povezivanje više aerodroma u jedan paket koncesije nije pokazalo kao uspješan model nigdje u svijetu, pa stoga sumnja da bi i u BiH bio drugačiji rezultat.

Pojedini stručnjaci dodatno upozoravaju da Zračna luka Mostar, zbog svog ograničenog obima saobraćaja, ne spada u kategoriju aerodroma koji su posebno atraktivni za privatne investitore. Također ističu i tehničko-operativne specifičnosti vezane za njegovu raniju vojnu namjenu, uključujući složenije uslove slijetanja, što može predstavljati dodatni izazov u komercijalnom razvoju.

- Tekst nastao uz pomoć Ivane Raonić.