Aerodrom Mostar bilježi rast broja putnika i sve veći interes aviokompanija, ali i dalje ostvaruje relativno skroman promet u odnosu na druge aerodrome u regiji. U 2024. godini zabilježeno je oko 47.000 putnika, što je dvostruko više nego godinu ranije, ali i dalje daleko od ranijih očekivanja. Istovremeno, aerodrom se suočava s nizom izazova kao što su infrastrukturna ograničenja, otkazivanje rasprodatih letova za Istanbul ili štrajk radnika zbog višegodišnjih niskih plata.
Stručnjaci ukazuju na potencijal ovog aerodroma, posebno u segmentu vjerskog i čarter turizma, ali jasno je da bez strateškog djelovanja i sistemske podrške ne može ostvariti stabilan rast.
Raste broj putnika, ali i dalje ispod očekivanja
Aerodrom Mostar u 2024. godini zabilježio je 47.379 putnika, što je više nego dvostruko u odnosu na 2023. godinu, kada ih je bilo 20.525. Iako su to skromne brojke u odnosu na regionalne vodeće aviokompanije, pokazuju pozitivan trend.
Poređenja radi, Aerodrom Sarajevo je u 2023. godini imao 1.369.007 putnika, a 2024. godine čak 1.821.762. U regiji, prema podacima Ex YU Aviation, devet aerodroma zabilježilo je najprometniju godinu od osnivanja - uključujući Beograd, Zagreb, Split, Prištinu, Skoplje i druge, s ukupno više od 36 miliona putnika u 2024. godini.
Iako je konkurencija jaka, posebno zbog veće ponude letova i razvijenije infrastrukture na drugim aerodromima, Luka Popović iz EX YU Aviationa, za Bloomberg Adriju kaže da Mostar može pronaći svoje mjesto kao nišni aerodrom fokusiran na sezonski turizam, vjerske posjete i dijasporu.
Ključna prednost je blizina Međugorja, dok dijaspora iz zapadne Evrope, naročito iz Njemačke, Švicarske i Austrije, predstavlja stabilnu bazu putnika. U tom kontekstu, Popović procjenjuje da je realno očekivati godišnji promet između 80.000 i 150.000 putnika. Vrijedi podsjetiti da je prije osam godina procjena bila dosta ambicioznija – tada se, upravo zbog blizine Međugorja i atraktivne lokacije aerodroma, govorilo o mogućem godišnjem prometu od čak 600.000 do 650.000 putnika. Ipak, ti brojevi nikada nisu ostvareni.
Uprkos tome, Popović ističe da Mostar ima dugoročnu održivost kao komercijalni aerodrom, prije svega zbog specifičnog tržišnog položaja. Najveći potencijal vidi u razvoju vjerskog turizma, s obzirom na blizinu Međugorja koje svake godine privlači hodočasnike, prije svega iz Italije i Poljske. Uz vjerski turizam, važan faktor čini i bh. dijaspora, koja redovno putuje u ovaj dio BiH, naročito tokom praznika i ljetnih mjeseci.
Pozitivno je, kaže Popović, i to što postoji podrška lokalnih vlasti da se uspostavi stabilna mreža linija ka destinacijama gdje postoji potražnja. On smatra da bi, uz postojeće redovne linije, veći fokus trebalo staviti na razvoj čarter saobraćaja, koji je u prošlosti donosio najbolje rezultate. Kao primjer navodi 2015. godinu, kada je Mostarski aerodrom bilježio 75.000 putnika i svi su, prema njegovim riječima, bili na čarter letovima.
"To podrazumijeva rad s turističkim operaterima", zaključuje Popović. Ovakav model ima potencijal da Mostaru donese rekordan broj putnika.
Privlačenje međunarodnih turoperatora
Jusuf Jamakosmanović, konsultant za avijaciju i turizam, procjenjuje da je, prema analizama i strategiji razvoja avioruta, na kojima je i on radio, realan cilj dosegnuti nivo od oko 100.000 putnika godišnje u naredne dvije-tri godine.
"Za značajniji rast broja putnika neophodno je šire strateško djelovanje i aktivno uključivanje dodatnih aktera", naglašava.
Aerodrom Mostar, dodaje, posjeduje velik, još uvijek nedovoljno iskorišten potencijal, posebno kada govorimo o čarter-letovima povezanim s turizmom.
Jamakosmanović smatra da je ključ uspjeha u bliskoj saradnji aerodroma s turističkim zajednicama, Gradom Mostarom, kantonom i Federacijom BiH, koji bi zajednički trebali kreirati politiku i poticajne mjere za privlačenje velikih međunarodnih turoperatora, koji bi u Mostar dovodili organizirane turističke grupe charter letovima.
Ukazuje na to da u regiji već postoje uspješni primjeri ovakvih politika. Za primjer navodi Aerodrom u Ohridu u Sjevernoj Makedoniji, koji je kroz dobro definiran program poticaja Vlade za turoperatore od nekadašnja četiri sedmična leta prije 15 godina došao na više od 27 sedmičnih letova danas. Dolazak velikih grupa turista u Ohrid pokrenuo je sasvim novi ekonomski ciklus ulaganja i razvoja u tu regiju.
"Dakle, da bi Aerodrom Mostar mogao ostvariti značajniji rast broja putnika i pokrenuti pozitivnu spiralu ekonomskog razvoja u regiji, potreban je strateški i koordiniran angažman ne samo aerodroma, već i svih relevantnih institucija i nivoa vlasti – aerodrom to ne može sam", zaključuje Jusuf Jamakosmanović.
Destination Sarajevo
Zašto je otkazan let za Istanbul
Posebnu pažnju ove sezone privukla je iznenadna obustava letova za Istanbul, iako je interes putnika bio izuzetno visok. Direktnu liniju za Istanbul trebala je realizirati turska niskotarifna aviokompanija A-Jet (nekadašnji AnadoluJet). Letovi su trebali početi 4. juna s promotivnim cijenama karata od oko 40 eura. Interes je premašio očekivanja i prva tri leta bila su rasprodata.
Međutim, letovi su ubrzo otkazani, što je izazvalo negativne reakcije putnika na društvenim mrežama.
Prema nezvaničnim informacijama, razlog za prekid leži u kašnjenju isporuke aviona koji je trebao obavljati letove na relaciji Mostar–Istanbul. Ove navode za Bloomberg Adriju potvrdio je i Jusuf Jamakosmanović, konsultant za avijaciju i turizam, koji ističe da letovi nisu otkazani trajno, niti je aviokompanija odustala od Mostara kao destinacije.
Jamakosmanović pojašnjava da se radi o spletu nesretnih okolnosti u kojima aviokompaniji nije pravovremeno isporučen avion predviđen za obavljanje letova prema Mostaru i nekim drugim destinacijama.
Trenutni tip aviona kojim aviokompanija raspolaže nije pogodan za slijetanje u Mostar zbog specifičnih i kompleksnih procedura prilaza i slijetanja, kao i dodatnih sigurnosnih zahtjeva same aviokompanije. Aviokompanija, navodi Jamakosmanović, aktivno radi na rješavanju ovog problema, a plan uspostave letova za Mostar i dalje je u potpunosti aktuelan.
"Naravno, izazovi poput ovih mogu kratkoročno negativno utjecati na percepciju tržišnog potencijala Aerodroma Mostar kod aviokompanija i putnika, ali sam uvjeren da će se naći rješenje situacije", ističe Jamakosmanović.
Slične informacije su na konferenciji za medije održanoj u junu iznijeli i predstavnici Aerodroma Mostar, naglasivši da letovi nisu otkazani, već prolongirani.
"Avion koji je bio namijenjen da leti za Mostar trenutno nije dostupan iz tehničkih razloga", izjavio je tada Marko Đuzel, direktor Aerodroma Mostar.
Privatni arhiv
Štrajk radnika i infrastrukturni problemi
Privatni problemi gomilaju se i unutar same kompanije. Radnici Aerodroma su početkom jula održali jednosatni štrajk upozorenja, poručujući da su spremni na generalni štrajk ako se njihovi zahtjevi ne ispune. Glavni razlog nezadovoljstva je mala plata. Radnici tvrde da im plate nisu povećavane više od deset godina, te insistiraju na sistemskim rješenjima i većem ulaganju u kadrove.
Luka Popović kaže da interni problemi, poput štrajka radnika, predstavljaju izazov za svaki aerodrom, a pogotovo za manji poput Mostara, jer direktno utječu na operativnu pouzdanost.
"Za prevoznike, stabilnost i predvidivost u radu aerodroma su ključni faktori prilikom odlučivanja o uspostavljanju novih linija", naglašava Popović.
No, letovi i najavljeni štrajk nisu jedini izazov. Mostarski aerodrom godinama se suočava s infrastrukturnim ograničenjima. Popović pojašnjava da zbog specifične konfiguracije terena i prilaznih procedura, Mostarski aerodrom zahtijeva dodatni trening i upoznavanje posade s lokalnim uslovima letenja.
"To za aviokompanije znači dodatne troškove i komplikovanije planiranje posada, što je u direktnom sukobu s osnovnim poslovnim modelom niskobudžetnih prevoznika, koji teže standardizaciji i efikasnosti", kaže Popović.
Da bi privukao niskobudžetne kompanije, navodi naš sagovornik, aerodrom mora ponuditi konkretne kompenzacije za ove dodatne izazove, prije svega kroz veoma konkurentne takse, subvencije za pokretanje linija, logističku podršku i fleksibilne operativne uslove.
"Također, važno je da lokalne vlasti i turistički sektor budu uključeni u širu promociju destinacije i podršku održavanju linija", zaključuje Popović.
S obzirom na stalne upite u vezi s niskobudžetnim kompanijama, direktor Aerodroma Mostar Marko Đuzel ranije je za medije pojasnio da klasična niskotarifna kompanija ne može letjeti u Mostar zbog položaja aerodroma i specifičnosti terena.
Aerodrom Mostar
"S obzirom na to da je naš aerodrom bio vojni aerodrom, ograničeni smo na jedan mali dio aviokompanija s kojima možemo pregovarati i posebnu vrstu aviona. Mi ćemo u nekom kraćem periodu vrlo teško dogovoriti RyanAir ili WizzAir u Mostaru, posebno zbog potrebe školovanja pilota i kompliciranog terena", kazao je ranije za Fenu.
Izazov za aviokompanije
Jusuf Jamakosmanović također navodi da Mostar ima specifičan geografski položaj, između tri velika aerodroma (Sarajevo, Dubrovnik i Split), zbog čega se na tržištu suočava s intenzivnom konkurencijom i nije lako privući aviokompanije. Kompleksne procedure prilaza i slijetanja na aerodrome predstavljaju značajan izazov za aviokompanije, s obzirom na to da piloti moraju proći dodatnu obuku i certifikaciju prije početka operacija prema Mostaru.
"U uvjetima globalne nestašice pilotskog kadra, ovakav zahtjev predstavlja veliki trošak za aviokompanije, što ih često u samom startu odvraća od pokretanja letova prema Mostaru i preusmjerava ih na lakše dostupne destinacije", navodi Jamakosmanović.
Ipak, unatoč ovim preprekama, on smatra da postoje realne mogućnosti da Mostar u budućnosti privuče niskobudžetne kompanije. Ključ uspjeha vidi u mogućim ulaganjima u dodatnu infrastrukturu, kao i kreiranje poticajnih programa koji bi aviokompanijama olakšali početak operacija i omogućili konkurentnije poslovanje.
"Uz navedene mjere, Mostar bi mogao ostvariti stabilniju mrežu redovnih linija i postati atraktivniji avioprijevoznicima", kaže naš sagovornik.
.webp){kind=icon}
