Jeff Bezos, osnivač Amazona i četvrta najbogatija osoba na svijetu, slavno završava 2025. godinu, preuzimajući novu operativnu ulogu u svojoj karijeri. Poznat po vrsnim menadžerskim vještinama, ulaskom u svijet vještačke inteligencije (AI) i kroz startup Project Prometheus, Bezos želi ubrzati inženjering i proizvodnju u zrakoplovstvu i autoindustriji. Istovremeno, konkurenti poput Tesle, Googlea, Microsofta i drugih, također intenzivno ulažu u AI, stvarajući napeto globalno takmičenje.
Međutim, postoji bitna razlika koja Bezosa čini jedinstvenim liderom i potencijalnim "osvajačem" AI tržišta u odnosu na njegove kolege, među kojima su Elon Musk (Tesla, SpaceX, Neuralink), Mark Zuckerberg (Meta: Facebook, Instagram, WhatsApp), Sundar Pichai (Alphabet: Google), Satya Nadella (Microsoft) i Jensen Huang (Nvidia).
Bezos ide izvan okvira "svoje kompanije". Dok je Amazon imao AI inicijative (Alexa, logistika, prediktivna analiza), aktuelna strategija uključuje nezavisne startupe poput Prometheusa, Figure AI-ja, Skild AI-ja, Physical Intelligencea, Perplexityja i drugih. Njegov pristup je raznovrstan i dugoročan i podrazumijeva stvaranje ekosistema startupa koji međusobno komuniciraju i omogućavaju vertikalnu integraciju znanja i tehnologije. To nije slučaj s ostalim liderima, primarno okrenutim sopstvenim kompanijama.
Bezosov portfelj startupa
Američki poslovni mag ne stavlja sve karte samo na Project Prometheus - njegova AI strategija je razgranata i strateški raspoređena kroz više startupa, pokrivajući robotiku, hardver, podatke (engl. data) i autonomne sisteme. Prema analizi Nasdaqa, Bezos ulaže i uključen je u najmanje sedam AI kompanija koje prate veoma različite, ali međusobno povezane trendove u industriji.
-
Figure AI: Razvija humanoidne robote koji bi mogli obavljati složene zadatke u skladištima, proizvodnji, logistici, ali i u domu. Bezosova podrška ovim robotima pokazuje kako on vidi budućnost automatizacije - ne samo kao virtuelnu ekonomiju, već fizičku, radnu snagu koja može zamijeniti ljude u opasnim ili monotonim poslovima.
-
Skild AI: Fokusiran na "mozak" robota - razvija AI sisteme koji uče i prilagođavaju se, što je korak dalje prema općoj generativnoj inteligenciji (engl. AGI). Ova investicija ide ruku pod ruku s Prometheusom: Bezos očigledno smatra da su inteligentni, adaptivni roboti ključ fizičke ekonomije budućnosti.
-
Physical Intelligence: Jedan od možda najvažnijih startupa u ovom portfelju, koji razvija univerzalan softver ("mozak") za robote, primjenjiv na različite tipove mašina. U novoj rundi finansiranja privukao je 400 miliona dolara. Bezos ne samo da ulaže, već ovo vidi i kao strateški projekt: softver za robote koji može pokrenuti širok spektar mašina.
-
Perplexity AI: Ide u drugom smjeru - nije riječ o robotici, već o sistemima koji koriste AI da generiraju, sumiraju ili interpretiraju informacije umjesto klasičnog indeksiranja sajtova. Perplexity je konstruiran kao "AI answer engine" koji sažima odgovore s weba, uz navođenje izvora. Bezos je uložio u Perplexity u ranoj fazi, kako bi podržao alternativu tradicionalnim pretraživačima.
-
Tenstorrent: Fokusiran je na AI hardver - dizajnira AI čipove koji bi mogli izazvati dominaciju velikih igrača poput Nvidije. Ova investicija pokazuje da Bezos ne zanemaruje čipove, kao vitalni dio AI-ja.
-
Swiss‑Mile: Manji, ali interesantan igrač koji razvija robote nalik na "headless wheeled" robote za dostavu i logistiku. Ovaj tip robota može povezati Bezosovu viziju autonomne logistike s realnom operativnom primjenom.
-
Outgo: Fintek startup koji pomaže firmama (npr. vozačima) da upravljaju novčanim tokovima, plaćanjima i troškovima, što je posebno relevantno za logistiku i dostavu. Bezos je ušao u ovaj posao, jer vidi sinergiju između finansijske infrastrukture i operativnih dijelova lanca, posebno u ekosistemu koji je blizak Amazonu.
Ako je suditi po staroj, dobroj izreci da se nikada ne stavljaju sva jaja u jednu korpu, onda Bezosova AI strategija ima smisla. Dok Prometheus cilja visoko - na inženjering, proizvodnju, avionsku i automobilsku industriju, ulaganja u ostale startupe pokrivaju druge značajne oblasti - od robotike i softvera, do podataka i finansijske infrastrukture.
Ovakav pristup Bezosov portfelj ujedno čini manje rizičnim, jer razvoj Prometheusa može trajati godinama, a ostali startupi su već aktivni. Osim toga, razmišljanje Bezosa u ovom slučaju potvrđuje da je ostao vjeran svojoj "detaljnoj, analitičkoj poslovnoj filozofiji", jer ne uzima u obzir samo jedan nivo AI-ja, već razne slojeve: čipove (Tenstorrent), "mozak" robota (Physical Intelligence, Skild), samu mehaniku (Figure, Swiss-Mile) i pozadinske podatke (Outgo, Perplexity). To je, praktično, vertikalna integracija AI lanca vrijednosti i može dati konkurentsku prednost Prometheusu.
Ulaganja u ove startupe, također, pomažu Bezosu da privuče i zadrži vrhunske talente u AI-ju i robotici. Stručnjaci koji rade u Physical Intelligenceu, Skildu, Figureu i drugim startupima mogu sarađivati s timom Prometheusa, razmjenjujući ideje, tehnologiju i "know-how" vještine. Drugim riječima, dugoročna strateška vizija, tipična za Bezosa, ukazuje na to da on ne traži brze rezultate, već gradi ekosistem koji može da trajati decenijama. Stoga, postoje jake osnove za vjerovanje da Prometheus nije samo "špekulativna opklada" već projekt koji može postati AI paradigma.
.webp){kind=icon}
