Dobro došli u desetljeće nesigurnosti. Početak 2026. godine ne donosi smirivanje globalnih tenzija, već njihovo produbljivanje. Tržišta sve manje prate klasične ekonomske pokazatelje, a sve više reagiraju na ratove, sankcije i političke odluke koje direktno utječu na cijene energenata, hrane i kapitala. Globalni lanci snabdijevanja i dalje se prilagođavaju poremećajima, dok digitalni prostor postaje novo bojno polje u kojem dezinformacije i cyber napadi mogu izazvati jednako snažne posljedice kao i finansijske krize.
U takvom okruženju, granica između ekonomije i geopolitike gotovo da nestaje. Svijet ulazi u fazu u kojoj se ključni rizici ne pojavljuju izolovano, već se prepliću i međusobno pojačavaju, od geopolitičkih sukoba i ekonomskih šokova do tehnoloških i klimatskih prijetnji. Upravo zato 2026. godina označava početak perioda u kojem će sposobnost prilagođavanja i upravljanja neizvjesnošću biti važnija od samog ekonomskog rasta.
Prema najnovijem Global Risks Reportu 2026. Svjetskog ekonomskog foruma, globalna zajednica suočava se s povećanom osjetljivosti sistema i rastućom međuzavisnošću rizika koji se razvijaju uporedo, stvarajući kompleksnu mrežu prijetnji koja zahtijeva zajedničku reakciju.
Rezultati pokazuju da je neizvjesnost sada dominantna tema, a negativni pogled na globalnu budućnost jača u odnosu na projekcije iz 2025., kada su stručnjaci već upozoravali na rastuće geopolitičke i klimatske prijetnje.
Percepcija stručnjaka početkom 2026. je izrazito pesimistična, 50 posto njih očekuje turbulentnu ili olujnu globalnu situaciju u naredne dvije godine, a taj broj u dugoročnom horizontu do 2036. godine raste na 57 posto. Samo jedan posto vjeruje u stabilan i miran svijet.
Projekcije iz 2025. već su ukazivale na slične trendove, ali početkom 2026. zabrinutost zbog geopolitičkih sukoba, razdvajanja i tehnoloških prijetnji dodatno se pojačala, dok dugoročni klimatski rizici ostaju prioritet.
Ekonomija kao instrument političke i strateške moći
U kratkom roku, najveći fokus ispitanika je na geopolitičkim i geoekonomskim rizicima. Geoekonomska konfrontacija, uključujući sankcije, trgovinske barijere i restrikcije ulaganja, identificirana je kao najvjerovatniji okidač globalne krize u 2026. godini. Države sve više koriste ekonomiju kao instrument političke i strateške moći, dok multilateralne institucije i pravila međunarodne trgovine slabe.
Oružani sukobi među državama zauzimaju drugo mjesto među prioritetima rizika, dok dezinformacije i cyber prijetnje brzo rastu kao sistemski rizici koji destabiliziraju tržišta i institucije, pojačavaju polarizaciju i produbljuju nepovjerenje u javne i privatne strukture.
Bloomberg
Ekonomija ponovo izlazi u prvi plan kao ključni izvor nesigurnosti. U naredne dvije godine očekuje se povećana opasnost od ekonomskog pada, inflacije i pucanja finansijskih balona, što je posljedica visokog duga, nestabilnih tržišta i političkih napetosti. Takvi faktori prijete destabilizacijom društava i podsticanjem protekcionističkih i nacionalističkih politika, dok istovremeno otežavaju međunarodnu saradnju i prijete dodatnim fragmentacijama globalnog tržišta.
Tehnološki razvoj, iako pun potencijala, donosi nove prijetnje. Dezinformacije, cyber napadi i rizici povezani s vještačkom inteligencijom sve više zabrinjavaju globalne aktere. Dok kratkoročno rizici AI ostaju relativno daleki, dugoročno oni bilježe najveći skok među svim globalnim prijetnjama, uključujući implikacije po tržišta rada, sigurnost i vojnu primjenu. AI se sada vidi kao faktor koji može ubrzati krizne scenarije, jer omogućava sofisticirane oblike manipulacije informacijama i destabilizaciju kritičnih sektora.
Depositphotos
Klimatske promjene i degradacija ekosistema
Socijalna nejednakost i politička polarizacija nastavljaju destabilizirati društva. Sve veći jaz između bogatih i siromašnih produbljuje nepovjerenje u institucije, a narativi "narod protiv elita" sve više dominiraju javnim diskursom. Tehnologija i mediji pojačavaju ove podjele, što smanjuje sposobnost društava da kolektivno odgovore na krizne situacije.
Klimatski rizici, iako kratkoročno u drugom planu zbog geopolitičkih i ekonomskih kriza, ostaju dominantni dugoročni faktori. Ekstremni vremenski događaji, gubitak biodiverziteta i promjene u Zemljinim sistemima do 2036. zauzimaju polovinu mjesta u top 10 rizika, potvrđujući egzistencijalnu prirodu ovih prijetnji.
Bloomberg
Dugoročno, klimatske promjene i degradacija ekosistema prijete direktno ekonomskoj stabilnosti, proizvodnji hrane, sigurnosti energije i globalnim lancima snabdijevanja.
Globalna fragmentacija dodatno povećava složenost sistema. Regionalni i politički blokovi zamjenjuju jedinstveno tržište, dok protekcionizam, trgovinske barijere i tehnološke podjele povećavaju troškove proizvodnje i smanjuju efikasnost.
Globalni lanci snabdijevanja reorganiziraju se u pravcu veće sigurnosti, ali po znatno višoj cijeni, što direktno utječe na rast i stabilnost manjih i otvorenih ekonomija.
Izvještaj također ističe da se svijet nalazi u "dobi konkurencije", u kojoj razdvajanje, politička rivalstva i tehnološki napredak ubrzavaju tempo promjena i povećavaju međuzavisnost rizika. Dok su kratkoročni izazovi geopolitičke prirode, dugoročno ekološki i tehnološki rizici dominiraju scenarijima katastrofalnih posljedica.
Početak 2026. jasno pokazuje da ključno pitanje više nije samo ekonomski rast, već sposobnost adaptacije i upravljanja krizama iz različitih, često nepredvidivih izvora. Samo pravovremeno prepoznavanje rizika i kolektivna akcija mogu omogućiti da društva ne klize u kriznu spiralu i da se izgrade temelji za otporniju i stabilniju budućnost.
Izvještaj je rezultat uvida više od 1.300 stručnjaka i lidera iz akademske zajednice, poslovnog sektora, vlada, međunarodnih organizacija i civilnog društva, koji su procjenjivali vjerovatni utjecaj 33 ključna globalna rizika kroz tri vremenska horizonta, neposredno (2026), kratkoročno do 2028. godine i dugoročno do 2036. godine.
.webp){kind=icon}
