Kraj rodnim razlikama u plaćama, što poslodavci moraju znati

Načelo jednake plaće za muškarce i žene za jednak rad ili rad jednake vrijednosti dio je europskih ugovora od 1957. godine, a trenutačno je sadržano u članku 157. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (EU). Međutim, pokazalo se da je pitanje nejednake naknade za rad između muškaraca i žena stalno prisutno i teško savladivo. Direktiva o transparentnosti plaća trebala bi tome stati na kraj.

Prema izvještaju Eurostata, u 2022. godini je u EU-u bruto zarada po satu žena bila u prosjeku 12,7 posto niža od zarade muškaraca. PwC-ov izvještaj Women in Work 2024 Index pokazuje da se rodno uvjetovana razlika u plaći u razdoblju od 2021. do 2022. godine povećala u 20 od 33 države OECD-a.

Rodno uvjetovana razlika u plaćama definira se kao postotak razlike između plaća zaposlenih muškaraca i žena. Prilikom izračuna razlike u plaćama važno je razlikovati prilagođenu i neprilagođenu razliku u plaćama i izračunati obje.

Neprilagođena razlika u plaćama definira se kao razlika između prosječne bruto zarade po satu žena i muškaraca izražena kao postotak prosječne bruto zarade muškaraca po satu. Prilagođena razlika između plaća muškaraca i žena uzima u obzir i razlike u čimbenicima poput broja odrađenih radnih sati, odabranog zanimanja, stupnja obrazovanja i radnog iskustva, a kad se ti čimbenici uzmu u obzir, razlika je značajno manja.

Zadnje zakonodavno sredstvo namijenjeno reguliranju razlika u plaći je zahtjev za transparentnosti plaća, kojim se od privatnih i javnih društava traži izvještavanje dionika poput zaposlenika, predstavnika zaposlenika, vlade odnosno javnosti o rodno uvjetovanim razlikama u plaći njihove radne snage.

Depositphotos

EU je transparentnost plaća uključio u dvije direktive: Direktivu o korporativnom izvješćivanju o održivosti (Corporate Sustainability Reporting Directive – CSRD), u primjeni za pojedina društva već za financijsku godinu 2024. i Direktivu o transparentnosti plaća (Pay Transparency Directive – EUPTD), čija se primjena očekuje od 2026. godine. Svaka se direktiva dotiče različitih aspekata organizacijske transparentnosti korištenjem različitih metodologija i s različitim ciljevima.

Europski standardi izvještavanja o održivosti (European Sustainability Reporting Standards – ESRS) doneseni u okviru CRSD-a predviđaju objavljivanje podataka o neprilagođenoj razlici u plaćama u godišnjim izvješćima o održivosti. Zahtjev za objavljivanje tih podataka definiran je u dijelu S1-16, Pokazatelji naknada (razlika u plaćama i ukupna naknada).

"Poduzeće objavljuje postotnu razliku u plaćama između ženskih i muških zaposlenika i omjer između naknade najviše plaćene osobe i medijana naknade za svoje zaposlenike. Nastoji se omogućiti razumijevanje opsega razlike u plaćama između žena i muškaraca među zaposlenicima poduzeća; i nastoji se pružiti uvid u razinu nejednakosti u primicima unutar poduzeća i uvid u to postoje li velike razlike u plaćama", stoji u Direktivi.

Također, objava uključuje razliku u plaćama na temelju spola, definiranu kao razliku u prosječnim platnim razredima između muških i ženskih zaposlenika, izraženu kao postotak prosječnog platnog razreda muških zaposlenika. Nadalje, prikazuje se omjer ukupne godišnje naknade najplaćenije osobe u odnosu na medijan ukupne godišnje naknade svih zaposlenika (isključujući najplaćeniju osobu), uz sve relevantne kontekstualne informacije potrebne za razumijevanje podataka, načina njihova prikupljanja i eventualnih promjena u osnovnim podacima koje treba uzeti u obzir.

Direktiva o transparentnosti plaća usredotočena je na uklanjanje svih oblika diskriminacije žena na radnom mjestu i osiguravanje jednakih plaća za muškarce i žene za rad jednake vrijednosti. Kao što se navodi u Direktivi, utvrđeno je da primjenu načela jednake plaće koče nedostatak transparentnosti u sustavima plaća, nedostatak pravne sigurnosti u pogledu koncepta rada jednake vrijednosti i postupovne prepreke na koje nailaze žrtve diskriminacije.

Depositphotos

Radnicima nedostaju informacije potrebne za podnošenje uspješne tužbe u pogledu jednakosti plaća, a posebno informacije o platnim razredima za kategorije radnika koji obavljaju jednak rad ili rad jednake vrijednosti. Povećanjem transparentnosti omogućilo bi se otkrivanje diskriminacije i poduzimanje odgovarajućih mjera za primjenu prava na jednaku plaću.

U segmentu jednakih plaća, Direktivom se predviđa izvještavanje o sljedećem: razlici u plaćama na temelju roda, razlici u plaćama na temelju roda u dopunskim ili varijabilnim komponentama, razlici u medijalnoj plaći na temelju roda, kao i razlici u medijalnoj plaći na temelju roda u dopunskim ili varijabilnim komponentama. Također, potrebno je izvještavati o udjelu muškaraca i žena koji primaju dopunske ili varijabilne komponente, udjelu muškaraca i žena u svakom kvartilu platnih razreda, te razlici u plaćama na temelju roda prema kategorijama radnika, razvrstanima prema uobičajenoj osnovnoj plaći i dopunskim ili varijabilnim komponentama.

Zajednička procjena plaća morat će se provesti ako je utvrđena rodno uvjetovana razlika u plaćama od najmanje pet posto, ta razlika nije opravdana objektivnim i rodno neutralnim kriterijima i nije ispravljena unutar šest mjeseci od podnošenja izvješća.

Direktivom se također zahtjeva i prebacivanje tereta dokazivanja sa zaposlenika na poslodavca, primjerice u slučajevima kad je zaposlenik podnio sudsku prijavu zbog diskriminacije vezane uz plaću, teret dokazivanja da do navedene diskriminacije nije ni došlo je na tuženiku. Takvim se pristupom zaposlenicima koji smatraju da su pretrpjeli rodnu diskriminaciju vezano uz plaću osigurava izravniji pristup pravosuđu, a također bi trebalo potaknuti poslodavce na osiguravanje jednake plaće za muškarce i žene.

Dodatno su Direktivom propisani drugi oblici transparentnosti poslodavaca prema svojim budućim i trenutnim zaposlenicima, u obliku prava na informacije o visini plaće pri zapošljavanju, omogućavanja pristupa kriterijima koji se upotrebljavaju za određivanje plaća i platnih razreda te pravo na informacije o svom pojedinačnom platnom razredu. Propisana je i obveza poslodavca da svake godine izvješćuje sve radnike o pravima na informacije.

Depositphotos

Poslodavci mogu proaktivno postupati i osigurati uklanjanje rodno uvjetovanih razlika u plaćama kroz interne revizije plaća kako bi se utvrdile postojeće razlike i razumjeli njihovi uzroci te uvođenjem sustava redovitog praćenja plaća i napredovanja. Treba osigurati da ti sustavi i odluke o plaćama budu utemeljene na objektivnim, rodno neutralnim kriterijima. Edukacija menadžmenta o važnosti rodne ravnopravnosti i s tim povezanim predrasudama također može pomoći u smanjenju nesvjesne diskriminacije.

Kada transparentno i redovno izvještavanje o plaćama postane obveza svim poslodavcima s više od 100 zaposlenih, kako bi se dodatno istaknuli pred konkurencijom, mnogi će posegnuti za izvanzakonskim inicijativama, poput dokazivanja jednakih plaća certifikatom.

PwC Hrvatska jedna je od rijetkih kompanija koja provodi certifikaciju jednakih plaća, a certifikat Equal Salary u Hrvatskoj već ponosno nosi jedna velika globalna organizacija.

Transparentnost plaća može značajno utjecati na motivaciju, zadovoljstvo i produktivnost zaposlenika. Kada zaposlenici imaju pristup informacijama o plaćama, mogu bolje razumjeti kako njihov rad i zalaganje utječe na njihove plaće, što može povećati povjerenje između zaposlenika i poslodavaca. Međutim, valja biti oprezan i prepoznati da transparentnost plaća može prouzročiti i nezadovoljstvo i zamjeranja na radnom mjestu ako razlike u plaći nisu pravilno objašnjene.

Obveza o transparentnosti plaća može značajno utjecati na mnoge organizacije te potencijalno dovesti do sveobuhvatne transformacije politika koje se odnose na zaposlenike, sustave i procese. Proaktivni poslodavci koji traže profesionalni savjet bit će u velikoj prednosti jer će biti bolje pripremljeni za ispunjavanje novih zahtjeva do zadanog roka.

 

--- Autorica teksta je menadžerica za usluge savjetovanja za zaposlenike PwC-a Hrvatska Gordana Mahović.

 

-- Sadržaj, stavovi i mišljenja izneseni u komentarima objavljenim na Bloomberg Adriji pripadaju autorima i ne predstavljaju nužno stavove uredništva Bloomberg Adrije.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar