.webp){kind=icon}
Za razliku od juna, kada je zabilježen pad, prosječna plata u Federaciji Bosne i Hercegovine u julu je porasla. Najviše su rasle plate u poljoprivredi, dok je najveći pad zabilježen u finansijskom sektoru. Istovremeno, evidentiran je i pad zaposlenosti.
Prosječna mjesečna isplaćena neto plata u julu u FBiH iznosila je 1.387 KM i nominalno je viša za 2,7 posto, a realno za 2,8 posto u odnosu na prethodni mjesec. U odnosu na isti mjesec prethodne godine, prosječna mjesečna isplaćena neto plata nominalno je viša za 10,3, a realno za 8,5 posto, podaci su Federalnog zavoda za statistiku.
Najviša prosječna neto plata u julu zabilježena je u energetskom sektoru, a slijede informacije i komunikacije i finansijski sektor. I dalje se na dnu liste po prosječnoj plati nalaze zaposleni u ugostiteljstvu i turizmu, građevinarstvu i trgovini.
U julu je plata najviše rasla zaposlenima u poljoprivredi, energetici i zdravstvu. U isto vrijeme najveće smanjenje prosječne mjesečne isplaćene neto plate zabilježeno je u finansijama, umjetnosti, zabavi i rekreaciji i ostalim uslužnim djelatnostima.
Broj zaposlenih u julu pao je za 0,3 posto zahvaljujući padu broja zaposlenih u pravnim osobama za 0,5 posto, dok je broj zaposlenih u obrtima porastao za 1,2 posto. Ukupan broj zaposlenih u FBiH u junu je iznosio 547.620. Posmatrano po djelatnostima, najveći broj radi u prerađivačkoj industriji, dok sektor poslovanja nekretninama upošljava najmanje ljudi.
Kao i prethodni mjesec, zaposlenost je najviše rasla u hotelijerstvu i ugostiteljstvu. S druge strane, djelatnost obrazovanja je zabilježila najveći pad broja zaposlenih.
Bosni i Hercegovini, zemlji s registrovanom stopom nezaposlenosti od gotovo 30 posto, ipak nedostaje radne snage. Ovo je rezultat činjenice da godišnje izgubimo do 20.000 radnika, koji uglavnom idu raditi u razvijene zemlje članice Evropske unije. Trend odlaska se neće zaustaviti i prisutan je u svim zemljama Adria regiona. Moguće čak da će se povećati shodno konvergenciji s EU ekonomijom - vrhunac trenda će vjerovatno biti kada/ako ove zemlje konačno postanu punopravne članice EU (sudbina Rumunije, Bugarske, Hrvatske itd.).
Na mikro nivou, odlazak radnika znači da se smanjuje ponuda rada, odnosno da je poslodavcima sve teže doći do produktivne radne snage koja treba da stvara novu vrijednost. Poslodavci kao interesna grupacija tržišta rada reaguju na nekoliko načina: povećavaju plate i unapređuju uslove rada, fokusiraju se na automatizaciju i robotizaciju, uvoze radnu snagu, lobiraju da se izmijene određeni zakoni, pokušavaju vještački ograničiti potražnju za radom (zato odjednom 'neradna nedjelja u FBiH') itd.", kazao je u komentaru za Bloomberg Adriju ekonomista Admir Čavalić.
Neophodne reforme
Naveo je da rješenja postoje, ali moramo imati holistički pristup i većinu problema rješavati u paketu, reformski. Smanjivanje doprinosa na ispod 30 posto je prioritet svih prioriteta i od toga treba krenuti.
"Istina, nije sve do plate. Zato Zakon o radu treba adekvatnije riješiti pitanje prekovremenog rada i rada tokom nedjelje i praznika (nedavno istraživanje koje je radio Sindikat radnika trgovine i uslužnih djelatnosti u FBiH pokazuje da bi radnici radili tokom ovih dana za dodatak od 100 do 125 KM). Nužno je investirati u ekonomiju brige i to bez diskriminacije (javno ili privatno predškolsko obrazovanje npr.)", kazao je Čavalić.
Potrebno je i dodatno razviti socijalne usluge, te njihov teret prebaciti na privatni i civilni sektor.
Pročitaj više: Country manageri zarađuju skoro 5.000 mjesečno, a obućari svega 665 KM
RS želi novi sistem obračuna: Poslodavci iskorištavaju instituciju najniže plate
"Tako ćemo olakšati proces aktiviranja žena na tržištu rada. Naravno da je bitno razviti baznu infrastrukturu, a kako bi se olakšale inostrane, ali i domaće investicije. To je put za progresivne trendove poput automatizacije, robotizacije i uopšteno digitalne transformacije", istaknuo je Čavalić.
Konačno, potrebno je ukloniti sve arhaične barijere na tržištu rada i modernizirati procese zapošljavanja, radnih procesa, davanja otkaza, isplate plata i slično.
"Šta je cilj ovih reformi? Pa jednostavno, da se prepozna i adekvatno reguliše stvarnost i budućnost domaćeg tržišta rada. Ili da pojednostavim - da potvrdimo našu novu normalnost - konobara iz Nepala ili pak kafić bez konobara", zaključio je Čavalić.
