.webp){kind=icon}
Prosječna plata u Federaciji Bosne i Hercegovine pala je u junu u poređenju s majem, dok je zaposlenost neznatno porasla. Zaposleni u finansijskom sektoru ponovo su na vrhu liste po iznosu prosječne plate, dok najnižu prosječnu platu i dalje primaju zaposleni u ugostiteljstvu i turizmu, iako je ovaj sektor zabilježio najveći rast broja radnika.
U junu je prosječna neto plata u FBiH iznosila 1.351 KM i nominalno je niža za 2,4, a realno za 1,9 posto u odnosu na prethodni mjesec. U poređenju s istim mjesecom prošle godine, prosječna mjesečna isplaćena neto plata nominalno je viša za 7,1, a realno za 5,5 posto.
Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, najviša prosječna neto plata u junu zabilježena je u finansijskom sektoru, a slijede informacije i komunikacije i energetski sektor. I dalje se na dnu liste po prosječnoj plati nalaze zaposleni u ugostiteljstvu i turizmu, građevinarstvu i trgovini.
Najveće smanjenje prosječne mjesečne isplaćene neto plate zabilježeno je u energetici, zdravstvu i poljoprivredi, šumarstvu i ribolovu. U isto vrijeme najveće povećanje prosječne plate evidentirano je u djelatnosti umjetnosti, zabave i rekreacije, a slijede obrazovanje i administracija.
Broj zaposlenih u junu na mjesečnom nivou porastao je za 0,1 posto zahvaljujući rastu broja zaposlenih u obrtima od 1,4 posto. Pravne osobe su s druge strane evidentirale pad broja zaposlenih od 0,1 posto.
Ukupan broj zaposlenih u FBiH u junu je iznosio 549.382. Posmatrano po djelatnostima, najveći broj radi u prerađivačkoj industriji, dok sektor poslovanja nekretninama upošljava najmanje ljudi.
U odnosu na maj, zaposlenost je najviše rasla u hotelijerstvu i ugostiteljstvu. S druge strane, djelatnost obrazovanja je zabilježila najveći pad broja zaposlenih.
BiH se suočava s nedostatkom radne snage, posebno u sektoru ugostiteljstva i turizma. Odlazak ugostiteljskih radnika na sezonski rad prvenstveno u Hrvatsku dodatno je naglasio ovaj problem. Jedan od faktora koji je prethodnih godina privlačio strane investicije bila je upravo kvalifikovana radna snaga. Međutim, danas je situacija znatno drugačija.
"Iskreno rečeno, i mi se počinjemo suočavati s nedostatkom radne snage u posljednje dvije-tri godine. Kako domaće tako i strane kompanije imaju poteškoća u pronalasku radnika određenih profesija", za Bloomberg Adriju kazala je Jasmina Penava, viša savjetnica za odnose s javnošću Agencije za promociju stranih investicija BiH (FIPA).
Dodala je da nadležne vlasti nastoje riješiti ovu problematiku tako da se radna snaga na različite načine stimuliše kako bi se zadržala u zemlji, međutim, za konkretnije rezultate treba više vremena.
Konkurentne plate i sigurnost posla
Sanja Miovčić, izvršna direktorica Vijeća stranih investitora BiH (FIC), istaknula je da je zabrinjavajuća činjenica da se BiH iz godine u godinu suočava s odlaskom radno sposobnog najproduktivnijeg stanovništva, pretežno u zemlje Zapadne Evrope. Demografske migracije su trenutno najveći izazov s kojim se suočavaju i mnogo veće ekonomije u Evropi. Naglašava da je ljudski potencijal naš najvažniji i najbolji resurs, naša najbolja i najveća šansa, te da sve aktuelne i buduće politike treba usmjeriti da taj kapacitet zadržimo i iskoristimo.
"Izgleda da jedno uslovljava drugo, tačnije ne možemo privući kvalitetne strane investitore ako nemamo kvalitetne domaće kadrove. S druge strane, privlačenjem većeg broja investitora širimo ekonomsku bazu, što dovodi do novih zapošljavanja i posljedično ublažava negativan demografski trend", istaknula je Miovčić.
Istraživanje portala MojPosao.ba je otkrilo da su ispitanici najviše zainteresovani za rad u sektorima ugostiteljstva, IT-a, građevinarstva, medicine, te transporta i logistike. Podaci pokazuju da naši radnici traže konkurentne plate, sigurnost posla i mogućnost profesionalnog usavršavanja od potencijalnih poslodavaca u zemljama regije.
Prema rezultatima istraživanja, većina ispitanika je spremna trajno raditi u zemljama regije, dok mnogi nisu sigurni da li bi se ikada vratili u BiH.
