.webp){kind=icon}
Potrošačke cijene u Federaciji Bosne i Hercegovine u septembru u prosjeku se nisu mijenjale u odnosu na august, dok je na godišnjem nivou inflacija nastavila usporavati. I dalje uslužni sektor generira najveći rast cijena. Prosječna plata u BiH je u augustu zabilježila pad predvođena padom plata u energetici i administraciji.
Na mjesečnom nivou, cijene u FBiH su u prosjeku ostale iste, pri čemu je blagi rast zabilježen kod odjeće i obuće, hrane i bezalkoholnih pića i zdravstva. Nastavile su padati cijene prevoza i stanovanja, a zabilježen je i blagi pad cijena hotela i restorana.
Ipak, u poređenju s augustom 2023. godine, cijene u restoranima i hotelima i dalje bilježe najveći rast, a slijede ostala dobra i usluge i zdravstvo. Pale su cijene odjeće i obuće, prevoza i namještaja.
Ako pogledamo godišnju inflaciju, može se uočiti da uslužni sektor gura rast cijena. O poskupljenjima u sektoru usluga za Bloomberg Adria TV govorio je i ekonomista i profesor Damir Bećirović, koji je rekao da je rast cijena usluga u BiH uslijedio kako bi se kompenzovao rast cijene rada.
"Rast cijena usluga je rezultat potražnje koja je i dalje snažna, a jedan od razloga je što postoji akumulirana štednja koja se još nije ispraznila, a drugi razlog je priliv dijaspore koja koristi brojne usluge", kazao je Bećirović te dodao da je turistička sezona gurala inflaciju i da uvijek postoji sezonski rast cijena u određenim sektorima.
Inflacija u domenu usluga trenutno dominira u svim zemljama u regionu, pa i u BiH.
Viša analitičarka makroekonomije i tržišta kapitala u analitičkom timu Bloomberg Adrije Marina Petrov Savić kazala je da su usluge specifičan segment, budući da je to radno intenzivna industrija.
"Zamah u rastu zarada, uz sve zategnutije tržište rada, pogotovo u segmentu ugostiteljstva, gdje je radna snaga prilično mobilna, i dalje se oslikava na troškove, a posljedično i na cijene usluga. Konkretno, u segmentu hotela i restorana, zarade su u julu zabilježile međugodišnji rast od čak 12 posto, a rast broja zaposlenih (2,8 posto međugodišnje u julu 2024.) bio je višestruko brži od prosječnog na nivou cijele BiH, što samo po sebi govori o pozitivnim trendovima u ovoj industriji", istaknula je Petrov Savić.
Iza svega je dobra potražnja, koja stvara prostor za povećanje cijena. Potražnja za uslugama u ugostiteljstvu i transportu oslanja se na trendove u turizmu, što i potvrđuju kretanja u BiH.
Analitičari Bloomberg Adrije očekuju da u narednom periodu ipak uspori i inflacija usluga, kako ispare troškovni pritisci. "Međutim, inflacija usluga će i dalje opredjeljivati ukupnu inflaciju, pogotovo što očekujemo da tražnja nastavi jačati", naglasila je Petrov Savić.
Privid poboljšanja životnog standarda
S druge strane, prosječna plata u BiH u augustu je zabilježila mjesečni nominalni pad od 0,3 posto i realni od 0,8 posto. Ipak, u poređenju s augustom prošle godine, prosječna plata je nominalno viša za 8,7 posto, a realno za 7,3 posto. Ni ovaj mjesec nije bilo promjena u djelatnostima s najvišim i najnižim prosječnim platama. Tako su i dalje najviše plaćeni zaposleni u IT-u, finansijama i energetici, dok su najmanje plaćeni zaposleni u ugostiteljstvu, trgovini i građevinarstvu.
Na mjesečnom nivou u većini djelatnosti je zabilježen realni pad prosječnih plata, a najviše u energetici i administraciji, dok su najviše rasle u umjetnosti, zabavi i rekreaciji i ostalim uslužnim djelatnostima, ali svega 0,4 posto.
U poređenju s augustom prošle godine, najveći realni rast plata evidentiran je u naučnim, stručnim i tehničkim djelatnostima te u snabdijevanju vodom.
Prema ekonomskoj analizi Igora Gavrana, prosjek ne odražava realne prihode većine radnika, dok niske minimalne plate i inflacija dodatno otežavaju ekonomske uslove u oba entiteta. Gavran je ranije za Bloomberg Adriju pojasnio da statistika pokazuje postepeni rast prosječnih plata, što stvara privid poboljšanja životnog standarda. Međutim, struktura tih plata i način na koji se izračunava prosjek ne odražavaju realno stanje. Većina zaposlenih zapravo zarađuje mnogo manje nego što prosjek sugerira, što je posljedica nedovoljnog broja zaposlenih i učešća radnika s relativno visokim platama u javnom sektoru.
Dodao je da su, bez obzira na neka povećanja, minimalne plate i dalje niske u oba entiteta, što zahtijeva hitno i značajno povećanje. Uz inflaciju i rast troškova života, trenutni iznosi minimalnih plata gube smisao.
"Sve cifre gube smisao s obzirom na visinu inflacije, na visinu povećanja troškova života u prethodnom periodu i činjenicu da se ništa ne čini po tom osnovu, da potrebe zaista postaju sve veće dok s druge strane poslodavci reaguju zahtjevima za uvoz radne snage, a znamo da bi to značilo uvoz najjeftinije moguće radne snage, daljnje obaranje primanja i daljnji pritisak na sadašnje zaposlene da prihvate još manja primanja", kazao je Gavran.
