Potrošačke cijene u Bosni i Hercegovini u septembru su neznatno porasle u poređenju s augustom, uglavnom zbog većih cijena odjeće i obuće. Značajnijih promjena nije bilo ni u poređenju sa septembrom prošle godine, te je tako godišnja inflacija usporila na 0,8 posto.
Cijene proizvoda i usluga koji se koriste za ličnu potrošnju u BiH mjerene indeksom potrošačkih cijena u septembru su porasle 0,1 posto na mjesečnom nivou. U poređenju s augustom, najveći rast cijena zabilježen je kod odjeće i obuće, a slijede hrana i bezalkoholna pića. S druge strane, najveći pad cijena evidentiran je kod prevoza i stanovanja i režijskih izdataka.
Restorani i hoteli i dalje bilježe najveći rast cijena na godišnjem nivou. Značajan rast zabilježen je i kod ostalih dobara i usluga zbog rasta cijena finansijskih usluga od 10,3 posto. Iako odjeća i obuća predvodi rast cijena na mjesečnom nivou, u poređenju sa septembrom 2023. godine ovaj odjeljak zajedno s prevozom bilježi najveći pad cijena.
Iako su upravo ove dvije kategorije u najvećoj mjeri doprinijele da inflacija usporila na 0,8 posto, analitičari Bloomberg Adrije i dalje vide prisustvo inflatornih pritisaka. Marina Petrov Savić, viša analitičarka makroekonomije i tržišta kapitala u analitičkom timu Bloomberg Adrije kaže da najveći dio usporenja (doprinos od -0.9 procentna poena) duguje se kategoriji prevoza koja obuhvata goriva, što ne iznenađuje budući da je prosječna cijena Brent nafte na globalnom tržištu bila oko 20 posto niža na međugodišnjem nivou u septembru 2024., a sličan trend je i u ostalim zemljama u regionu. Pored cijena u segmentu usluga koje najbrže rastu i cijene hrane i pića opet rastu brže od ukupne inflacije.
''Inflatori pritisci dolaze sa stane proizvodnje, pa su proizvođačke cijene za domaće tržište rasle brže od inflacije (10.5 posto međugodišnje za trajne proizvode za široku potrošnju, 4.4 posto za netrajne proizvode za široku potrošnju, u septembru 2024), što se preliva i na cijene za krajnjeg kupca'', kaže Petrov Savić.
Ističe da uslovi za dalje kretanje inflacije idu u prilog blagom ubrzanju. Budući da je u BiH potrošnja rasla po dvocifrenim stopama u postpandemijskom periodu, baza je visoka, pa su stope rasta usporile, ali su i dalje pozitivne (+2.5 posto međugodišnje u augustu 2024, trgovina bez motornih goriva). Konstantan rast zarada u realnom iznosu (oko sedam posto u augustu) podržava dalji rast tražnje i potrošnje.
''U 2024 vidimo inflaciju na nivou oko 1,7 posto u prosjeku, dok u 2025, očekujemo oko nešto ispod dva posto'', naglašava Petrov Savić.
Finansijski sektor u Bosni i Hercegovini, prema rezultatima ankete iz septembra, smanjio je projekciju inflacije za ovu godinu u poređenju s rezultatima iz prethodna dva kvartala.
Očekivana agregirana inflacija u septembarskom krugu ispitivanja za ovu, ali i narednu godinu iznosi 3,70 posto. Rezultati ankete pokazuju da se očekivanja vezana za inflaciju svakim krugom smanjuju, te su implikativno niža od prošlogodišnjeg prosjeka. U martovskom i junskom krugu anketiranja, finansijski sektor je za ovu godinu očekivao inflaciju od 4,20 posto. Kada je riječ o 2025. godini, predstavnici komercijalnih banaka i osiguravajućih društava u martu su predviđali inflaciju od 3,60 posto, a u junu od 3,90 posto.
Inflacijski pritisci su potrajali duže razdoblje i nisu imali privremeni karakter, te su zasigurno ostavili negativne posljedice na stanje u državi.
"Iako su očekivanja dugoročne stabilizacije očekivane agregirane inflacije bila opravdana, rezultati anketiranja u pogledu naredne godine su i dalje oprečni, što implicira dodatno posvećivanje pozornosti ovoj tematici u narednom razdoblju", navodi se u izvještaju.
Prosječna plata u BiH u augustu je zabilježila mjesečni nominalni pad od 0,3 posto i realni od 0,8 posto. Ipak, u poređenju s augustom prošle godine, prosječna plata je nominalno viša za 8,7 posto, a realno za 7,3 posto. Ni ovaj mjesec nije bilo promjena u djelatnostima s najvišim i najnižim prosječnim platama. Tako su i dalje najviše plaćeni zaposleni u IT-u, finansijama i energetici, dok su najmanje plaćeni zaposleni u ugostiteljstvu, trgovini i građevinarstvu.
Na mjesečnom nivou u većini djelatnosti je zabilježen realni pad prosječnih plata, a najviše u energetici i administraciji, dok su najviše rasle u umjetnosti, zabavi i rekreaciji te ostalim uslužnim djelatnostima, ali svega 0,4 posto.
U poređenju s augustom prošle godine, najveći realni rast plata evidentiran je u naučnim, stručnim i tehničkim djelatnostima te u snabdijevanju vodom.
Prema ekonomskoj analizi Igora Gavrana, prosjek ne odražava realne prihode većine radnika, dok niske minimalne plate i inflacija dodatno otežavaju ekonomske uslove u oba entiteta. Gavran je ranije za Bloomberg Adriju pojasnio da statistika pokazuje postepeni rast prosječnih plata, što stvara privid poboljšanja životnog standarda. Međutim, struktura tih plata i način na koji se izračunava prosjek ne odražavaju realno stanje. Većina zaposlenih zapravo zarađuje mnogo manje nego što prosjek sugerira, što je posljedica nedovoljnog broja zaposlenih i učešća radnika s relativno visokim platama u javnom sektoru.
Dodao je da su, bez obzira na neka povećanja, minimalne plate i dalje niske u oba entiteta, što zahtijeva hitno i značajno povećanje. Uz inflaciju i rast troškova života, trenutni iznosi minimalnih plata gube smisao.
"Sve cifre gube smisao s obzirom na visinu inflacije, na visinu povećanja troškova života u prethodnom periodu i činjenicu da se ništa ne čini po tom osnovu, da potrebe zaista postaju sve veće, dok s druge strane poslodavci reaguju zahtjevima za uvoz radne snage, a znamo da bi to značilo uvoz najjeftinije moguće radne snage, daljnje obaranje primanja i daljnji pritisak na sadašnje zaposlene da prihvate još manja primanja", kazao je Gavran.
--Dopunjeno komentarom analitičarke Bloomberg Adrije--
.webp){kind=icon}
