text size
Inflatorni pritisci u Bosni i Hercegovini oslabili su u junu, kada je prosječni nivo potrošačkih cijena zabilježio drugi uzastopni mjesečni pad, potaknut prije svega smanjenjem cijena prijevoza, ali i nižim troškovima hrane, odjeće i stanovanja. Ipak, cijene u BiH i dalje su značajno više nego godinu ranije, pri čemu najveći doprinos godišnjem rastu dolazi od troškova prijevoza, stanovanja i režijskih izdataka.
Prosječni nivo potrošačkih cijena u junu u poređenju s majem smanjen je za 1,1 posto potaknut padom cijena prijevoza od 4,2 posto, podaci su Agencije za statistiku BiH. Pojeftinili su i odjeća i obuća, hrana i bezalkoholna pića, stanovanje i režijski izdaci, obrazovanje, ta alkoholna pića i duhan. S druge strane, rast cijena zabilježen je u hotelijerstvu i ugostiteljstvu, rekreaciji i kulturi i zdravstvu.
Iako je na mjesečnom nivou zabilježen pad, cijene u BiH i dalje su značajno više nego godinu ranije. U junu 2026. godine u odnosu na isti mjesec 2025. godine, prosječan nivo cijena bio je viši za 4,2 posto. Izuzev hrane i pića i odjeće gdje su cijene pale, u svim kategorijama je zabilježen rast cijena. Među kategorijama s najvećim pritiskom na potrošače izdvojio se prijevoz čije su cijene porasle za 17,5 posto, dok su značajan rast zabilježili i troškovi stanovanja i režijskih izdataka.
Međunarodni monetarni fond (MMF) točekuje da će inflacija u 2026. dostići 5,4 posto pod uticajem energetskog šoka, prije nego što se postepeno stabilizira.
I Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) je kao poseban izazov za rast bh. ekonomije navela inflaciju. Kako bi ublažile udar na građane i privredu, vlasti su reagirale smanjenjem akciza i pojedinih uvoznih dažbina. Međutim, EBRD upozorava da bi inflatorni pritisci mogli ostati prisutni duže nego što se ranije očekivalo. Poseban problem za zemlje Zapadnog Balkana jeste činjenica da hrana i energija čine znatno veći dio potrošačke korpe nego u razvijenim evropskim ekonomijama. Zbog toga rast cijena osnovnih proizvoda mnogo brže pogađa životni standard domaćinstava.
Drugi dio godine izazovan
Prema procjenama analitičara Bloomberg Adrije ako inflacija ostane iznad pet posto i ako industrija dodatno uspori, druga polovica godine mogla bi donijeti pritisak na realni dohodak stanovništva.
Kada BiH gledamo u širem kontekstu globalne ekonomije, ključno pitanje za drugu polovicu godine je kako će se sukob na Bliskom istoku preliti na ekonomiju. Jedan kanal su energenti. Cijene goriva već su porasle, a viši troškovi energije obično s vremenskim odmakom ulaze u ekonomiju kroz sekundarne efekte, prvenstveno više cijene hrane.
Prema nedavnoj analizi analitičara drugi rizik za BiH je Njemačka. Njemačka ekonomija i dalje raste anemično, a očekivani fiskalni stimulus još nije ozbiljnije ušao u ekonomiju. Njemačka je drugo najveće izvozno tržište BiH, s oko 15 posto ukupnog izvoza. Nastavak slabog njemačkog rasta u drugoj polovici godine mogao bi se dodatno preliti na industriju i izvoz Adria regije.
Zaključili su da BiH zasad ne ide prema krizi bar kada je druga polovica godine u pitanju. Realniji opis je da ekonomija raste, ali sporije i uz slabiji kvalitet rasta. Potrošnja, plate i turizam još uvijek drže ekonomiju stabilnom, dok industrija i vanjska trgovina usporavaju pod pritiskom vanjskih faktora.
Za očekivati je višu inflaciju hrane u drugoj polovici godine zbog rasta cijena energenata, ali prerano je procijeniti koliko će taj efekt biti snažan i dugotrajan. Mnogo će ovisiti o raspletu sukoba na Bliskom istoku i oporavku njemačke ekonomije, faktorima na koje male otvorene ekonomije poput BiH imaju vrlo malo utjecaja.
.webp){kind=icon}
