Cijene hrane u svijetu porasle 5,8 posto u odnosu na lani

FAO indeks cijena osnovnih životnih namirnica u junu 2025. iznosio je u prosjeku 128,0 bodova, što predstavlja blagi rast od 0,5 posto u odnosu na maj, te je za 5,8 posto viši nego u istom mjesecu prethodne godine. Ipak, indeks je i dalje znatno ispod vrhunca zabilježenog u martu 2022. Indeks cijena hrane, koji prati kretanja svjetskih cijena ključnih prehrambenih roba, u junu je zabilježio rast uprkos padu međunarodnih cijena žitarica i šećera. Taj pad nadoknadile su rastuće cijene mliječnih proizvoda, mesa i biljnih ulja.

Cijene žitarica u padu

FAO indeks cijena žitarica pao je za 1,5 posto u odnosu na prethodni mjesec. Svjetske cijene kukuruza pale su drugi mjesec zaredom, usljed obilnih zaliha iz Argentine i Brazila. Smanjenje cijena zabilježeno je i kod sirka i ječma, dok su cijene pšenice porasle zbog zabrinutosti oko vremenskih uslova u dijelovima Evropske unije, Rusije i SAD-a. Cijene riže blago su pale, posebno kod sorte Indica, što odražava slabiju potražnju.

 

Indeks cijena biljnog ulja porastao je za 2,3 posto u odnosu na maj, predvođen rastom cijena palminog, sojinog i ulja uljane repice. Cijene palminog ulja porasle su za skoro pet posto zbog snažne globalne potražnje. Cijene sojinog ulja također su porasle u junu, potaknute očekivanjima veće potražnje za biogorivima u Brazilu i SAD-u, kao i višim cijenama soje u Južnoj Americi usred čvrste međunarodne potražnje. Cijene ulja uljane repice također su porasle usred teških globalnih izgleda za ponudu, dok su cijene suncokretovog ulja pale zbog poboljšanih izgleda za proizvodnju u regiji Crnog mora.

Indeks cijena mesa FAO porastao je za 2,1 posto u junu, dostigavši ​​novi rekord svih vremena. Svjetske cijene goveđeg, svinjskog i ovčijeg mesa porasle su, dok su cijene mesa peradi nastavile padati.

Indeks cijena mliječnih proizvoda porastao je za 0,5 posto u junu u odnosu na prethodni mjesec, pri čemu su cijene maslaca dostigle novi rekordni nivo usljed ograničenih zaliha u Okeaniji i EU, uz kontinuiranu snažnu potražnju iz Azije. Cijene sira porasle su treći mjesec zaredom, dok su cijene obranog i punomasnog mlijeka u prahu pale zbog smanjene globalne potražnje i obilnih zaliha.

Prema FAO indeksu, pale su i cijene šećera za 5,2 posto u odnosu na maj, što je četvrti uzastopni mjesečni pad i najniži nivo od aprila 2021. godine. Pad odražava poboljšane proizvodne izglede u Brazilu, Indiji i Tajlandu, gdje bi povoljni vremenski uslovi i proširenje zasada trebali rezultirati većim prinosima.

Inflacija u BiH 

Istovremeno, Bosna i Hercegovina u prvih pet mjeseci 2025. godine bilježi inflaciju od 4,18 posto. Najizraženiji rast bilježi se u sektoru usluga, gdje je zabilježen godišnji skok od 4,66 posto.

Prema zvaničnim podacima, potrošačke cijene u maju 2025. godine bile su više za 3,7 posto u odnosu na isti mjesec prethodne godine. Najveći skok zabilježen je kod bezalkoholnih pića – čak 27 posto, dok su cijene hrane porasle za osam posto. Ukupni rast u kategoriji hrana i bezalkoholna pića iznosi 9,9 posto.

 

 

Ekonomski analitičari ranije su za Bloomberg Adriju izjavili da je FAO indeks cijena hrane predstavlja važan indikativni signal za ono što bi se moglo očekivati na tržištima u regiji. Međutim, podsjećaju da je BiH specifična jer globalne cijene ne moraju imati direktan efekat. Često se dešava da cijene hrane u BiH rastu i kada globalne cijene bilježe pad.

Za građane BiH, koji već godinama žive pod pritiskom niskih primanja i rastućih troškova, ovi trendovi predstavljaju dodatni udar na životni standard, koji sve teže podnose. 

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar