Globalne cijene hrane u septembru su porasle tri posto u poređenju s augustom, što je najveći mjesečni rast od marta 2022. godine. Cijene svih vrsta robe su porasle i to u rasponu od 0,4 do 10,4 posto.
FAO indeks cijena hrane (FFPI) iznosio je 124,4 boda u septembru 2024., te je za 2,1 posto viši u odnosu na august prošle godine, ali je i dalje 22,4 posto ispod svog vrhunca od 160,3 boda postignutog u martu 2022.
Žitarice su na mjesečnom nivou poskupjele za tri posto, ali su i dalje 10,2 posto jeftinije u poređenju sa septembrom prošle godine. Zalihe iz crnomorske regije spriječile su skok cijena pšenice, međutim nepovoljni uslovi u Brazilu i SAD-u doprinijeli su rastu cijena kukuruza. Cijena riže je pala za 0,7 posto zbog smanjenih trgovinskih aktivnosti, niže cijene indijskog basmatija potaknute su pristizanjem svježe ubranih zaliha.
Cijena biljnih ulja je dostigla najviši nivo od početka 2023. Kontinuirani rast indeksa cijena potaknut je višim cijenama palmi, soje, suncokreta i repičina ulja.
Mliječni proizvodi su u poređenju s augustom poskupjeli za 3,8 posto i za 21,7 posto su skuplji u odnosu na septembar 2023. Najviše su porasle cijene punomasnog mlijeka u prahu, potaknute snažnom uvoznom potražnjom u Aziji, unatoč sezonski većoj proizvodnji mlijeka u Okeaniji. Svjetske cijene maslaca porasle su 11. mjesec zaredom, poduprte solidnom uvoznom i domaćom potražnjom, ograničenim zalihama i ograničenim zalihama mlijeka u zapadnoj Evropi.
Najniži rast cijena od 0,4 posto zabilježen je kod mesa. Međutim, meso je i dalje skuplje za 4,8 posto u odnosu na prošlu godinu. Rast indeksa predvodi poskupljenje mesa peradi. U međuvremenu, međunarodne cijene goveđeg mesa ostale su stabilne, jer su ograničene zalihe iz vodećih zemalja proizvođača bile dovoljne da zadovolje globalnu uvoznu potražnju.
S druge strane, najsnažniji rast evidentiran je kod šećera, čija je cijena u poređenju s augustom porasla za 10,4 posto, ali je ipak 22,7 posto niža nego u septembru 2023. Povećanje u septembru potaknuto je zabrinutošću oko smanjene globalne dostupnosti u predstojećoj sezoni 2024/25. Pogoršani izgledi za usjeve u Brazilu, zbog dugotrajnog sušnog vremena i požara koji su oštetili polja šećerne trske krajem augusta, bili su glavni pokretači povećanja globalnih cijena šećera.
Ovakav rast cijena je bio očekivan. Suše, poplave i požari od Azije do Amerike izazivaju zabrinutost u vezi s urodom usjeva, podižući cijene osnovnih prehrambenih proizvoda, što bi na kraju moglo dovesti do viših cijena namirnica u trgovinama, izvijestio je Bloomberg.
Bloombergov indeks poljoprivrednih spot cijena — koji uključuje devet glavnih proizvoda — zabilježio je mjesečni rast veći od sedam posto, što je najviše od ruske invazije na Ukrajinu, koja je početkom 2022. izazvala porast tržišta. Iako je daleko od vrhunca te godine, rast dolazi u trenutku kada se farme od Brazila do Vijetnama i Australije bore s poplavama i pretjerano suhim vremenom, što ugrožava šećer, žitarice i kafu.
Bloombergov indeks poljoprivrednih spot cijena/Bloomberg
"Nedavno smo vidjeli spoj lošijih vremenskih uvjeta koji su podigli cijene, jer nesigurnost opskrbe znači da su kupci spremni platiti više", rekao je za Bloomberg Michael Whitehead, voditelj uvida u poljoprivredu u ANZ Group Holdings Ltd.
To predstavlja preokret u odnosu na početak godine, kada su cijene hrane uglavnom bile pod kontrolom zbog zdrave opskrbe i slabe potražnje na ključnim tržištima poput Kine. Ako se oporavak cijena nastavi, mogao bi uticati na cijene u supermarketima, rekao je Bloombergu Dennis Voznesenski, pomoćnik direktora za održivu i poljoprivrednu ekonomiju u Commonwealth Bank of Australia.
Suša u velikom dijelu sjevernog i centralnog Brazila vjerovatno će i dalje ugrožavati usjeve u ovoj poljoprivrednoj velesili, naveli su analitičari JPMorgan Chase & Co. u izvještaju sredinom septembra. Osim toga, trgovci prate napetosti u cijelom Bliskom istoku i crnomorskoj regiji te kako će ishod predstojećih izbora u SAD-u uticati na trgovinske odnose s Kinom, rekao je Whitehead.
Sve će se ovo preliti i na Bosnu i Hercegovinu. Igor Živko, dekan Ekonomskog fakulteta u Mostaru, za Bloomberg Adria Start je kazao da je u Bosni i Hercegovini u ovoj sezoni zasijano manje površina nego ranije. Naveo je također da je u BiH primjetna i manja proizvodnja mlijeka i mliječnih proizvoda, kao i manje klanih životinja, što sve utiče na rast cijena poljoprivrednih proizvoda.
"Imamo 50 sušnih dana i smanjen prinos na žitaricama te gubitke na voću", kazao je Živko. Dodao je da zbog suše, kao i uticaja globalne poljoprivrede s jedne strane, te povećanih troškova poljoprivredne proizvodnje možemo očekivati više cijene na pijacama.
"Doći će do porasta cijena poljoprivrednih proizvoda na nacionalnom tržištu, što će imati uticaj i na rast ukupne inflacije", istaknuo je Živko.
Očekuje se rast cijena u BiH
Predsjednik Udruženja poljoprivrednika Federacije BiH Nežad Bićo rekao je da se poljoprivrednici suočavaju s velikim izazovima zbog ovogodišnje suše i da su prinosi prepolovljeni.
"Naše sadašnje procjene ukazuju na velike štete koje će se tek zbrajati kada se završi poljoprivredna godina, odnosno kada se završi berba žita, voća i povrća", kazao je Bićo za Fenu.
Dodao je da su zbog dugotrajne suše prinosi prepolovljeni i kvalitet je izuzetno loš. Izvjesno je da će nedostajati stočne hrane, a količina koja bude na tržištu, bit će vrlo skupa. Mnogi poljoprivrednici bit će na gubitku.
Brojne poljoprivredne kulture ove godine se žanju ili beru ranije nego što je uobičajeno, a tako je i s kukuruzom.
"Vidimo sada na terenu da se silaža skida skoro dva mjeseca ranije, a sve se to radi da bi se što više toga spasilo", naveo je Bićo.
Govoreći o uticaju loše sezone i manjih prinosa na cijene namirnica na domaćem tržištu, Bićo je naveo da je naša proizvodnja mala i da naši proizvođači ne utiču mnogo na cijene.
"Cijene diktiraju oni koji se bave uvozom, odnosno uvozni lobi, jer mi imamo proizvodnju maksimalno 20-30 posto, kada je najbolja godina. Sve ostalo je uvoz i to diktira cijenu. Izvjesno je da će cijene skočiti, one već rastu, što se vidi na pijacama i u tržnim centrima", dodao je Bićo.
.webp){kind=icon}
