Cijene osnovnih životnih namirnica na globalnom nivou nastavile su rasti, a prema najnovijim podacima FAO-a, u aprilu su bile više za 7,6 posto nego u istom periodu prošle godine. Istovremeno, Bosna i Hercegovina bilježi godišnju inflaciju od 3,3 posto u januaru 2025. u odnosu na isti period prošle godine, dok su u martu ove godine zabilježene cijene s rastom od 3,2 posto. Pri tome su najviše poskupjeli hrana i bezalkoholna pića 7,8 posto, pokazuju podaci Agencije za statistiku BiH.
Uz prosječnu platu od 1.506 KM i pad industrijske proizvodnje od 9,1 posto, domaći potrošači sve teže podnose poskupljenja.
Prema analizi Institucije ombudsmana za zaštitu potrošača u BiH, poskupljenja su posljedica povećanja tržišnih marži i s ciljem ostvarivanja ekstra profitabilnosti u poslovanju, uprkos činjenici da su globalne cijene hrane danas i do 20 posto niže nego 2022. godine, dok su cijene hrane u BiH sada barem 50-200 posto više nego što su bile prije tri godine.
Čitaj više
Ekonomski rast u BiH podstaknut domaćom potražnjom uprkos padu neto izvoza
Cijene većine vrsta robe i usluga su rasle brže od cijena hrane, zbog čega je u 2024. osnovna inflacija (2,8 posto) prerasla inflaciju cijena hrane (2,1 posto). Usporavanje inflacije je rezultiralo padom cijena prijevoza i usporavanjem rasta cijena stanovanja, vodosnabdijevanja, električne energije i plina.
28.04.2025
Inflacija u BiH 3,2 posto, rast cijena i dalje predvode hrana i usluge
Iako na mjesečnom nivou nije zabilježen ukupni rast cijena, analiza po potrošačkim odjeljcima pokazuje raznolikost u kretanjima cijena koje i dalje direktno utječu na budžet građana.
25.04.2025
Kome su i koliko porasle prosječne plate nakon uvođenja minimalca od 1.000 KM
U pojedinim sektorima zabilježen pad prosječne plate.
10.04.2025
Cijene hrane u odnosu na prošlu godinu skočile za 7,6 posto
Cijene žitarica su primijetno porasle i to za 1,2 posto u odnosu na mart, dok je globalna cijena pšenice blago porasla zbog smanjenih količina dostupnih za izvoz iz Rusije.
05.05.2025
Tržišta osjetljiva na globalne tenzije
Prema FAO indeksu, u odnosu na mart ove godine, najviše su porasle cijene mesa za 3,2 posto, mliječnih proizvoda za 2,4 posto i žitarica za 1,2 posto. Najveći doprinos porastu dale su cijene maslaca, koje su dostigle novi rekord zbog smanjenih zaliha u Evropi. Podsjetimo da FAO indeks istovremeno bilježi i pad cijena biljnih ulja za 2,3 posto u aprilu, iako su one i dalje za 20,7 posto više u odnosu na isti mjesec prošle godine. Cijene šećera su pale za 3,5 posto u odnosu na mart. FAO indeks cijena hrane (FFPI) u prosjeku je u aprilu 2025. iznosio 128,3 boda, što je porast od 1,2 boda (1,0 posto) u odnosu na mart.
"Povećanje indeksa cijena žitarica, mliječnih proizvoda i mesa nadmašilo je smanjenje indeksa cijena šećera i biljnih ulja. Sveukupno, FFPI je bio 9,0 bodova (7,6 posto) viši od nivoa prije godinu dana, ali je ostao 31,9 bodova (19,9 posto) ispod vrhunca dosegnutog u martu 2022.", stoji u odgovoru Institucije ombudsmana za zaštitu potrošača u BiH za Bloomberg Adriju.
Ekonomski analitičar Igor Gavran za Bloomberg Adriju ističe da su ovi cjenovni skokovi rezultat kombinacije vremenskih (ne)prilika i poremećaja na finansijskim tržištima, uključujući posljedice trgovinskih politika SAD-a.
Prema njegovim riječima, tržišta su osjetljiva na globalne tenzije. Ako se u narednom periodu, kaže, ne smiri sukob Indije i Pakistana, doći će i do utjecaja na cijene hrane.
Gavran pojašnjava da je dio tog sukoba vezan i za pitanje vodosnabdijevanja, što dalje, kaže, utječe na poljoprivrednu proizvodnju u toj regiji, posebno kada je riječ o žitaricama. Podsjeća i na prethodne skokove cijena hrane kada je, navodi, bilo nemoguće snabdijevanje iz ukrajinskih žitnih polja.
Prema njegovim riječima, iako procenti povećanja i dalje nisu drastični, situacija zahtijeva pažnju.
"Za Bosnu i Hercegovinu je specifično što globalne cijene ne moraju imati direktan efekt. Već smo imali slučajeve da su cijene hrane rasle čak i kada su svjetske cijene padale. S jedne strane to znači da bi naši trgovci mogli povećati cijene i puno više od ovih procenata, ali s druge strane, i da bismo mogli izbjeći ove efekte jer su naše cijene svakako previsoke", kaže Gavran.
On ističe da kretanje na domaćem tržištu često zavisi od unutrašnjih faktora, poput poreskih opterećenja i troškova rada.
"Cijene hrane u BiH mogle bi porasti više zbog rasta minimalnih plata i doprinosa, nego zbog samih globalnih faktora", zaključuje.
Podsjetimo da je krajem decembra 2024. godine Vlada Federacije BiH donijela odluku o povećanju minimalne plate za više od 60 posto, na nivo od 1.000 KM, uz primjenu od januara 2025. U Republici Srpskoj, minimalne plate su početkom godine povećane na raspon od 900 do 1.350 KM, zavisno od stručne spreme radnika, dok su cijene električne energije istovremeno također porasle.
Uslijed tih mjera, nominalna prosječna plata u BiH u januaru 2025. godine porasla je za rekordnih 13,5 posto na godišnjem nivou.
Povećanje minimalne plate u FBiH jedna je od najznačajnijih mjera u 2025., ali kako se i pretpostavljalo, rast minimalne plate doveo je i do ubrzane inflacije. Početkom godine cijene su porasle za 1,1 posto u odnosu na decembar, dok su u poređenju s januarom 2024. više za 3,3 posto.
Prema podacima Agencije za statistiku BiH, u martu 2025. godine zabilježen je prosječan godišnji rast cijena od 3,2 posto. Najveći rast zabilježen je u kategorijama: hrana i bezalkoholna pića (7,8 posto), što nastavlja trend kontinuiranog rasta cijena osnovnih životnih namirnica. Znatno su poskupjele i zdravstvene usluge (6,3 posto), kao i restorani i hoteli (5,8 posto).
Dodatni uvid u dinamiku cijena na domaćem tržištu donosi i istraživanje Institucije ombudsmana za zaštitu potrošača BiH, provedeno krajem 2024., s osvrtom na kretanja cijena u proteklih deset godina. Prema riječima Saše Marića, ombudsmana za zaštitu potrošača, isključivi i jedini krivac za rast cijena u BiH su trgovci i pružatelji ugostiteljskih usluga, budući da su cijene hrane globalno sada 20 posto niže nego prije tri godine, dok su cijene hrane u BiH sada od 50 do 200 posto više nego prije tri godine.
"Sav utjecaj rasta plata, minimalnih plata učestvuje u ovome, naravno, ali u zanemarivo malom udjelu", kazao je Marić za Bloomberg Adriju.
Dalje navodi da su vlade entiteta posljednjih nekoliko godina donosile odluke o kontroli marži cijena, ali da te odluke očito nisu dovoljno razrađene da imaju ikakvog učinka na kretanje cijena u BiH.
"Kako smo sudionici otvorenog ekonomskog tržišta i tržišta slobodne i otvorene ekonomije, alati za kontrole cijena nisu veliki", zaključuje Marić. Za primjer navodi Hrvatsku, gdje je, kaže, plata oko 100 posto veća nego u BiH, a cijene mlijeka, mesa, brašna i šećera su često manje nego u BiH.
"Postoji opravdana pretpostavka da je moguće izvršiti analize donošenih odluka i naći kvalitetnija rješenja u kontroli marži u lancu distribucije", zaključuje Marić.
Mjesečno za hranu potrebno oko 1.500 KM
Marin Bago iz Udruženja za zaštitu potrošača "Futura" za Bloomberg Adriju kaže da je jasno da mi ne kontrolišemo cijene hrane i da konzumiramo oko 80 posto hrane koju uvezemo.
"Možemo reći da je totalno zanemarena proizvodnja hrane u BiH i, naravno, svi skupa plaćamo danak", ističe Bago. Prema njegovom mišljenju, idealna je situacija ako dvije osobe iz jedne porodice rade i imaju prosječne plate, ali to u BiH nije dovoljno da se zatvori minimalan iznos potrošačke korpe.
"Oko 1.500 KM je potrebno za hranu, ako ćemo govoriti o potrebnim vitaminima i svemu ostalom što ide u sklopu zdrave prehrane", navodi Bago. Dodao je da jedna cijela prosječna plata u jednoj četveročlanoj porodici ide samo na hranu.
despositphotos
Situacija za radnike s prosječnom platom u Bosni i Hercegovini je, kaže, postala katastrofalna.
"Robovi i kmetovi su nekada radili cijeli dan za hranu i spavanje. Moram reći da je situacija danas još gora, jer iznos potrošačke košare ne uključuje troškove stambenih kredita ili kirije, za što se moramo posebno snalaziti", izjavio je Bago.
On naglašava da takav odnos prema radnicima nije prisutan u razvijenim zemljama Evrope. "Cijene hrane su nenormalno visoke, radnici su slabo plaćeni, a doprinosi na plate među najvećim su u Evropskoj uniji".
Dodaje i kako je zabrinjavajuće što 52 posto zaposlenih u Federaciji BiH radi u javnim institucijama, što, kako tvrdi, dodatno pokazuje strukturalne probleme u zemlji. Bago ističe da je prosječna plata u BiH nedovoljna za pokriće osnovnih životnih troškova, posebno za četveročlanu porodicu, kada samo jedan član porodice zarađuje. U takvoj situaciji, navodi on, građani "plaćaju cijenu lošeg upravljanja".
Kritikuje vlast zbog nerealnih mjera: "Podigli su minimalnu plaću, ali nisu dirali doprinose, što ima vrlo malo učinka na zapošljavanje. BiH se pretvorila u birokratiju koja ima prioritet nad poduzetništvom. Poduzetništvo se ne može normalno razvijati, imamo haos na tržištu rada".
Također, Bago ističe da se u BiH, iako nikada nije imala više novca u budžetu, parlamentarci sastaju jednom godišnje i donesu jedan zakon, ali to nije način da se popravi situacija.
U tom kontekstu, Bago predlaže tri ključne mjere za zaustavljanje rasta cijena i zaštitu najugroženijih: "Nužno je korištenje novih tehnologija u proizvodnji hrane, zatim stimulacija domaće proizvodnje i, na kraju, uvođenje jasne kontrole cijena na tržištu."
.webp){kind=icon}
