Ekonomski rast na Zapadnom Balkanu će, prema predviđanjima, umjereno usporiti u 2025. godini, i to zbog slabije vanjske potražnje i ekonomske neizvjesnosti koju donosi daljnji razvoj globalnih trgovinskih politika. To bi moglo negativno utjecati na povjerenje privrede i potrošača, navodi se u Redovnom ekonomskom izvještaju Svjetske banke za Zapadni Balkan. Svjetska banka predviđa da će ukupna stopa ekonomskog rasta Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Kosova, Sjeverne Makedonije i Srbije dostići 3,2 posto u 2025, što je za 0,5 procentnih poena niže u odnosu na prethodne projekcije. U 2026. se očekuje ubrzanje rasta na 3,5 posto.
Prema procjenama, realni rast u Bosni i Hercegovini se u 2024. godini poboljšao, dosegnuvši stopu od 2,6 posto, nakon 1,9 posto u 2023, što je odraz dva međusobno suprotstavljena faktora.
Prvo, domaća potražnja je, uslijed veće potrošnje i većih investicija, porasla za 4,4 posto. Drugo, neto izvoz je smanjen za 23 posto zbog pogoršanja uvjeta trgovine i povećanja uvoza povezanog s investicijama.
Usporavanje inflacije je povećalo realni raspoloživi dohodak i privatnu potrošnju. Inflacija je u 2024. usporila na 1,7 posto, a godinu ranije zabilježeno je 6,1 posto.
Cijene većine vrsta robe i usluga su rasle brže od cijena hrane, zbog čega je u 2024. osnovna inflacija (2,8 posto) prerasla inflaciju cijena hrane (2,1 posto). Usporavanje inflacije je rezultiralo padom cijena prijevoza i usporavanjem rasta cijena stanovanja, vodosnabdijevanja, električne energije i plina.
Predviđa se da će se ekonomski rast Bosne i Hercegovine u 2025. povećati na 2,7 posto, a u 2026. na 3,1 posto, pri čemu će veći realni dohodak potaknuti privatnu potrošnju.
Očekuje se povećanje inflacije, uzrokovano uglavnom povećanjem cijena hrane i usluga, što je posljedica globalne ekonomske neizvjesnosti.
"Bosna i Hercegovina ostvaruje skroman ekonomski rast, a poticanje tog rasta će zahtijevati prelazak s modela rasta zasnovanog na potrošnji na rast vođen izvozom. U vrijeme globalne neizvjesnosti, Bosna i Hercegovina treba ubrzati reforme koje omogućavaju otvaranje radnih mjesta, privlačenje investicija i jačanje ekonomske otpornosti. Istovremeno, politička stabilnost će biti od ključnog značaja za dugoročno podržavanje rasta i povećanje povjerenja investitora", kazao je Christopher Sheldon, šef ureda Svjetske banke za Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru.
Manja trgovinska razmjena
Neizvjesnost na polju globalne trgovine vjerovatno će utjecati na Zapadni Balkan, prvenstveno zbog usporavanja ekonomske aktivnosti u eurozoni, što bi moglo umanjiti trgovinsku razmjenu dobara i usluga, kao i priliv ulaganja i doznaka.
"Primjećujemo neke pozitivne ekonomske trendove na Zapadnom Balkanu, koji ukazuju na otpornost regije i koji bi trebali poduprijeti solidan ekonomski rast. Niža inflacija i rast plata podstiču potrošnju, a počinju rasti i javne investicije", rekla je Xiaoqing Yu, direktorica Svjetske banke za Zapadni Balkan.
S druge strane, Xiaoqing Yu kaže da smo svjedoci povećane domaće neizvjesnosti u nekoliko ekonomija Zapadnog Balkana. Usporena ekonomska aktivnost u Evropskoj uniji i produbljena neizvjesnost globalnih trgovinskih tokova također bi mogli negativno utjecati na izglede za rast u ovoj regiji.
U izvještaju se ukazuje da su, u periodima neizvjesnosti, diverzifikacija izvora rasta i obnavljanje programa strukturnih reformi najdjelotvornije strategije za očuvanje ekonomske otpornosti. Među ključnim mjerama su uklanjanje prepreka za pristup tržištu rada, uključujući i ograničenja koja utječu na žene, zatim produbljivanje regionalnih ekonomskih integracija, unapređenje standarda upravljanja i povećanje tržišne konkurencije radi podsticanja produktivnosti i pružanja podrške dugoročnom rastu.
Neophodne reforme
Nadalje, u zemljama Zapadnog Balkana bi brže provođenje reformi u okviru procesa pristupanja EU poput pridruživanja Jedinstvenom području plaćanja u eurima (SEPA) i uvođenja "zelenih traka" radi pojednostavljenja prekogranične trgovine moglo dalje unaprijediti povjerenje privrednika, privući investicije i podstaći stvaranje novih radnih mjesta.
Svjetska banka u izvještaju također naglašava da rast temperatura i pojava ekstremnih vremenskih prilika, uz prelazak na niskougljičnu ekonomiju, korjenito mijenjaju sektorske obrasce zapošljavanja u ovoj regiji, što zahtijeva znatno prilagođavanje radne snage.
Šest ekonomija Zapadnog Balkana trebalo bi kao prioritete postaviti reforme svojih sistema socijalne zaštite i službi za zapošljavanje, čime bi pomogle svom radno sposobnom stanovništvu da prebrodi vremenske nepogode kao što su poplave, suše i šumski požari te da bude spremno za nove prilike za zapošljavanje koje donosi zelena tranzicija.
Jačanje sistema za zaštitu dohodaka od rada kao odgovor na udare na zaposlenost te veća fleksibilnost sistema socijalne zaštite pomogli bi u sprječavanju osiromašivanja pojedinaca. Uz to, prekvalifikacija radnika za "zelena" radna mjesta doprinijela bi da se odgovori na promijenjenu potražnju za vještinama, čime bi se pospješili produktivnost i ekonomski rast.
.webp){kind=icon}
