.webp){kind=icon}
FAO indeks cijena hrane (FFPI) u junu je ostao nepromijenjen u odnosu na maj budući da su povećanja indeksa cijena biljnog ulja, šećera i mliječnih proizvoda uravnotežila pad indeksa cijena žitarica, dok je indeks mesa bio gotovo nepromijenjen. Unatoč tri uzastopna mjesečna porasta, FFPI je ostao 2,1 posto niži u odnosu na juni prošle godine i 24,8 posto ispod svog vrhunca dosegnutog u martu 2022.
Cijene žitarica pale su za tri posto u odnosu na maj i za devet posto u poređenju s junom 2023. Svjetske izvozne cijene svih važnijih žitarica pale su na mjesečnom nivou. Pad cijena pšenice uglavnom je odražavao sezonski pritisak žetve koja je u toku na sjevernoj hemisferi.
Neznatno poboljšani izgledi za proizvodnju u nekim velikim zemljama izvoznicama, uključujući Kazahstan i Ukrajinu, zajedno s provedbom privremene zabrane uvoza Turske također su pridonijeli blažem tonu cijena. Izvozne cijene kukuruza također su pale u junu, kako su berbe u Argentini i Brazilu napredovale, pri čemu se sada očekuje da će proizvodnja u obje zemlje biti veća nego što se ranije očekivalo. FAO indeks cijena riže zabilježio je skroman mjesečni pad u junu, uglavnom odražavajući općenito tihe trgovinske aktivnosti.
Biljna ulja su poskupjela za 3,1 posto u odnosu na maj, što je najviši nivo od marta 2023. Porast je potaknut višim kotacijama palminog, sojinog i suncokretovog ulja, dok su cijene ulja repice ostale gotovo nepromijenjene.
Za 1,2 posto u odnosu na maj porasle su cijene mliječnih proizvoda. Na godišnjem nivou cijene su više za 6,6 posto. U junu su međunarodne kotacije cijena maslaca porasle na najviši nivo u 24 mjeseca, poduprte povećanom globalnom potražnjom za kratkoročnim isporukama usred velike maloprodaje i sezonskog pada isporuka mlijeka u Zapadnoj Evropi. Na cijene maslaca uticale su i niske zalihe u Okeaniji, koje su se poklopile s najnižom tačkom proizvodnje mlijeka u regiji. Nasuprot tome, cijene sira neznatno su pale, što je uglavnom uzrokovano usporavanjem globalne uvozne potražnje za kratkoročnim isporukama.
Nakon tri uzastopna mjesečna pada u junu je porasla cijena šećera i to za 1,9 posto u odnosu na maj, ali je još uvijek niža za 21,6 posto u poređenju s junom 2023. Povećanje u junu uglavnom je izazvano nižim rezultatima žetve od očekivanih tokom maja u Brazilu, što je pojačalo zabrinutost zbog mogućeg uticaja dugotrajnih sušnih vremenskih uvjeta na proizvodnju šećera u narednim mjesecima. Neredovite monsunske kiše u Indiji, zajedno s revizijom prognoza prinosa usjeva u Evropskoj uniji, također su pridonijele ukupnom pritisku na rast svjetskih cijena šećera, što je djelomično neutralizirano slabljenjem brazilskog reala u odnosu na američki dolar.
Globalne cijene mesa ostale su nepromijenjene u poređenju s majem, te su 1,8 posto niže na godišnjem nivou. Pad međunarodnih cijena mesa peradi gotovo je nadoknađen umjerenim do blagim porastom cijena ovčijeg, svinjskog i goveđeg mesa. Pad cijena mesa peradi uglavnom je potaknut obilnom zalihom iz nekih vodećih zemalja proizvođača. Nasuprot tome, cijene ovčijeg mesa značajno su porasle zbog stalne velike uvozne potražnje i unatoč obilnim izvoznim zalihama, budući da su farmeri počeli likvidirati svoja stada kao odgovor na neobično sušne uvjete u dijelovima Australije.
Male šanse za povećanje cijena
Duncan Fox, viši analitičar Bloomberg Intelligencea, navodi da evropske proizvođače hrane očekuje sporiji rast prihoda s obzirom na to da su cijene robe stabilne. Kompanije za pakiranu hranu poput Nestlea i Danonea očekuju ograničen rast zarade u prvoj polovici godine, te im je potreban povratak kupaca premium proizvodima.
Navodi da evropske kompanije za pakiranu hranu imaju malo šanse za daljnje povećanje cijena u 2024. godini, ali bi mogle pokušati povećati srednjoročne investicije dok su troškovi meke robe još uvijek niski. Ova prilika možda neće dugo trajati jer bi vremenski fenomen La Nina mogao započeti tokom ljetnih mjeseci na sjevernoj hemisferi, što znači da će kompanije možda morati ponovo razmotriti cijene u nekom trenutku tokom četvrtog kvartala.
Ističe da se sve evropske kompanije za pakiranu hranu slažu da rast volumena mora biti obnovljen u 2024., s tim da kompanije poput Nestlea i Danonea naglašavaju kako će volumenski miks biti pozitivan do kraja godine. To sugerira da će cijene nastaviti padati ispod ključnog nivoa od tri posto.
"Trgovci žele ponuditi potrošačima vrijednost, pa će promotivna potrošnja vjerovatno ostati visoka u drugom kvartalu, a odvikavanje potrošača od tih ponuda moglo bi potrajati i naštetiti operativnoj marži i svakom oporavku zarade po dionici", ističe Fox.
"Shrinkflation" će se nastaviti preokretati u drugom kvartalu, pomažući volumenu. No za pravi oporavak volumena, miks, gdje potrošači kupuju nove proizvode po višim cijenama, mora postati glavni pokretač organskog prihoda.
"Jednom kada potrošači pređu na jeftinije proizvode, može koštati više da ih se ponovo pridobije. Stoxx indeks osnovnih potrošačkih dobara i usko fokusirani MSCI Evropski indeks hrane podbacili su u odnosu na Stoxx 600 za devet i osam posto do 21. maja", dodaje.
Stoga će kompanije morati ulagati kako bi potaknule rast volumena u drugoj polovici godine, u vrijeme kada su potrošači oprezni s novcem.
"Pristupačnost hrane ostat će problem sada kada je nezaposlenost počela rasti - iako polako - jer plaće rastu iznad potrošačke inflacije", kaže Fox.
Pojašnjava da mogućnost inflacije troškova inputa u drugoj polovici godine ipak može zamagliti pogled da daljnja povećanja cijena nisu potrebna ove godine, pa će rasprave s trgovcima o povećanju cijena trebati započeti početkom 2025. Inicijative za nove proizvode moraju ciljati lokalne potrebe po pravoj cijeni, inače će rast volumena i marže biti pod pritiskom.
