Globalne cijene hrane blago pale, moguća poskupljenja zbog suše

FAO Indeks cijena hrane * (FFPI) u augustu je neznatno niži u odnosu na juli s obzirom na to da je smanjenje indeksa cijena šećera, mesa i žitarica nadmašilo povećanje onih za biljna ulja i mliječne proizvode.

Tako je FFPI u augustu iznosio 120,7 bodova te je za 1,1 posto niži od svoje odgovarajuće vrijednosti prije godinu dana i 24,7 posto ispod svog vrhunca od 160,3 boda dosegnutog u martu 2022. Međutim, zbog sušnog ljetnog perioda u narednom periodu se može očekivati rast cijena hrane.

Cijene žitarica su u poređenju s julom za 0,6 posto niže, a u odnosu na august prošle godine za 11,9 posto. Globalne izvozne cijene pšenice padaju iz mjeseca u mjesec, odražavajući usporenu međunarodnu potražnju i snažnu konkurenciju među izvoznicima, posebno zbog zaliha iz Crnog mora po konkurentnim cijenama. Veća proizvodnja pšenice od prethodno očekivane u Argentini i Sjedinjenim Američkim Državama također je pridonijela blažem tonu cijena. Nasuprot tome, svjetske cijene kukuruza blago su ojačale, uglavnom potaknute zabrinutošću zbog uticaja toplotnih valova na prinose u Evropskoj uniji i dijelovima Sjedinjenih Američkih Država. FAO indeks cijena riže porastao je za 0,6 posto u augustu, budući da su kotacije riže koja nije indica donekle porasle pod uticajem sezonske skučenosti i aprecijacije valuta nekih zemalja izvoznica u odnosu na američki dolar.

Biljna ulja su poskupjela za 0,8 posto na mjesečnom nivou dostigavši ​​najviši nivo od januara 2023., što je rezultat rasta cijena palminog ulja. Međunarodne cijene palminog ulja porasle su treći mjesec zaredom. Unatoč sezonskom jačanju, proizvodnja u Indoneziji ostala je ispod svog punog potencijala, pružajući podršku globalnim cijenama. U međuvremenu, nakon višemjesečnog rasta, svjetske cijene suncokreta i uljane repice također su pale, uveliko odražavajući usporavanje globalne potražnje i sezonski pritisak žetve uljane repice u Kanadi.

Indeks cijena mliječnih proizvoda porastao je za 2,2 posto na mjesečnom i za 14,2 posto na godišnjem nivou. Međunarodne cijene svih mliječnih proizvoda porasle su u augustu, a najviše su porasle cijene punomasnog mlijeka u prahu zbog porasta uvozne potražnje za spot opskrbom i ograničenih zaliha u glavnim proizvodnim regijama. Međunarodne cijene maslaca i obranog mlijeka u prahu porasle su, pri čemu su kotacije maslaca dosegle najviši nivo svih vremena, podržane povećanom potražnjom za kratkoročnim i dugoročnim isporukama i određenom nesigurnošću u vezi s dostatnošću zaliha mlijeka u zapadnoj Evropi.

Globalne cijene mesa pale su za 0,9 posto u odnosu na juli, ali su i dalje 3,7 posto više u poređenju s augostom prošle godine. Međunarodne kotacije cijena mesa peradi pale su u augustu, odražavajući dugotrajne učinke dobrovoljne obustave izvoza povezane s newcastleskom bolešću na brazilske kotacije cijena, unatoč tome što je vlada proglasila kraj epidemije sedmicu nakon njene objave. Nakon tri mjeseca strmoglavog rasta, međunarodne cijene ovčijeg mesa neznatno su pale u augustu, zbog usporavanja uvoznih kupovina, posebno u Kini. Nasuprot tome, svjetske cijene goveđeg mesa blago su porasle zbog uticaja sezonskog pada zaliha životinja za klanje u Okeaniji.

Šećer je za 4,7 posto jeftiniji u odnosu na juli i za čak 23,2 posto u poređenju s augustom 2023., dosegnuvši najniži nivo od oktobra 2022. Pad u augustu uglavnom je potaknut poboljšanjem izgleda proizvodnje za sezonu 2024/25. u Tajlandu i Indiji, nakon padavina koje su pogodovale usjevima šećerne trske.

Igor Živko, dekan Ekonomskog fakulteta u Mostaru, za Bloomberg Adria Start je kazao da je u Bosni i Hercegovini u ovoj sezoni zasijano manje površina nego ranije. Naveo je također da je u BiH primjetna i manja proizvodnja mlijeka i mliječnih proizvoda, kao i manje klanih životinja, što sve utiče na rast cijena poljoprivrednih proizvoda.

"Imamo 50 sušnih dana i smanjen prinos na žitaricama te gubitke na voću", kazao je Živko. Dodao je da zbog suše, kao i uticaja globalne poljoprivrede s jedne strane, te povećanih troškova poljoprivredne proizvodnje možemo očekivati više cijene na pijacama.

"Doći će do porasta cijena poljoprivrednih proizvoda na nacionalnom tržištu, što će imati uticaj i na rast ukupne inflacije", istaknuo je Živko.

Predsjednik Udruženja poljoprivrednika Federacije BiH Nežad Bićo rekao je da se poljoprivrednici suočavaju s velikim izazovima zbog ovogodišnje suše i da su prinosi prepolovljeni. 

"Naše sadašnje procjene ukazuju na velike štete koje će se tek zbrajati kada se završi poljoprivredna godina, odnosno kada se završi berba žita, voća i povrća", kazao je Bićo za Fenu.

Poljoprivrednici na gubitku

Dodao je da su zbog dugotrajne suše prinosi prepolovljeni i kvalitet je izuzetno loš. Izvjesno je da će nedostajati stočne hrane, a količina koja bude na tržištu, bit će vrlo skupa. Mnogi poljoprivrednici bit će na gubitku.

Brojne poljoprivredne kulture ove godine se žanju ili beru ranije nego što je uobičajeno, a tako je i s kukuruzom.

"Vidimo sada na terenu da se silaža skida skoro dva mjeseca ranije, a sve se to radi da bi se što više toga spasilo", naveo je Bićo.

Nešto malo kiše ovih dana, kako je dodao, neće mnogo uticati, niti popraviti situaciju, ali je u svakom slučaju dobro došla jer je malo rashladila usjeve i biljke i može valjati za jesenju sjetvu.

Govoreći o  uticaju loše sezone i manjih prinosa na cijene namirnica na domaćem tržištu, Bićo je naveo da je naša proizvodnja mala i da naši proizvođači ne utiču mnogo na cijene.

"Cijene diktiraju oni koji se bave uvozom, odnosno uvozni lobi, jer mi imamo proizvodnju maksimalno 20-30 posto, kada je najbolja godina. Sve ostalo je uvoz i to diktira cijenu. Izvjesno je da će cijene skočiti, one već rastu, što se vidi na pijacama i u tržnim centrima", dodao je Bićo.

 

-Dopunjeno komentarom Nedžada Biće--