Bojkot u BiH: Građanska reakcija na inflaciju ili samo kopiranje susjeda

Inspiriran nedavnim bojkotom trgovina u Hrvatskoj, koji je prema pisanju medija 24. januara prepolovio potrošnju, i Bosna i Hercegovina razmatra sličan građanski protest zbog visokih cijena osnovnih namirnica. Iako ankete pokazuju široku podršku, stručnjaci upozoravaju na ograničene ekonomske efekte jednodnevnog bojkota.

Na društvenim mrežama sve više pažnje privlači poziv na bojkot s porukom: "Bojkot zbog visokih cijena, jedan dan ne kupuj ništa."

Poziv se odnosi na 31. januar 2025. godine, a usmjeren je na prodavnice, benzinske pumpe, kafiće i restorane.

Bojkot se pokreće svega nekoliko dana nakon slične inicijative u susjednoj Hrvatskoj. Prema nezvaničnim podacima, u anketama koje se šire društvenim mrežama, više od 90 posto ispitanika izrazilo je podršku ovoj ideji. Iako građani prepoznaju značaj simboličke poruke upućene trgovačkim lancima, mnogi sumnjaju da će bojkot imati značajniji efekt.

Signal protiv zloupotreba, ali ekonomski efekti ograničeni

Ekonomista Igor Gavran u razgovoru za Bloomberg Adriju kaže kako je malo vjerovatno da će se bojkot u BiH ostvariti u obimu sličnom onom u Hrvatskoj, jer, kako kaže, "do sada u BiH nikada nismo imali masovnijih akcija praktično u vezi s bilo čim". Prethodni pokušaji, poput bojkota brendova povezanih s Izraelom zbog situacije u Palestini, završavali su se minimalnim odzivom i privremenim efektima.

Međutim, ako bi ovaj put bilo drugačije, Gavran vjeruje da bi bojkot mogao imati pozitivne efekte.

"Mislim da bi takav bojkot imao pozitivnih efekata u smislu signala onima koji zloupotrebljavaju stanje na tržištu i praktično pljačkaju svoje kupce nerealno visokim cijenama da možda kupci ipak mogu biti spremni da nešto poduzmu po tom pitanju i da je jednodnevni bojkot tek prvi korak, a također i signal vlastima da građani jesu u stanju nešto organizirano i masovno uraditi i da bi mogli jednako djelovati i prema vlastima (što bi ustvari i imalo puno više smisla zbog brojnih razloga), pa da nećemo vječno ostati društvo koje pasivno trpi sve od svakoga", kaže Gavran.

Bojkot u BiH 

Ipak, Gavran naglašava da ekonomski efekti jednodnevnog bojkota na trgovce ne bi bili značajni, jer bi se većina robe prodala dan prije ili poslije bojkota, osim impulsne kupovine koja se dešava neplanski.

U slučaju ugostiteljstva, efekt bi bio ozbiljniji, jer tu ne možemo ništa kupiti ni unaprijed ni naknadno (niko neće popiti duplo više kafa da nadoknadi ovaj dan), tako da bi ekonomski udar na ugostitelje bio konkretniji i ozbiljniji. I naravno efekt bi bio i na prihode od PDV-a zbog manjeg prometa", zaključuje Gavran.

Savez samostalnih sindikata BiH objavio je da je sindikalna potrošačka korpa za decembar 2024. iznosila 3.114,95 KM, dok je prosječna plata u Federaciji BiH pokrivala samo 45,43 posto njenog iznosa.

Potrošački bojkot legitiman je u okviru tržišne ekonomije, jer omogućava potrošačima da pošalju poruku ponuđačima i naglase svoje prioritete, smatra i ekonomista Admir Čavalić.  Dodao je da su bojkoti historijski povezivani s političkim i društvenim pitanjima, a bojkot protiv visokih cijena predstavlja specifičan oblik tog fenomena.

Prema njegovim riječima, potrošači svakodnevno komuniciraju o cijenama kroz tržišni mehanizam, donoseći odluke o kupovini, posjeti trgovinama ili odabiru brendova, te je ponašanje potrošača u tom kontekstu važniji faktor od samog bojkota.

"Otvara brojna pitanja - hoće li se promet prebaciti na druge dane, prije ili poslije bojkota (zabrana rada nedjeljom je onda neki vid sedmičnog bojkota); hoće li ponuđači zarad cjenovne konkurentnosti ponuditi proizvode slabijeg kvaliteta, nepoznatih brendova i slično; koliko će procentualno potrošača reagirati na bojkot i vrijedi li samo za FBiH ili čitavu Bosnu i Hercegovinu itd.", kaže Čavalić za naš medij. 

Dodaje da dugoročno posmatrano, potrošački bojkot može imati niz negativnih posljedica, ali uglavnom za određenu kompaniju, brend, proizvod. "Teže za čitavu industriju".

Hasičević: "Bojkot u svojoj suštini nije prijetnja slobodnom tržištu"

Federalni ministar trgovine Amir Hasičević kazao je kako je slobodno tržište temelj savremenih ekonomskih sistema te da potrošači imaju pravo izraziti nezadovoljstvo, uključujući bojkot kao legitimni alat.

Prema Hasičevićevom mišljenju, bojkot nije prijetnja slobodnom tržištu, već signal za promjene, ali samo ako vodi dijalogu i konkretnim rezultatima. Vlada prati kretanje cijena i poduzima mjere za sprječavanje zloupotreba. Jačanje nadzora nad osnovnim proizvodima i veća transparentnost u formiranju cijena ključni su koraci.

Depositphotos

Najavio je i poticaje za domaće proizvođače, podršku manjim trgovcima te ciljane subvencije za najugroženije. Hasičević je poručio da Vlada balansira između interesa poslovnog sektora i zaštite građana, naglasivši da je "divljanje" cijena društveni problem koji zahtijeva zajednička rješenja.

"Bojkot, u svojoj suštini, nije prijetnja slobodnom tržištu – naprotiv, to je dio tog sistema, jer daje jasan signal da nešto nije u redu i poziva na promjene. Građani imaju pravo tražiti poštene cijene. Imaju pravo na to da se njihov novac cijeni, ali i izabrati šta će podržavati. Pozivam građane/potrošače da budu svjesni moći koju imaju – moći koja može promijeniti uvjete na tržištu, ali i podržati one koji posluju odgovorno i u interesu zajednice", kazao je ministar Hasičević. 

I ekonomista Damir Bećirović na svom Facebook profilu komentirao je pozive vlasti na bojkot prodavnica, smatrajući ih spinom. Ističe da rast monetarne ponude dovodi do rasta cijena, a povećanje plata u javnom sektoru podgrijava inflaciju. Prema njegovom mišljenju, vlast izaziva inflaciju, a gnjev javnosti preusmjerava na trgovce. 

"Ovdje tržište ne može djelovati jer se u njega stalno upumpava novac. Npr. imate pet puta više frizera nego prije 10 godina, a cijene njihovih usluga su više 100 posto od 2021. U bivšoj Jugoslaviji sva je trgovina bila državna, a inflacija je bila trocifrena kroz cijele '80. Zašto ne govorite kako su tada trgovci bili pohlepni", naveo je Bećirović. 

Inflacija ponovo ubrzava

Inflacija u našoj državi tokom 2024. godine pokazala je znakove smirivanja, ali kraj godine donio je blago ubrzanje. Nakon perioda benefita od efekta visoke baze iz 2022. i prve polovine 2023. godine, Analitički tim Bloomberg Adrije primjećuje da se inflacija vratila u okvire dugoročnog trenda. U decembru 2024. zabilježen je rast cijena od 0,4 posto na mjesečnom nivou, dok je na godišnjem nivou povećanje iznosilo 2,2 posto.

"Decembarska cifra od 2,2 posto bila je u najvećoj mjeri pod utjecajem cijene hrane, koja je dodala 3,9 posto na međugodišnjem nivou, a čak 0,9 posto samo u odnosu na prethodni mjesec. Međugodišnjoj inflaciji doprinio je i rast cijena usluga, konkretno hotela i restorana koji bilježe skoro tri puta višu stopu inflacije od ukupne (6,3 posto međugodišnje)", navodi viša analitičarka za makroekonomiju i tržišta kapitala Bloomberg Adrije Marina Petrov Savić.

Rast zarada i zaposlenosti daje vjetar u leđa dobroj potražnji i jača inflatorne pritiske, dodaje. Ali, koliko su zapravo globalne cijene relevantne, pogotovo cijene u domenu hrane i goriva.

"Cijene hrane su najneizvjesniji i najneuhvatljiviji dio inflacije, pa s te strane i očekujemo najveća iznenađenja u budućnosti. A cijene hrane su dominantan segment ukupne inflacije, s učešćem od oko 30 posto. Na primjeru decembarske inflacije vidimo da je doprinos hrane čak 1,2 procentna poena, odnosno u slučaju da nije bilo rasta cijena hrane, ukupna inflacija bi bila oko jedan posto, umjesto realiziranih 2,2 posto međugodišnje", ističe Petrov Savić.

 

 

 

 

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar