FAO indeks cijena osnovnih životnih namirnica u aprilu je u prosjeku iznosio 128,3 bodova, što je povećanje od 1,0 posto u odnosu na mart i 7,6 posto više nego u istom mjesecu prošle godine.
Blag porast globalne cijene pšenice
Cijene žitarica su primijetno porasle i to za 1,2 posto u odnosu na mart, dok je globalna cijena pšenice blago porasla zbog smanjenih količina dostupnih za izvoz iz Rusije. Međunarodne cijene kukuruza porasle su usljed sezonski manjih zaliha u SAD-u.
Na kretanje cijena na svjetskom tržištu utjecale su i fluktuacije valuta, dok su prilagođavanja carinske politike dovele do povećanja neizvjesnosti na tržištu.
Prema FAO indeksu cijena, u aprilu je najviše skočila cijena mesa za 3,2 posto, dok se cijena mliječnih proizvoda povećala za 2,4 posto u odnosu na mart. Najveći doprinos porastu dale su cijene maslaca, koje su dostigle novi rekord zbog smanjenih zaliha u Evropi.
Istovremeno, prema FAO indeksu cijene biljnih ulja su pale za 2,3 posto, iako je ostao 20,7 posto viši nego u aprilu prošle godine. Cijene palminog ulja znatno su opale zbog sezonski veće proizvodnje u glavnim zemljama proizvođačima u Jugoistočnoj Aziji, dok su cijene sojinog i ulja od uljane repice porasle usljed snažne globalne potražnje. Cijene suncokretovog ulja ostale su uglavnom stabilne.
FAO indeks cijena šećera također je pao za 3,5 posto u odnosu na mart, uglavnom zbog zabrinutosti u vezi s neizvjesnom globalnom ekonomijom i njenim mogućim utjecajem na potražnju u sektoru pića i prehrambene industrije, koji zajedno čine najveći dio svjetske potrošnje šećera.
Pad cijena šećera
Inače, u protekloj godini je cijena šećera pala za 17 posto, stoji u analizi analitičara Bloomberg Adrije. Na pad su uticala dva ključna faktora - snažna očekivanja u vezi s proizvodnjom šećerne trske u Brazilu (najveći svjetski proizvođač) i ukidanje izvoznih kvota iz Indije (drugi po veličini proizvođač).
Pad berzanskih cijena uticao je i na cijene u regionu Adria, te trenutno imamo deflaciju cijena šećera na svim tržištima.
Prema ocjeni BBA analitičara, u narednoj proizvodnoj sezoni očekuje se značajan višak u proizvodnji šećera zbog povratka Indije na globalno tržište, što će dodatno gurnuti cijene naniže. Međutim, brazilski proizvođači šećerne trske i dalje su oprezni u svojim procjenama usjeva, posebno zbog i dalje prisutne suše u centralno-južnoj regiji zemlje. To povećava rizik od šumskih požara. Poslije rekordno visokih cijena šećera prethodnih godina, brojke se sada približavaju nivoima iz 2022.
"Očekujemo nastavak pada maloprodajnih cijena šećera, što znači da neće biti potrebno uvesti mjeru zamrzavanja maksimalne cijene. Dodatne probleme u Evropi i pritisak na niže cijene stvara ukrajinski izvoz šećera u EU, što se smatra glavnim problemom, odmah poslije loših rezultata najvećeg evropskog proizvođača šećera Suedzuckera", navodi se u BBA analizi.
Proizvodnja pšenice na prošlogodišnjem nivou
FAO je objavio i novo izdanje Izvještaja o snabdijevanju i potražnji za žitaricama, sa revidiranim procjenama za 2024. i novim uvidima u stanje usjeva i prognoze za tekuću godinu. Prema najnovijoj prognozi, proizvodnja pšenice u 2025. trebala bi se zadržati na prošlogodišnjem nivou i iznositi 795 miliona tona. Predviđa se rekordna proizvodnja u Aziji, bolji uslovi u južnoj Evropi i sjevernoj Africi, te stabilna proizvodnja u Kanadi i Rusiji. Ipak, manjak padavina u sjevernoj Evropi i na Bliskom istoku, te suša u SAD, utiču negativno na ukupne izglede.
Bloomberg
U međuvremenu, FAO je blago smanjio svoju procjenu globalne proizvodnje žitarica u 2024. na 2.848 miliona tona, iako se očekuje da će proizvodnja riže u sezoni 2024/25. porasti za 1,5 sposto i dosegnuti rekordnih 543,6 miliona tona.
Nova prognoza za svjetsku potrošnju žitarica u 2024/25. iznosi 2.870 miliona tona, što je porast od 1,0 posto u odnosu na prethodnu sezonu. Tome doprinose veća potrošnja kukuruza za stočnu hranu u Kini i Rusiji, kao i veća konzumacija riže u nekim afričkim zemljama.
Svjetske zalihe žitarica sada se procjenjuju da će opasti za 1,9 posto i dosegnuti 868,2 miliona tona do kraja sezone 2025. godine. FAO-ova procjena globalnog odnosa zaliha i potrošnje za sezonu 2024/25. sada iznosi 29,9 posto, što se i dalje smatra sigurnim nivoom.
FAO je blago smanjio i prognozu za svjetsku trgovinu žitaricama u 2024/25. na 478,6 miliona tona, što bi predstavljalo pad od 6,8 posto u odnosu na sezonu 2023/24. i najniži nivo od 2019/20. Trgovina krupnim žitaricama očekuje se da će se smanjiti još više, prvenstveno zbog manje potražnje iz Kine i manjih izvoza kukuruza iz Brazila. S druge strane, međunarodna trgovina rižom trebala bi porasti za 1,2 posto i dosegnuti novi rekord od 60,4 miliona tona.
Izvoz žitarica preko Crnog mora
BBA analitičari ranije su ocijenili da sve žitarice u velikoj mjeri zavise od vremenskih uslova i ruskog/ukrajinskog izvoza, a trenutno nema značajnih nepovoljnih vremenskih prilika, niti većih rizika za izvoz žitarica preko Crnog mora.
"Kao rezultat toga, FAO indeks cijena žitarica je pao za 6,9 posto u odnosu na prethodnu godinu - sve žitarice su na nižim nivoima. Što se tiče pšenice, cijene su pale za dva posto međugodišnje u januaru 2025., a ključni faktori koji stoje iza ovog pada su niža potražnja za uvozom i jaka očekivanja za ozime usjeve u Francuskoj i žetvu meke pšenice. Francuska predviđa povećanje proizvodnje ozimog žita od 10 posto i povećanje proizvodnje meke pšenice za oko sedam posto, što je važan faktor za evropske cijene pšenice. Međutim, USDA je nedavno izdala, donekle, iznenađujuću prognozu, koja ukazuje na to da bi zalihe pšenice mogle biti niže nego što je ranije prijavljeno. Ova revizija je uslijedila zbog nedostatka snijega u Ukrajini i Rusiji, što bi moglo dovesti do nižih prinosa u tim regionima", dodaje se u analizi.
.webp){kind=icon}
