Globalne cijene hrane zabilježile su rast u maju, ali su i dalje niže u odnosu na isti mjesec prošle godine. Tako je indeks cijena hrane FAO-a (FFPI) iznosio 120,4 boda u maju, što je rast od 0,9 posto u odnosu na april.
Rastu indeksa doprinijele su više cijene žitarica i mliječnih proizvoda, koje su nadomjestile pad cijena šećera i biljnih ulja, dok je indeks cijena mesa ostao gotovo nepromijenjen. Iako je zabilježio treći uzastopni mjesečni rast u maju, indeks je ostao niži za 3,4 posto u odnosu na svoju vrijednost iz istog razdoblja prošle godine i 24,9 posto ispod vrhunca od 160,2 boda dosegnutog u martu 2022.
Cijene žitarica porasle su za 6,3 posto na mjesečnom nivou, ali su i dalje 8,2 posto niže u poređenju s majem 2023. Sve vrste žitarica zabilježile su rast, a najviše pšenica. Oštar mjesečni rast uglavnom je rezultat sve većih zabrinutosti zbog nepovoljnih uvjeta za usjeve za žetve 2024., što bi moglo ograničiti prinose u nekim glavnim proizvodnim područjima nekoliko velikih izvoznika, uključujući dijelove Evrope, Sjeverne Amerike i crnomorske regije. Dodatno, šteta na crnomorskoj brodskoj infrastrukturi pojačala je pritisak na rast cijena.
Biljna ulja zabilježila su mjesečni pad od 2,4 posto i godišnji rast od 7,7 posto. Pad indeksa uglavnom je rezultat nižih kotacija palminog ulja, koje su više nego nadoknadile više cijene sojinog, ulja repice i suncokretovog ulja. Međunarodne cijene palminog ulja pale su drugi mjesec zaredom, jer je proizvodnja u glavnim zemljama proizvođačima u jugoistočnoj Aziji sezonski porasla uslijed produžene slabe globalne uvozne potražnje. Nasuprot tome, cijene sojinog ulja u svijetu su porasle, uglavnom podržane rastućom potražnjom iz sektora biogoriva, posebno u Brazilu.
Globalne cijene mliječnih proizvoda u odnosu na april porasle su za 1,8 posto, a na godišnjem nivou za 3,5 posto. Povećana potražnja iz maloprodajnog i sektora ugostiteljstva uoči ljetnih praznika i tržišna očekivanja da bi proizvodnja mlijeka mogla pasti ispod historijskih nivoa u Zapadnoj Evropi, zajedno sa sezonskim smanjenjem proizvodnje mlijeka u Okeaniji, podržali su povećanje cijena mliječnih proizvoda.
Meso je pojeftinilo za 1,3 posto i na mjesečnom i na godišnjem nivou. Međunarodne cijene peradi i govedine su pale, dok su cijene svinjetine i ovčetine porasle. Pad svjetskih cijena peradi odražava povećane izvozne dostupnosti uslijed niže domaće potražnje u nekim glavnim zemljama proizvođačima, dok je blagi pad cijena govedine uzrokovan slabom uvoznom potražnjom zajedno s obilnim izvoznim zalihama iz Okeanije.
Snažan pad od 7,5 posto bilježe cijene šećera. Ovo predstavlja treći uzastopni mjesečni pad, s indeksom nižim za 25,5 posto u odnosu na vrijednost iz maja prošle godine, te je na najnižem nivou od januara 2023. Pad međunarodnih kotacija cijena šećera u maju potaknut je uglavnom dobrim početkom nove sezone žetve u Brazilu uslijed povoljnih vremenskih uslova koji su pridonijeli poboljšanju globalnih izgleda opskrbe.
Prema posljednjim podacima, cijene hrane u aprilu u Bosni i Hercegovini zabilježile su mjesečni rast od 0,2 posto i godišnji od 1,2 posto.
Ekonomista Admir Čavalić za Bloomberg Adria TV govorio je o uticaju rasta cijena na trgovce i potrošače. Čavalić ističe da su trgovinski lanci u Bosni i Hercegovini često koristili politiku niskih troškova, što je stvorilo dodatni pritisak u vidu nedostatka radne snage. Osim toga, ističe se da cijene hrane uveliko determiniraju veliki trgovinski lanci, što dodatno komplikuje situaciju.
Šta čeka potrošače u BiH
Čavalić navodi da su trgovci ponekad bili prisiljeni sniziti marže kako bi održali konkurentnost cijena, ali su isto tako ponekad koristili očekivanja potrošača kao opravdanje za povećanje cijena, iako to nije uvijek bilo zasnovano na stvarnim promjenama u troškovima. Osim toga, ističe se nedovoljna povezanost između globalnih i lokalnih tržišta, što omogućava nekim trgovcima da "love u mutnom".
Kada je riječ o cijenama mesa u BiH, one su u posljednje tri godine porasle za 120 posto, pri čemu pileće meso bilježi najveći rast. Analitičari Bloomberg Adrije navode da je trend popularizacije zdrave prehrane promijenio navike potrošača tokom godina, što je pozitivno uticalo na proizvođače i prerađivače peradi, budući da je došlo do značajnog rasta konzumacije te vrste mesa od čak 32 posto po stanovniku (na nivo od 24,8 kilograma).
"Predviđamo nastavak trenda povećanja potrošnje peradi na račun pada potrošnje svinjskog mesa. Veliki evropski proizvođači peradi se tome već prilagođavaju i najavljuju proširenja proizvodnih kapaciteta. Očekuje se da će cijene govedine i svinjetine ostati relativno stabilne nakon stabilizacije cijena žitarica, dok se zbog veće potražnje očekuje blagi rast cijena piletine", zaključuje analitički tim Bloomberg Adrije.
Maid Jabandžić, direktor mesne industrije Madi, govoreći za Bloomberg Adria TV, potvrdio je ovaj trend, napominjući da su cijene mesa u posljednjih godinu dana bile relativno stabilne, ali da očekuje blagi rast cijena u drugom kvartalu, prateći kretanja u Evropskoj uniji.
"Ako govorimo o Evropskoj uniji, pošto mi djelujemo na tom tržištu, prema mojim saznanjima, cijene u narednom periodu ne bi trebale značajno rasti. Naravno, ulazimo u sezonu, što obično donosi blagi rast cijena, ali do kraja godine očekujem da cijene neće imati značajne oscilacije", kazao je Jabandžić.
.webp){kind=icon}
Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...