Cijena šećera je pala za 17 posto u protekloj godini, navedeno je u analizi analitičara Bloomberg Adrije, a na pad su uticala dva ključna faktora - snažna očekivanja u vezi s proizvodnjom šećerne trske u Brazilu (najveći svjetski proizvođač) i ukidanje izvoznih kvota iz Indije (drugi po veličini proizvođač). Osim toga, brazilske kiše poboljšavaju izglede za žetvu šećerne trske u proljeće 2025. Pad berzanskih cijena uticao je i na cijene u regionu Adria, te trenutno imamo deflaciju cijena šećera na svim tržištima.
U posljednjih šest mjeseci 2024. cijene šećera su prosječno pale za 3,7 posto. Hrvatska prednjači s padom od 7,5 posto.
Prema ocjeni BBA analitičara, u narednoj proizvodnoj sezoni očekuje se značajan višak u proizvodnji šećera zbog povratka Indije na globalno tržište, što će dodatno gurnuti cijene naniže. Međutim, brazilski proizvođači šećerne trske i dalje su oprezni u svojim procjenama usjeva, posebno zbog i dalje prisutne suše u centralno-južnoj regiji zemlje. To povećava rizik od šumskih požara. Poslije rekordno visokih cijena šećera prethodnih godina, brojke se sada približavaju nivoima iz 2022.
"Očekujemo nastavak pada maloprodajnih cijena šećera, što znači da neće biti potrebno uvesti mjeru zamrzavanja maksimalne cijene. Dodatne probleme u Evropi i pritisak na niže cijene stvara ukrajinski izvoz šećera u EU, što se smatra glavnim problemom, odmah poslije loših rezultata najvećeg evropskog proizvođača šećera Suedzuckera", navodi se u BBA analizi.
Depositphotos
Pšenica: Put preko Crnog mora je otvoren
Sve žitarice u velikoj mjeri zavise od vremenskih uslova i ruskog/ukrajinskog izvoza, a trenutno nema značajnih nepovoljnih vremenskih prilika, niti većih rizika za izvoz žitarica preko Crnog mora, ocjenjuju BBA analitičari.
"Kao rezultat toga, FAO indeks cijena žitarica je pao za 6,9 posto u odnosu na prethodnu godinu - sve žitarice su na nižim nivoima. Što se tiče pšenice, cijene su pale za dva posto međugodišnje u januaru 2025., a ključni faktori koji stoje iza ovog pada su niža potražnja za uvozom i jaka očekivanja za ozime usjeve u Francuskoj i žetvu meke pšenice. Francuska predviđa povećanje proizvodnje ozimog žita od 10 posto i povećanje proizvodnje meke pšenice za oko sedam posto, što je važan faktor za evropske cijene pšenice. Međutim, USDA je nedavno izdala, donekle, iznenađujuću prognozu, koja ukazuje na to da bi zalihe pšenice mogle biti niže nego što je ranije prijavljeno. Ova revizija je uslijedila zbog nedostatka snijega u Ukrajini i Rusiji, što bi moglo dovesti do nižih prinosa u tim regionima", dodaje se u analizi.
Kakvo je stanje u Adria regionu
Uslovi za ozimu pšenicu ostaju solidni. Pored toga, očekivano hladnije i snježnije vrijeme moglo bi podržati veće prinose. Hrvatski i slovenski poljoprivrednici ostvaruju veće prinose po hektaru, u poređenju i s EU i s ostatkom Adria regiona.
"Prinos od oko šest tona po hektaru smatra se solidnim za proizvodnju pšenice, a Hrvatska je u proteklih pet godina bila blizu ovog standarda. Crničko tlo je posebno pogodno za uzgoj žitarica, što doprinosi snažnim prinosima u Hrvatskoj, posebno u poljoprivrednoj regiji Slavonije. Nasuprot tome, Srbija, BiH i Sjeverna Makedonija tek treba da dostignu prosjek EU, uglavnom zbog geografskih razlika kao što su različit kvalitet zemljišta i prisustvo planinskog terena u BiH", navode analitičari BBA.
Ipak, dodaju da postoji potencijal za poboljšanje, kroz bolju konsolidaciju zemljišta, efikasniju upotrebu zaštitnih sredstava i izbjegavanje neobrađenog sjemena. Smatraju da povećanje prinosa po hektaru ne bi samo podstaklo zarade poljoprivrednika, već bi također dovelo do nižih cijena žitarica na domaćem tržištu. Krajnji rezultat toga je niža cijena brašna u maloprodaji.
Šta se očekuje ubuduće
"Vidimo blagi pritisak na povećanje globalnih cijena pšenice. Loše vremenske prilike u Rusiji mogle bi usporiti izvoz u Afriku, region koji se u velikoj mjeri oslanja na rusku pšenicu. Pored toga, predstojeći izvještaj USDA-e o zalihama i budućim žetvama pružit će daljnji uvid u razvoj tržišta", navode analitičari BBA.
Ono što je tračak nade u višegodišnjoj borbi s inflacijom, jeste činjenica da su se niže cijene pšenice - u poređenju s prethodnim godinama - konačno pretvorile u nižu inflaciju brašna. Podsjetimo, Adria region je 2024. doživio deflaciju cijena brašna svuda, osim u Hrvatskoj. Lani su cijene ove sirovine pale u Srbiji za pet posto, u Sloveniji za tri posto, a u Sjevernoj Makedoniji za osam posto.
Jedan od faktora koji doprinosi nižoj inflaciji brašna su različite vladine mjere, kao što su ograničenja cijena.
Zaključak je da Hrvatska i dalje ima najveću ukupnu inflaciju u EU, pri čemu tamošnje cijene brašna prate ovaj obrazac dodatnim rastom od 5,8 posto.
"Niže cijene brašna se još uvijek ne odražavaju na krajnje cijene proizvoda poput hljeba, jer su prehrambeni proizvodi, uglavnom, cjenovno neelastični, a potražnja za pekarskim proizvodima ostaje stabilna", piše u BBA analizi.
