Prilike dual listinga - kako profitirati od trgovanja istom dionicom na više berzi?

Nakon što smo apsolvirali teoriju dual listinga i regionalne primjere poput Krke i NLB-a, (Šta donosi 'dvostruko uvrštavanje na berzu'? Ono koje Studencu nije pošlo za rukom.. ) ključno pitanje za svakog investitora glasi: kako profitirati od trgovanja istom dionicom na više berzi?

Dual listing nije samo tehničko pitanje uvrštenja na više berzi, već otvara dodatne mogućnosti i rizike koje investitori mogu koristiti za bolje praćenje tržišta, učinkovitije upravljanje pozicijama i donošenje kvalitetnijih investicijskih odluka.

Osnovna strategija koju investitori koriste je arbitraža. Budući da se istim vrijednosnim papirom (ili njegovim ekvivalentom poput GDR-a) trguje na dva različita tržišta, teoretski bi cijena trebala biti identična. Međutim, zbog razlika u vremenskim zonama, valutama ili lokalnim vijestima, često dolazi do kratkotrajnih odstupanja. Investitori tada kupuju dionicu na berzi gdje je potcijenjena i istovremeno je prodaju tamo gdje je precijenjena.

Jedan od čestih problema kod dual listinga je da se likvidnost "rascjepka" na više berzi, pa investitor mora paziti gdje šalje nalog. U pravilu se veće institucionalne transakcije izvršavaju na tržištima s većim prometom i likvidnošću jer se tako lakše postiže bolja cijena i manja razlika između kupovne i prodajne cijene (spread), dok su za manje privatne investitore domaće berze često praktičnije zbog nižih brokerskih troškova i jednostavnijeg poreznog tretmana.

Dobar primjer vidi se upravo na NLB-u. Cijena dionice NLB-a na Ljubljanskoj berzi za 14. 5. iznosi 229 eura, dok jedan GDR za NLB na Londonskoj berzi vrijedi 44,7 eura. Budući da jedan GDR predstavlja petinu dionice NLB-a, za ekvivalent jedne dionice potrebno je kupiti pet GDR-ova, što daje ukupnu vrijednost od oko 223,5 eura.

To znači da je londonska cijena bila približno 2,5 posto niža od cijene na Ljubljanskoj berzi prije uračunavanja transakcijskih troškova i eventualnih naknada, što pokazuje kako razlike između tržišta mogu otvoriti prostor za povoljnije izvršenje naloga ili arbitražne prilike.

Važno je pratiti i tzv. lead-lag efekt. Često se događa da jedna berza služi kao predvodnik trenda. Primjerice, ako se na Londonskoj berzi pojavi pojačan interes globalnih fondova za bankarski sektor, to će se s malim vremenskim odmakom preliti i na cijenu NLB-a u Ljubljani. Investitor koji prati oba tržišta može prepoznati kretanje na likvidnijem tržištu i reagirati na lokalnom tržištu prije nego što se cijena u potpunosti prilagodi.

Dobar primjer povezanosti dual listing tržišta vidi se i na kretanju dionice Krke tokom 2026. godine. Od početka godine, Krka je na Ljubljanskoj berzi ostvarila rast od približno 25 posto, dok je na Varšavskoj prinos iznosio nešto malo više od 26 posto. Iako se dugoročno kretanje cijena na obje berze pokazalo vrlo sličnim, tokom pojedinih razdoblja vidljiva su kratkotrajna odstupanja između dva tržišta, što pokazuje kako cijene nisu uvijek savršeno usklađene ni kada je riječ o istoj kompaniji.

Kod dual listing kompanija važno je pratiti i valutni aspekt trgovanja. Primjerice, kod Krke, koja kotira na Ljubljanskoj berzi (euro) i Varšavskoj berzi (poljska zlota), promjena kursa može direktno utjecati na profitabilnost pozicije, čak i ako se cijena dionice nominalno nije značajnije promijenila. Uz valutni rizik, kod trgovanja GDR-ova potrebno je voditi računa i o tehničkim razlikama u namiri, skrbništvu i isplati dividendi, gdje mogu postojati dodatni troškovi i duži rokovi obrade.

Trgovanje dual listing dionicama zahtijeva više praćenja i razumijevanja tržišta nego klasično dugoročno ulaganje. Cijena dionice na jednoj berzi često ne daje potpunu sliku, pa praćenje oba tržišta može pomoći investitoru da ranije uoči promjene, bolje procijeni likvidnost i prepozna moguće razlike u cijeni.

Upravo zato investitori koji razumiju kako funkcioniraju dual listing kompanije mogu lakše donositi kvalitetnije i informiranije odluke.