Finansiranje u kineskim juanima nikada nije bilo popularnije nego danas, pri čemu sve veći broj država i stranih kompanija koristi kinesko tržište za zaduživanje, što potvrđuje da ambicija Pekinga o internacionalizaciji valute daje rezultate.
U uvjetima fragmentacije globalnih finansijskih tržišta, panda i dim sum obveznice sve češće postaju alternativni izvori finansiranja za izdavatelje izvan Kine. Za zemlje Adria regije, koje tradicionalno ovise o evropskim tržištima kapitala, ovi instrumenti zasad ostaju sporedni, ali potencijalno relevantni u kontekstu diverzifikacije finansiranja.
Panda obveznice su obveznice denominirane u juanima koje strani izdavatelji plasiraju na kineskom domaćem (onshore) tržištu, čime dobivaju pristup dubokoj i stabilnoj bazi domaćih institucionalnih investitora, uz stroži regulatorni okvir. Nasuprot tome, dim sum obveznice izdaju se izvan Kine (offshore), najčešće u Hong Kongu, također u juanima, ali uz fleksibilniji regulatorni režim i veću otvorenost međunarodnim investitorima. Ukratko, panda obveznice omogućuju pristup domaćoj kineskoj likvidnosti, dok dim sum obveznice predstavljaju offshore kanal finansiranja u juanima.
Finansiranje u juanima prošle je godine dosegnulo oko 1,1 bilion juana (167 milijardi dolara), gotovo trostruko više nego prije pet godina, kada je iznosilo oko 350 milijardi juana (50 milijardi dolara).
Ključni pokretač potražnje za finansiranjem u juanima su niže kamatne stope u Kini, gdje i dalje prevladavaju deflacijski pritisci. Kada je Indonezija nedavno izdala obveznice u dvije valute, offshore dim sum obveznice plasirala je uz prinos oko jedan postotni bod niži od evropske tranše.
Rast finansiranja u juanima prati i šira upotreba valute u međunarodnoj trgovini. Udio juana u prekograničnoj kineskoj robnoj razmjeni dosegnuo je rekordnih 35 posto, u odnosu na oko 10 posto u 2017., što dodatno potiče interes stranih izdavatelja. Izdanje panda obveznica bilježi snažan rast, pri čemu je u martu ove godine plasirano gotovo 30 milijardi juana, u usporedbi s oko 7 milijardi u 2020.
Domaće tržište juana ima širu i stabilniju bazu investitora, što omogućava dublju likvidnost čak i u razdobljima globalne volatilnosti, poput aktuelnih geopolitičkih napetosti. Unatoč tome, tržište panda obveznica i dalje je relativno malo, na oko 10 posto veličine dim sum tržišta, jer se offshore tržište i dalje smatra učinkovitijim kanalom finansiranja.
Za dugoročnu transformaciju juana u globalno dominantnu valutu i dalje postoje značajne prepreke. Kina zadržava strogu kontrolu nad tečajem, uz ograničene dnevne oscilacije, dok kapitalne kontrole ograničavaju slobodan protok kapitala. Udio juana u globalnim deviznim rezervama iznosi manje od dva posto, dok u globalnim deviznim transakcijama doseže oko 8,5 posto, znatno iza dolara (89 posto) i eura (29 posto).
Za zemlje Adria regije glavni motiv izdavanja panda i dim sum obveznica bila bi diverzifikacija investitorske baze. Hrvatska i Slovenija već imaju relativno dobar pristup evropskim tržištima, pa bi za njih takva izdanja imala prije svega signalnu funkciju otvaranja prema azijskim investitorima. Slovenija je početkom ove godine izdala svoju prvu panda obveznicu upravo s tim ciljem. Slovenska panda obveznica procijenjene je veličine oko 600 miliona eura, što je oko jedan posto ukupnog javnog duga.
Panda i dim sum obveznice stoga za nas predstavljaju dodatni instrument upravljanja javnim dugom: kanal za širenje investitorske baze i povećanje fleksibilnosti u okruženju u kojem su evropska i dolarska tržišta povremeno skuplja ili volatilnija. No treba uzeti u obzir i valutni rizik i trošak hedginga budući da zemlje Adria regije nemaju prirodne novčane tokove u juanima.
