Državne obveznice Kine sve se češće spominju kao alternativno "sigurno utočište". Dok su američke i britanske državne obveznice posljednjih tjedana pod pritiskom zbog zabrinutosti oko inflacije, visokih proračunskih deficita i političke neizvjesnosti, Kina postupno otvara svoje tržište duga stranim ulagačima i nastoji ojačati ulogu juana u globalnom financijskom sustavu.
Peking je prošlog mjeseca dodatno liberalizirao tržište omogućivši odabranim stranim ulagačima, u okviru sheme Qualified Foreign Investor (QFI), korištenje obvezničkih terminskih ugovora za zaštitu od rizika. Riječ je o novom koraku u otvaranju drugog najvećeg tržišta obveznica na svijetu, iako analitičari upozoravaju da je pristup i dalje ograničen, a tržište znatno manje otvoreno i likvidno od američkog ili europskog.
Istodobno se u SAD-u i Europi pojačavaju pritisci na dugoročne državne obveznice. Prinos na 30-godišnju američku državnu obveznicu proteklih je dana nakratko premašio pet posto, dok su se zahtijevani prinosi na britanske državne obveznice s dospijećem duljim od 30 godina popeli na najviše razine od 1998. godine. To je dio ulagača potaknulo na traženje alternativnih tržišta, među kojima se sve češće spominje upravo Kina.
Čitaj više
Burry ponovo upozorava na mogući krah tržišta i poziva na prodaju
Michael Burry upozorava da se indeks Nasdaq 100 kreće prema dramatičnom preokretu nakon "paraboličnog" porasta koji je doveo vrijednosti tehnoloških kompanija do neodrživih visina.
12.05.2026
Maj donosi dilemu investitorima: Vrijeme za prodaju ili novu priliku?
Strategija 'sell in May' u analiziranom je razdoblju više od polovice vremena zaostajala za tržištem, iako na prvi pogled djeluje uvjerljivo.
11.05.2026
Šta podrazumijeva 'dvostruko uvrštavanje na berzu'
Razlozi zašto kompanije biraju dual listing su gotovo uvijek strateški.
11.05.2026
Finansijska poluga: Skriveni rizik koji može uništiti male ulagače
Finansijska poluga funkcionira tako da broker investitoru omogućava kontrolu nad pozicijom koja je veća od iznosa koji je sam uplatio.
06.05.2026
Zašto Kina postaje alternativa američkom dugu?
"Kina je drugo najveće gospodarstvo koje je snažno izvozno orijentirano. U vrijeme geopolitičkih poteza američkog predsjednika i pritisaka na američku središnju banku da snizi kamatne stope, određeni ulagači traže alternativu američkim državnim obveznicama", objašnjava Domen Granda, voditelj upravljanja imovinom u tvrtki Prva Pokojninska družba. No istodobno upozorava da kineske obveznice nipošto nisu izravna zamjena za američki ili europski dug.
Domen Granda, Prva Pokojninska družba: "Pravo sigurno utočište za europskog ulagača ostaje njemačka državna obveznica u eurima, a za američkog američka državna obveznica u dolarima."
Slično ocjenjuje i Aleš Čačovič, viši upravitelj investicijskih fondova u Triglav Skladima, koji smatra da je pitanje sigurnog utočišta vrlo relativno. "Njihova uloga na tržištu državnih obveznica znatno je manja nego kod američkih i europskih obveznica, koje predstavljaju bitno veći dio tržišta i smatraju se važnijom referencom", kaže.
Prema ocjeni Teia Ternovca iz Generali Investmentsa, aktualna percepcija kineskih obveznica usko je povezana prvenstveno sa specifičnom naravi trenutne geopolitičke krize. "Radi se o naftnom šoku, odnosno inflacijskoj krizi. Zabrinutost oko veće inflacije u pravilu negativno utječe na zapadne obveznice zbog očekivanja viših kamatnih stopa, dok je Kina manje izložena skupljoj nafti i već se duže vrijeme bori s deflacijom", objašnjava on. Kineske obveznice su, prema njegovim riječima, dodatno zaštićene i zbog zatvorenijeg domaćeg tržišta na kojem prevladavaju lokalni ulagači.
Prinosi na većinu obveznica rastu, samo na kineske padaju
U posljednjem razdoblju, zahtijevani prinosi na kineske državne obveznice su se snizili, dok su se američki i europski povisili. Najviše je pozornosti trenutačno usmjereno na SAD jer je prinos na desetogodišnju američku državnu obveznicu dosegnuo 4,43 posto, što je za oko 34 bazna boda više nego prije tri mjeseca.
Još izraženiji pomak vidljiv je u Ujedinjenom Kraljevstvu, gdje je prinos na britansku desetogodišnju obveznicu skočio na 5,11 posto, što je najviše među razvijenim europskim gospodarstvima u tablici. U tri mjeseca povisio se za gotovo 66 baznih bodova. Tržišta očito zahtijevaju znatno višu premiju zbog političke neizvjesnosti i zabrinutosti oko održivosti britanskih javnih financija.
U eurozoni su prinosi također znatno viši nego prije tri mjeseca. Njemačka desetogodišnja obveznica, koja se smatra referentnim sigurnim europskim ulaganjem, trenutno donosi 3,09 posto prinosa, francuska 3,72 posto, a talijanska već 3,85 posto. Zanimljiv je i pogled prema Aziji. Japanska desetogodišnja obveznica ostaje na relativno niskih 2,53 posto, iako su i tamo prinosi u posljednja tri mjeseca porasli za oko 31 bazni bod. Kina izrazito odskače: prinos na desetogodišnju kinesku državnu obveznicu iznosi samo 1,74 posto i čak je nešto niži nego prije tri mjeseca.
Geopolitika ostaje najveći rizik
Velik dio rizika kod kineskih obveznica ostaje povezan s geopolitikom. Granda upozorava da je najveći rizik moguća kineska vojna akcija protiv Tajvana. "U tom slučaju vjerojatno bi uslijedile sankcije Zapada, isključenje kineskih ulaganja iz indeksa i fondova, a u krajnjem slučaju čak i ograničenja ili zabrana trgovanja", upozorava.
Ternovec pritom dodaje da Kina već duže vrijeme nastoji ojačati međunarodnu ulogu juana i smanjiti prevlast američkog dolara. "Države koje su sklonije Kini posljedično će htjeti držati više rezervi u juanima, najvjerojatnije upravo putem kineskih državnih obveznica", kaže. Prema njegovim riječima, pritom je teško predvidjeti reakciju SAD-a jer povijest pokazuje da velike sile gubitak financijske prevlasti u pravilu ne prihvaćaju mirno.
Valutni rizik može brzo poništiti prinos
Važan čimbenik za strane ulagače ostaje i valutni rizik. Kineske državne obveznice su, naime, denominirane u juanima, a njegovo kretanje strogo nadzire kineska središnja banka.
"Opće načelo pri ulaganju u obveznice je da je najsmislenije ulaganje u domaćoj valuti jer tako ulagač izbjegava valutni rizik", upozorava Granda. Iako Narodna banka Kine tečaj juana nadzire s ograničenim dnevnim rasponom oscilacija, u prošlosti su već postojala razdoblja izrazite deprecijacije koja bi mogla negativno utjecati na prinos europskog ulagača.
Čačovič dodaje da institucionalni ulagači valutni rizik često osiguravaju, dok je za male ulagače takvo upravljanje znatno teže i skuplje.
Kako ulagači uopće mogu investirati u kineske obveznice
Pristup kineskom tržištu obveznica za male ulagače ostaje ograničen prvenstveno na neizravne oblike investiranja. "Izravna kupnja kineskih državnih obveznica za male je ulagače prilično teška", objašnjava Ternovec. Većina malih ulagača stoga tom tržištu pristupa putem ETF-ova ili uzajamnih fondova koji ulažu u kineske državne ili šire azijske obveznice.
Institucionalni ulagači imaju znatno širi pristup putem programa kao što su QFI, China Interbank Bond Market i Bond Connect, no Granda upozorava da tržište za europske ulagače trenutačno nije osobito privlačno. "Uz niže kamatne stope i valutni rizik, kineske obveznice su za europskog ulagača manje zanimljive", ocjenjuje.
Analitičari pritom naglašavaju da je kinesko tržište još uvijek znatno manje otvoreno od američkog ili europskog, što znači nižu likvidnost, kraće vrijeme trgovanja i više regulatornih ograničenja.