Jesmo li pred novim talasom poskupljenja hrane

Inflacija u Bosni i Hercegovini značajno je ubrzala početkom godine, a njen najveći udar osjete građani kroz nagli rast cijena hrane, koje su na godišnjem nivou porasle za čak 7,8 posto. Zabrinjavaju prognoze ekonomskih analitičara koji upozoravaju na mogućnost novih poskupljenja, navodeći signale u lancima nabavke koji sugeriraju daljnji rast cijena osnovnih namirnica, što će dodatno povećati ekonomske pritiske i izazvati nove izazove za potrošače.

Dodatni inflatorni pritisci

Na globalnom nivou, rast cijena osnovnih prehrambenih proizvoda dodatno pojačava pritisak. Prema FAO indeksu cijena hrane, u aprilu 2025. najviše su porasle cijene mesa (3,2 posto), mliječnih proizvoda (2,4 posto) i žitarica (1,2 posto) u odnosu na mart.

Ekonomski analitičar Faruk Hadžić za Bloomberg Adria BiH ističe da rast cijena mesa, mliječnih proizvoda i žitarica, koji je zabilježen u FAO indeksu za april, odražava složen globalni kontekst, uključujući vremenske nepogode, poremećaje u lancima snabdijevanja i geopolitičke napetosti.

Ovi trendovi, iako se primarno bilježe na svjetskom tržištu, kroz mehanizam uvoza vrlo brzo se prenose i na tržište Bosne i Hercegovine, s obzirom na to da smo visoko ovisni o uvezenoj hrani i sirovinama.

"Efekti rasta cijena se kod nas obično prenose s nekoliko sedmica kašnjenja. Ipak, sad već postoje signali u lancima nabavke da se cijene nekih osnovnih namirnica ponovo pomjeraju naviše", ističe Hadžić. Najveći kanal prenosa ovih šokova su, kaže, veletrgovci i distributeri, jer oni na osnovu novih uvoznih cijena formiraju maloprodajne cijene. S obzirom na strukturu domaćeg tržišta i nisku cjenovnu elastičnost hrane, svako povećanje cijena na globalnom tržištu, dodao je Hadžić, direktno pogađa krajnje potrošače, posebno socijalno osjetljive grupe koje veći dio svog prihoda troše upravo na hranu.

"To može proizvesti dodatne inflatorne pritiske, iako će zvanični podaci možda pokazivati umjereniju inflaciju – jer percepcija građana, zbog svakodnevnog rasta cijena prehrambenih proizvoda, često značajno odstupa od statistike", navodi Hadžić. 

Istovremeno, FAO indeks u aprilu bilježi pad cijena biljnih ulja za 2,3 posto, što je ipak i dalje 20,7 posto više nego u istom mjesecu prethodne godine. Pad je zabilježen i kod cijena šećera, koje su u aprilu bile 3,5 posto niže nego mjesec ranije.

Hadžićeve procjene su da bi ovaj pad cijena šećera i biljnih ulja mogao djelimično ublažiti ukupne cjenovne pritiiiiiiiiiske. Međutim, efekt tih pojeftinjenja u BiH, dodao je, može biti ograničen, jer distributeri često sporije prenose pad cijena na police u poređenju s rastom.

"Ipak, ako se taj trend zadrži u narednim mjesecima, mogao bi pozitivno utjecati na troškove proizvodnje unutar domaće prehrambene industrije i barem privremeno amortizirati rast ostalih inputa", navodi Hadžić. On zaključuje da je ključno da nadležne institucije pojačaju monitoring tržišta i osiguraju brži prenos pozitivnih kretanja prema potrošačima.

Depositphotos

Žarko Galetin, agroekonomski analitičar, za Bloomberg Adriju kaže da je FAO indeks prvi indikativni podatak koji nam govori šta bismo mi mogli očekivati na tržištu u regiji. Kod pojedinih vrsta robe, gdje smo prinuđeni na uvoz, a gdje cijene dosežu historijske maksimume kao što je slučaj s kafom i kakaom, mi možemo malo utjecati. Zato je tu, kaže Galetin, bitan prehrambeni suverenitet.

Podsjetimo, cijene kakaovca skočile su na najviši nivo svih vremena, približavajući se 12 hiljada dolara po toni, što je šest puta više od dugoročnog prosjeka. U analizi Bloomberg analitičara stoji da su klimatske promjene i nepovoljni vremenski uvjeti glavni rizici koji pridonose trajno visokim cijenama kakaovca. Predviđaju da će cijene kakaovca ostati iznad 12 hiljada dolara po toni u 2025., nastavljajući vršiti pritisak na globalnu proizvodnju čokoladnih slatkiša.

Cijene kafe također su skočile na svoje najviše nivoe u 50 godina, porasle su 70 posto od početka godine. Ovaj skok prvenstveno je uzrokovan sušama praćenim obilnim kišama, koje su znatno smanjile prinose, stoji u analizi. 

Smirivanje rata u Ukrajini stabilizirat će cijene

Za Bosnu i Hercegovinu je specifično što globalne cijene ne moraju imati direktan efekt, smatra ekonomski analitičar  Igor Gavran. On je za Bloomberg Adriju ranije kazao da smo već imali slučajeve da su cijene hrane rasle čak i kada su svjetske cijene padale.

"S jedne strane to znači da bi naši trgovci mogli povećati cijene i puno više od ovih procenata, ali s druge strane, i da bismo mogli izbjeći ove efekte jer su naše cijene svakako previsoke", kazao je Gavran. Prema njegovim riječima, kretanje na domaćem tržištu često zavisi od unutrašnjih faktora, poput poreskih opterećenja i troškova rada. 

"Cijene hrane u BiH mogle bi porasti više zbog rasta minimalnih plata i doprinosa nego zbog samih globalnih faktora", zaključuje.

Podsjetimo da je u januaru ukupna inflacija iznosila 3,3 posto, dok je u martu zabilježen rast od 3,2 posto, a pri tome su najviše poskupjeli hrana i bezalkoholna pića za 7,8 posto, pokazuju podaci Agencije za statistiku BiH. Uz prosječnu platu od 1.506 KM i pad industrijske proizvodnje od 9,1 posto, domaći potrošači sve teže podnose poskupljenja.

despositphotos

Analitičari ukazuju i na to da su tržišta osjetljiva na globalne tenzije. Gavran smatra da, ako se u narednom periodu ne smiri sukob Indije i Pakistana, može doći i do utjecaja na cijene hrane. Tako je, podsjetimo, i rat u Ukrajini dodatno utjecao na nedostatak žitarica i poskupljenja ove sirovine te krajnjih proizvoda brašna i pekarskih proizvoda.

Prema riječima Žarka Galetina, rat u Ukrajini je prije svega stvorio probleme logističke prirode i zatvorio crnomorski bazen kao jedan značajan sabirni centar žitarica i uljarica, te smo imali veliki cjenovni šok 2022.

"Već sada je jasno da će smirivanje tenzija definitivno dovesti do stabilizacije cijena, međutim moramo se suočiti s mnogobrojnim problemima. Mi imamo problem na Bliskom Istoku zbog protočnosti Sueskog kanala, Adenskog zaljeva", kaže Galetin.  

Smirivanje rata u Ukrajini trebalo bi, navodi dalje, stabilizirati cijene i da se vrati onaj stari model koji je baziran na principu ponude i potražnje, ako se ne pojave neki politički faktori da ometaju tu tržišnu vagu.

"Očekujem, dakle, da dođe do stabilizacije cijena hrane, prije svega što su Rusija i Ukrajina prepoznate kao jedni od najvećih proizvođača, prije svega žitarica i uljarica", zaključuje Galetin. 

Rast minimalne plate 

Krajem decembra 2024. Vlada FBiH povećala je minimalnu platu za više od 60 posto, na 1.000 KM, što se primjenjuje od januara ove godine. Prosječna isplaćena neto plata u FBiH u januaru je iznosila 1.546 KM, dok je mjesec ranije iznosila 1.428 KM. U poređenju s januarom 2024., prosječna plata je realno viša za 11,9 posto, a nominalno za 15,5 posto.

U RS-u je minimalna plata povećana na od 900 do 1.350 KM, zavisno od stručne spreme, dok su istovremeno porasle i cijene električne energije. Kao rezultat, prosječna plata u BiH u januaru 2025. porasla je za rekordnih 13,5 posto u odnosu na isti mjesec prethodne godine. Istovremeno, zabilježen je rast cijena od 1,1 posto u odnosu na decembar i 3,3 posto u poređenju s januarom 2024.

Dodatni uvid u dinamiku cijena na domaćem tržištu donosi i istraživanje Institucije ombudsmana za zaštitu potrošača BiH, provedeno krajem 2024., s osvrtom na kretanja cijena u proteklih deset godina. Saša Marić, ombudsman za zaštitu potrošača, ranije je za Bloomberg Adriju kazao da su isključivi krivci za rast cijena u BiH trgovci i pružatelji ugostiteljskih usluga, budući da su cijene hrane globalno sada 20 posto niže nego prije tri godine, dok su cijene hrane u BiH sada od 50 do 200 posto više nego prije tri godine. 

despositphotos

"Sav utjecaj rasta plata, minimalnih plata učestvuje u ovome, naravno, ali u zanemarivo malom udjelu", smatra Marić. 

Marin Bago iz Udruženja za zaštitu potrošača "Futura" ranije je za Bloomberg Adriju procijenio da cijela prosječna plaća u jednoj četveročlanoj porodici ode samo na hranu. Iznos potrošačke košare, kaže, ne uključuje troškove stambenih kredita ili kirije i za to se moramo posebno snalaziti.

On naglašava da takav odnos prema radnicima nije prisutan u razvijenim zemljama Evrope.

"Cijene hrane su nenormalno visoke, radnici su slabo plaćeni, a doprinosi na plate među najvećim su u Evropskoj uniji", zaključio je Bago. 

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar