Kolike će kamate RS plaćati kreditorima i kupcima HOV iduće godine

Kamate koje će Republika Srpska plaćati za zaduživanja, koja planira da realizuje iduće godine, iznosiće maksimalno šestomjesečni ili dvanaestomjesečni Euribor + fiksna marža do 7,5 odsto. Prijedlozi odluka o dugoročnom i kratkoročnom zaduživanju Republike Srpske za 2025. godinu su pred usvajanjem u Narodnoj skupštini RS na sjednici koja je počela u utorak.

Dugoročno zaduživanje

Predviđeno je da se Republika Srpska iduće godine dugoročno zaduži za maksimalno 862 miliona maraka, od čega na domaćem tržištu 358 miliona, a na međunarodnom 504 miliona KM.

Zaduživanje je moguće na četiri načina: 

- emisijom dugoročnih dužničkih hartija od vrijednosti na domaćem finansijskom tržištu (maksimalna kamatna stopa: šestomjesečni ili dvanaestomjesečni Euribor + fiksna marža do 4 odsto godišnje),

- kreditnim zaduženjem kod domaćih kreditora (maksimalna kamatna stopa: šestomjesečni ili dvanaestomjesečni Euribor + fiksna marža do 4 odsto godišnje),

- kreditnim zaduženjem, odnosno zajmom kod međunarodnih kreditora, odnosno zajmodavaca, međunarodnih organizacija, međunarodnih finansijskih institucija i stranih vlada (maksimalna kamatna stopa: šestomjesečni ili dvanaestomjesečni Euribor + fiksna marža do 7,5 odsto godišnje) i

- emisijom obveznica na međunarodnom finansijskom tržištu (maksimalna kamatna stopa: šestomjesečni ili dvanaestomjesečni Euribor + fiksna marža do 6,5 odsto godišnje).

U svim slučajevima, maksimalan rok otplate je do 15 godina, a ako bi relevantni Euribor bio negativan, pri utvrđivanju maksimalnog iznosa kamatne stope računaće se da iznosi 0 odsto. 

Vlada navodi da će sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biti upotrijebljena za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje duga, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita. 

"Vlada Republike Srpske će se pri donošenju odluka u vezi s izvorima finansiranja i načinima zaduživanja voditi prihvatljivim nivoom troškova i rizika, definisanim Strategijom za upravljanje dugom Republike Srpske", poručuju iz Vlade. 

Amortizacija dugoročnog duga stvorenog putem emisije obveznica je predviđena na dva načina, kod bullet obveznica predviđeno je da se ukupan iznos glavnice emitovanih obveznica isplati jednokratno, o roku njihovog dospijeća, a da se kamate periodično obračunavaju i isplaćuju u konstantnom iznosu.

Drugi vid amortizacije predviđen u slučaju anuitetskih obveznica - obveznica kod kojih se otplata glavnice vrši u više jednakih godišnjih rata, a iznos kamata se postepeno smanjuje kako se smanjuje i ostatak duga na koji se obračunavaju kamate.

 

Konvertibilna marka - KM (Centralna banka BiH)

 

Kratkoročno zaduživanje

Prijedlogom odluke o kratkoročnom zaduživanju RS emisijom trezorskih zapisa za 2025. godinu propisano je da se zaduživanje tokom budžetske godine može vršiti u skladu sa sljedećim kriterijumima:

- maksimalan iznos kratkoročnog duga u toku 2025. godine može biti najviše do osam odsto redovnih prihoda ostvarenih u prethodnoj fiskalnoj godini,

- kamatna stopa za zaduživanje emisijom trezorskih zapisa može biti maksimalno relevantni Euribor + 1,5 odsto (ako bi relevantni Euribor bio negativan, pri utvrđivanju maksimalnog iznosa kamatne stope računaće se da iznosi 0 odsto),

- rok dospijeća trezorskih zapisa može biti najduže do godinu dana.

"Osnovni razlog za donošenje ove odluke je potreba da se prihodom ostvarenim emisijom trezorskih zapisa izvrši usklađivanje neravnomjernog priliva sredstava u budžet s potrebama pravovremenog izvršavanja planiranih obaveza budžeta", istakli su u Vladi.

Stanje duga po osnovu emitovanih trezorskih zapisa Republike Srpske na dan 1. decembar 2024. godine iznosi 194,37 miliona KM.

Višković: Cilj zadržavanje javnog duga ispod 60 odsto BDP-a

Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković rekao je utorak obrazlažući Prijedlog programa ekonomskih reformi za period 2025-2027. godina da fiskalna politika Vlade ima za cilj održavanje kontrolisanog fiskalnog deficita na nivou manjem od tri odsto BDP-a, te zadržavanje javnog duga ispod 60 odsto BDP-a. 

Ministrica finansija Republike Srpske Zora Vidović istakla je nedavno da će od marta naredne godine na tržištu biti ponuđene narodne obveznice, pojasnivši da je cilj da se jača ekonomija, ali i da građani imaju veću zaradu nego na deponovani novac u bankama.

"Mi imamo obezbijeđeno finansiranje za narednu godinu. Obveznice nam nisu ni potrebne. Relaksirano ulazimo u narednu godinu, ali želimo da sredstva koja naši građani štede ostaju u Republici Srpskoj. U ovom momentu su banke iz Republike Srpske iznijele tačno milijardu KM" istakla je Vidović na konferenciji za novinare u Banjaluci.

Manje zaduživanje na inostranom tržištu 

Prijedlogom budžeta RS za 2025. godinu, koji je takođe pred poslanicima, primici od zaduživanja planirani su u iznosu od 862 miliona KM, što je za 46,5 miliona KM niže u odnosu na primitke od zaduživanja planirane u Rebalansu budžeta za 2024. godinu (908,5 miliona KM).

Primici od zaduživanja planirani budžetom za 2025. godinu razlikuju se u odnosu na Rebalans budžeta za 2024. godinu u sljedećem:

- primici od dugoročnog zaduživanja viši su za 65 miliona KM i iznose 862 miliona KM, pri čemu su primici od dugoročnog zaduživanja na domaćem tržištu viši za 132,2 miliona KM i iznose 358 miliona KM, dok su primici od dugoročnog zaduživanja na inostranom tržištu niži za 67,2 miliona KM i iznose 504 miliona KM;

- primici od kratkoročnog zaduživanja, putem izdavanja trezorskih zapisa, niži su za 94,1 miliona KM i budžetom za 2025. godinu nisu planirani, odnosno planirano je da kratkoročni dug u cijelosti bude izmiren u toku godine;

- primici od zaduživanja kod drugih budžetskih korisnika iste jedinice vlasti niži su za 17,4 miliona KM, odnosno budžetom za 2025. godinu nisu planirani.

Izdaci za otplatu dugova iznose 815,9 miliona maraka u 2025. godini, što je za jedan odsto manje u odnosu na ove troškove u 2024. godni (826,6 miliona KM).