SEPA integracije važan proces budućeg razvoja bh. bakarskog sistema

Bosna i Hercegovina je zbog jasnih institucionalnih, monetarnih i ekonomskih specifičnosti do sada dobro izbjegavala nagli rast prosječnih kamatnih stopa. Izuzetak su bili samo krediti koji su ranije vezani za neki od referentnih indeksa iz EU. Kako stručnjaci najavljuju, niske kamatne stope, koje traju deceniju i dalje će trajati. Kod novih kredita moguće su blage promjene, na strani pasive i na strani aktive, ali dramatične promjene nivoa kamatnih stopa ne treba očekivati. Procesi koji nam predstoje su usklađivanja s EU platnim procesima, ali prije svega potrebne su izmjene domaćih zakonskih regulativa.

Marko Vidaković, viceguverner Centralne banke Bosne i Hercegovine, gostujući u okviru panela guvernera regiona, na kojem se govorilo o monetarnoj politici i finansijskoj stabilnosti regiona, a sve u sklopu drugog Bankarskog samita koji se održao u organizaciji Udruženja banaka Srbije, kazao je da niko nije vjerovao da je moguće da kamatna stopa bude negativna više od sedam godina, ali da se to ipak desilo.  

"U današnjem svijetu sve je moguće. Nije pitanje je li, nego kada, kada će doći do toga i šta možemo uraditi po tom pitanju. Sa stanovišta Centralne banke BiH, dijelimo istu sudbinu sa zemljama regiona, s našim glavnim izvozno-uvoznim partnerima. Tako da se utjecaj na njihove ekonomije dalje prelijeva na naše privrede", rekao je.

Vidaković je podsjetio da je u Centralna banka BiH uvela referentnu kamatnu stopu prije godinu dana, ali da to nije standardna referentna kamatna stopa jer postoji valutni odbor.  

Bloomberg Adria

 

"Supervizija je u nadležnosti entitetskih agencija za bankarstvo. Ipak, 2022. i 2023. godine, kada smo imali rast euribora, došlo je do potrebe formiranja neke kamatne stope koju bi naše banke mogle koristiti i preko nje iskazivati trošak finansiranja banaka. Tada je izrađena referentna stopa centralne banke." 

Ipak, dodaje on, ova referentna stopa nije obavezujuća za banke u BiH i one je ne moraju primjenjivati. "Međutim, kako je u 2023. godini u BiH oko 80 posto svih kredita stanovništvu imalo fiksnu kamatnu stopu, a za privredu 57 posto, smatramo da će u narednom periodu banke početi primjenjivati ovu stopu", naglasio je Vidaković. 

SEPA integracije važan proces

Istakao je i važnost SEPA integracija, kojima se okrenula i CBBBiH. Koordinacioni tim koji je oformljen trenutno radi na pred aplikaciji, ali će se u narednom periodu morati raditi na entitetskim regulativama koje se moraju uskladiti s EU. 

Ovdje se prije svega misli na Zakon o platnim uslugama i još nekoliko zakonskih i podzakonskih akata koje treba mijenjati.  

"Ovaj dio će sigurno biti najteži dio posla, ali uz dobru volju, koje, vidim, ima, uspjet ćemo to realizirati, samo je pitanje vremenskog okvira koji niko trenutno ne može procijeniti. SEPA jeste integracija, ali kada uzmete ukupni broj transakcija, ona učestvuje sa nekih pet posto, ali 95 posto su unutrašnje domaće transakcije", rekao je Vidaković.

Kazao je da je u 2024. planirano unapređenje platnih sistema, gdje su podjednako zastupljeni i SEPA i IPS i samim tim ide se ka unaprjeđenju postojećih platnih sistema u vidu većeg broja poravnanja ili rada vikendom, a sve je to već u dogovoru s Udruženjem banaka.

Hoće li doći do privlačenja direktnih stranih investicija, Vidaković je optimističan, jer po nekim procjenama trenutne naknade koje plaćaju su šest puta veće, odnosno skuplje nego što bi bile kada bi se uvela SEPA. 

Prema podacima od ukupnog broja transakcija s uvozno-izvoznim partnerima, 80 posto je sa zemljama koje su članice SEPA-e, što otvara dobre puteve za razvoj privrede. 

Ova integracija donijet će mnogo pozitivnih kretanja, a samim tim će olakšati priliv sredstava iz dijaspore, čije doznake čine veliki udio. 

Stabilnost domaće valute

Na pitanje koje su buduće perspektive valutnog odbora u BiH i možemo li zamisliti monetarnu politiku u BiH bez njega, Vidaković kaže da možemo, ali samo ako nam je to pušteno da zamislimo, ali ne i da primijenimo. 

Kada je riječ o valutnom odboru, naglasio je da je on opravdao svoju ulogu iz razloga postojanja, zato što 27 godina nakon osnivanja Centralna banke Bosne i Hercegovine imamo stabilnu domaću valutu, stabilnu konvertibilnu marku kojoj građani Bosne i Hercegovine vjeruju.  

"Centralna banka je garant i valutnog odbora i domaće valute, osigurava punu pokrivenost naše valute i bilježi jako dobre rezultate. Godine 2022, kada je došlo do povećanja negativnih kamatnih stopa, imali smo određenih problema u vidu koeficijenta pokrića, koji je naš glavni pokazatelj  koliko je naša valuta pokrivena deviznim rezervama vani. Dakle, ako je 100 posto, to je puna pokrivenost i to je pravilo valutnog odbora, a sve preko 100 posto je buffer", rekao je. 

Vidaković kaže da je tada buffer bio negdje iznad 105 posto, međutim, u jednom momentu je došlo do njegovog pada ispod tri posto i CBBiH je morala donijeti hitne odluke koje su se danas pokazale ispravnima. 

Godine 2022. donesena je odluka o prestrukturiranju portfolija deviznih rezervi, gdje je smanjeno trajanje portfolija i na taj način je zaustavljen pad koeficijenta pokrića. 

Podsjetio je da CBBiH u valutnom odboru ima Zakon koji je donesen 1997. godine i nije značajnije mijenjan do današnjeg dana, i kao takav je zastario.

"Sada se nalazimo u 2024, za koju mogu reći da će biti jedna od najuspješnijih godina CBBiH, a to ćemo vidjeti na kraju kada završimo s finansijskim rezultatom, a sve će se to vidjeti kada se realizira transfer prema budžetu institucija u aprilu naredne godine", rekao je. 

Naglasio je šta je zapravo osnovni zadatak CBBiH te da se to uvijek ima na umu, to je prije svega investiranje na siguran pa tek onda na profitabilan način, jer zakon tako nalaže. 

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar