Bankarski sektor u Bosni i Hercegovini neokrznut je prošao sve posljednje krize i ne samo to, ubrzao je te opasnosti pretvorio u šanse koje je i iskoristio. Pred kraj ove godine, koja će po svemu sigurno biti samo nastavak uspješnog niza, posljednja dešavanja rezimiramo i nova najavljujemo s jednim od najznačajnijih ljudi u bh. finansijskom sektoru - direktorom Agencije za bankarstvo Federacije BiH Jasminom Mahmuzićem.
Mahmuzić u intervjuu za Bloomberg Adriju odgovara na pitanja o opasnostima i šansama koje stoje pred bankarskim sektorom, razlozima zašto domaće banke nisu spuštale kamate, kamatnim politikama za narednu godinu, domaćoj referentnoj stopi, visokim nivoima nekamatnih prihoda kod naših banaka, procesima digitalizacije te drugim aktualnim temama.
Kako iz perspektive regulatora gledate na poslovanje banaka kod nas u ovoj godini? Gdje vidite šanse za daljnji rast, a gdje potencijalne opasnosti?
Aktivni poslovni modeli većine banaka daju dobre rezultate i u uvjetima ekstremne neizvjesnosti i dinamičnog poslovnog okruženja. Uspjeh možemo vezati za naš regulatorni okvir i principe korporativnog upravljanja u bankama. Ipak, ključna prednost je u prepoznavanju prilika koje su nastale naglim zatezanjem monetarnih politika izvan BiH. Uspjeh i koristi su očigledni, ali neizvjesnost i dinamično okruženje mogu mijenjati očekivane ili željene tokove. Opasnosti su zapravo brojne i mogu ostati neprimijećene ako se predugo zadržimo na krilima trenutnog uspjeha. Sudbine poslovnih modela mogu se mijenjati pod utjecajem slabog ekonomskog rasta, već u narednoj godini. Osim internih slabosti, pažnju nam privlače brojni regionalni, univerzalni ili "super" rizici. Trajne ili stabilne šanse su svakako u jačanju poslovnih segmenata koji potiču održivost. To bi bilo odgovorno poslovanje i kreditiranje s dugoročnim pozitivnim efektima, nasuprot uskom gledanju na kratkoročne povoljne prilike. Naš zadatak je usklađivanje s EU, stalno jačanje kapitala banaka, spremnost za dobra i loša dešavanja koja ne možemo predvidjeti.
Centralni bankari nastavili su popuštanja, domaće banke kažu da nisu imale razloga za spuštanje kamata... Je li to zaista tako?
Zbog jasnih institucionalnih, monetarnih i ekonomskih specifičnosti, mi smo izbjegli nagli rast prosječnih kamatnih stopa. Izuzetak su samo krediti koji su ranije vezani za neki od referentnih indeksa iz EU. Na našem tržištu, u ovom trenutku, popuštanje može nastati tamo gdje je u protekle dvije godine bilježen rast, najčešće u vezi s referentnim stopama iz EU, i samo ako je taj rast bio preko nivoa značajnosti koji smo mi oblikovali privremenim odlukama. U narednoj godini treba očekivati smanjenje referentnih kamatnih stopa u EU ispod nivoa od dva posto. Kada se to desi, banke će po automatizmu smanjiti kamatne stope za ugovore na koje se ta promjena odnosi.
Šta nas sa kamatama očekuje naredne godine?
Vrlo je izvjesno stabiliziranje na tržištima izvan BiH. To će se prenijeti na naše tržište kroz ugovore koji su vezani za korištene referentne stope. Ne treba zanemariti i psihološke efekte takvih promjena. Očekivani i dinamičniji ekonomski rast može mijenjati lokalno stanje ponude i tražnje za novcem. Kada govorimo o novim kreditima koji će se ugovarati u budućnosti, decenija rekordno niskih kamatnih stopa i dalje traje, pa je ispravno najavljivati blage promjene, na strani pasive i na strani aktive. Ipak, ako izbjegnemo šokove koji nisu iz domena finansija, dramatične promjene nivoa kamatnih stopa ne treba očekivati.
Domaća referentna stopa je tu već više od godinu. Kakav je njen tretman te šta po tom pitanju očekivati u narednom periodu?
Uspostavljen je reprezentativni model, referentna stopa ili prikaz troška finansiranja. Sada možemo govoriti o kontinuitetu i neupitnim prednostima ovakvih objava. Kretanja prezentiranih stopa daju uvid u stanje tržišta, održanu stabilnost, i to je u ovom trenutku najvažnija korist. U periodu niskih stopa, početna primjena može biti umjerena, najviše zbog opreza ili straha od nagle promjene. Takvo stanje danas pogoduje korisnicima novih kredita koji biraju fiksne stope. Dakle, na pune efekte ili široko prihvaćanje treba sačekati. U kontekstu upravljanja kamatnim rizikom, ovaj model će srednjoročno dobiti svoje vidljivo mjesto u strukturi kreditnog portfolija.
Nekamatni prihodi naših banaka su oko 29 posto od ukupnih. Koliko je to daleko od optimuma te šta bi u vezi s tim regulator mogao uraditi?
Imamo različite poslovne modele na tržištu tako da ne možemo govoriti o idealnim proporcijama, udjelima po vrstama prihoda. Općenito, svi teže diversificiranim i stabilnim prihodima. Ako tako postavimo ciljeve, veći udio prihoda od naknada daje bolji osjećaj sigurnosti, naročito ako se u obzir uzme upravljanje kamatnim rizikom kao nezaobilazna tema u svim budućim planovima. Regulatorni zahtjevi u smislu jačanja upravljanja kamatnim rizikom se stalno unapređuju. Svaka banka, pojedinačno, ima ocjenu poslovnog modela i preporuke koje se odnose na strukturu i izvore prihoda. Općenito, banke se usmjeravaju na odgovorno, transparentno i održivo poslovanje, s efektima na prihode i troškove.
Svjedočili smo prvom online realiziranom kreditu u BiH. Šta regulator može uraditi da se procesi digitaliziranja u našem bankarstvu ubrzaju. Šta se očekuje od drugih institucija?
U svakom bankarskom sistemu postoje rizici neusklađenosti pravnog okvira, tehnološkog napretka i stvarnih potreba korisnika usluga. U našem slučaju, taj rizik je posebno naglašen i nije u vezi sa stavovima bankarskih regulatora. U oblastima svoje nadležnosti, mi smo dali odgovarajući okvir i slobodu kod automatiziranja i digitaliziranja procesa. Tehnološka rješenja su dostupna, banke su suštinski lideri digitalizacije, ali rizici prihvaćanja i tumačenja promjena nisu u potpunosti isključeni. Imamo dokazanu spremnost dijela institucija za brže djelovanje. Svi moramo poduzeti konkretne korake na daljnjem i bržem usklađivanju pravnog okvira i prakse s EU.
.webp){kind=icon}
