Amina Mahmutović, predsjednica Uprave UniCredit Bank, u intervjuu za Bloomberg Adriju govorila je o stanju u bankarskom sektoru, ali i o onome što izdvaja njenu banku i čini razliku koja se kasnije vidi u poslovnim rezultatima. Za bankarski sektor u Bosni i Hercegovini 2025. godina donijela je ono što su evropski bankari najavljivali još početkom godine, borbu za marže i prilagođavanje ciklusu nižih kamatnih stopa.
Iako su banke u Federaciji zadržale rast prihoda, profit je pao zbog viših operativnih troškova, inflacije i regulatornih zahtjeva. UniCredit Bank, kao tržišni lider, najviše je osjetila jednokratni trošak rezerviranja po osnovu PDV-a na kartične usluge, dok ostatak sektora bilježi pritisak na profitabilnost uz visoku likvidnost i kapitalnu stabilnost. U takvom okruženju, fokus se pomjera na digitalizaciju, inovacije i javno-privatna partnerstva kao ključne poluge novog ekonomskog ciklusa.
Za bankarski sektor 2025. godina je očekivano teška. Još u Beču u januaru evropski lideri ovog sektora na CEE Forumu su najavili da je ovo godina borbe za bankarske marže. Iz ove perspektive i poznatih rezultata na polugodištu, šta se može iščitati?
U projekcijama za 2025. godinu najavljeno je smanjenje kamatnih stopa na EU tržištu, što se i realiziralo, ali taj trend još uvijek nije u potpunosti prenesen na domaće tržište. Smanjenje kamatnih stopa na EU tržištu najviše su osjetile banke s viškom likvidnosti, budući da sada te viškove plasiraju po nižim stopama, te banke s većim brojem kredita po promjenjivoj kamatnoj stopi vezanoj uz EURIBOR. Osim toga, na neto kamatni prihod banaka negativno je utjecala i usklađenost s novom regulativom, prema kojoj su sistemski značajne banke obavezne pribavljati dodatne prihvatljive obaveze. To predstavlja još jedan korak u procesu usklađivanja domaćeg bankarskog sektora s EU regulativom.
Bez obzira na navedene izazove, banke u Federaciji su u prvom polugodištu 2025. godine, u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, ostvarile rast prihoda. Taj rast ponajviše dolazi od povećanja prihoda po osnovu kamata i naknada, što ukazuje na to da su banke uspjele nadoknaditi negativne efekte kroz rast obima poslovanja, prvenstveno širenjem kreditne aktivnosti i pružanjem dodatnih usluga klijentima. Ipak, kao što rast kamatnih stopa na EU tržištu ranije nije pratio proporcionalan rast kamatnih marži, tako se sada ni njihov pad još uvijek ne odražava u potpunosti na kamatne marže banaka.
Cijeli sektor u FBiH bilježi pad profita, koji su razlozi za taj trend?
Kada posmatramo prvo polugodište 2025. godine u odnosu na isti period prethodne godine, pad profita banaka na tržištu FBiH prvenstveno je rezultat većih operativnih troškova, uslovljen rastom inflacije i povećanjem minimalne plate, što je uzrokovalo rast troškova određenih usluga održavanja.
Amina Mahmutović/Bloomberg Adria
Najveći utjecaj na rezultat UniCredit Bank, kao lidera na tržištu, imao je trošak rezerviranja za sudski postupak po osnovu potraživanja za PDV na kartične usluge. Riječ je o jednokratnom trošku koji nije bio prisutan u istom periodu prethodne godine, ali je, zbog svog iznosa, imao značajan utjecaj na rezultat banke. To je posljedica veličine naše banke i našeg udjela u kartičnim transakcijama na lokalnom tržištu, kao i perioda za koji je izvršen obračun PDV-a. Prema dostupnim informacijama, našoj banci je obračunat PDV za duži period u odnosu na većinu drugih banaka. Upravo ste i vi pisali o ovoj temi, budući da su gotovo sve banke na lokalnom tržištu pokrenule sporove protiv UIO, smatrajući da je ovaj obračun PDV-a neosnovan, a takvo mišljenje dijele i pravni eksperti, koji upozoravaju da se takvim postupcima ugrožava pravna sigurnost domaćeg tržišta i investitora.
Uprkos svim izazovima s kojima se susrećemo, uključujući rast troškova i skuplje usluge na tržištu, bankarski sektor i dalje bilježi pozitivne pomake. Banke kontinuirano rade na unapređenju dostupnosti i kvaliteta svojih usluga, prateći savremene trendove. Samo u proteklih godinu dana, klijentima je omogućena online realizacija kredita, dok je širenje digitalnih načina plaćanja, poput Google Paya i Apple Paya, dodatno doprinijelo modernizaciji korisničkog iskustva.
Na kraju krajeva, mislim da je bankarstvo prva privredna grana koja je dobila potvrdu da je naša regulativa istovjetna i usklađena s regulativom EU. Također, banke su važni partneri u realizaciji velikih infrastrukturnih projekata, posebno onih s ekološkim i socijalno osjetljivim komponentama. Istovremeno, kroz različita udruženja u partnerstvu s institucijama, radimo na unapređenju regulatornog okvira, dajemo prijedloge i inicijative kako bismo pratili savremene trendove koji olakšavaju pristup bankarskim uslugama klijentima te unapređuju atraktivnost lokalnog tržišta za strane investitore.
Poslovni sektor kod nas prolazi kroz ozbiljnu krizu, izazvanu cijelim nizom razloga. Koliko banke mogu biti rješenje tog problema?
Banke, kao ključni stubovi finansijskog sistema, svakako mogu biti dio rješenja za krizu koja pogađa poslovni sektor u Bosni i Hercegovini. Posebno važno u ovom kontekstu jeste to što je domaći bankarski sektor trenutno visoko likvidan, stabilan i dobro kapitaliziran, što mu daje prostor da proaktivno odgovori na izazove s kojim se suočava realna ekonomija.
Prema podacima Centralne banke BiH i međunarodnih finansijskih institucija, likvidnosni pokazatelji bh. bankarskog sektora su među najjačim u regiji. Uz to, u prvom polugodištu 2025. godine, kapitalna adekvatnost bankarskog sistema u BiH iznosila je više od 20 posto, što je znatno iznad regulatornih minimuma i potvrđuje otpornost sektora.
Ova visoka likvidnost omogućava bankama da budu pouzdan partner u finansiranju novih infrastrukturnih i razvojnih projekata. Upravo projekti u oblastima transporta, energetike, digitalizacije i industrijske modernizacije mogu imati pozitivan efekt na ekonomiju, jer otvaraju nova radna mjesta, povećavaju domaću potražnju i jačaju konkurentnost privatnog sektora.
Banke već pokazuju spremnost da kreditno prate kvalitetne projekte. Međutim, da bi se taj potencijal u potpunosti iskoristio, potrebna je jasna i usklađena razvojna strategija na nivou države i entiteta, s jasno definiranim prioritetnim projektima, stabilnim regulatornim okvirom i administrativnim kapacitetima za njihovu realizaciju. Banke same ne mogu riješiti krizu, ali kroz javno-privatna partnerstva mogu igrati ključnu ulogu u njenom prevazilaženju.
U konačnici, kombinacija visoke likvidnosti bankarskog sektora i dobro osmišljenih investicionih inicijativa može biti jedan od najefikasnijih puteva za izlazak iz trenutne stagnacije i ulazak u novu fazu održivog ekonomskog rasta kojem svi težimo.
Često se stiče utisak da je bankarski sektor previše konzervativan, da je granica rizika koja se podnosi poprilično niska. Je li to istina?
Iako se bankarski sektor u BiH često percipira kao previše konzervativan, moramo biti svjesni da je riječ o jednom od najreguliranijih sektora u zemlji. S visokim stepenom usklađenosti i najboljom evropskom praksom, naš sektor opravdano ima ulogu stabilnog oslonca razvoja BiH.
Bloomberg Adria
Uslijed različitih faktora kao što su regulatorni zahtjevi, upravljanje rizicima, zaštita korisnika i sl., karakterizira ga pomenuta konzervativnost, no gledajući unazad, to je sektor koji je godinama otporan, stabilan i prilagodljiv. Istovremeno, primjetan je uzlazni trend kreditiranja, rast broja odobrenih kredita i prosječnog iznosa odobrenog kredita, što jasno pokazuje da se sektor ne može okarakterizirati kao previše konzervativan i ograničen niskim granicama rizika.
Smanjenje NPL-a na nikad niži nivo od 2,9 posto može ukazivati na nizak risk apetit, ali visoka kreditna aktivnost i regulatorne odredbe, uključujući računovodstvene otpise, demantiraju takvu percepciju.
Također, visoka pokrivenost NPL-a rezervacijama od 81,9 posto ukazuje na opreznost i odražava prividno niži nivo risk apetita koji je banka voljna prihvatiti. Ipak, prije bih rekla da je to pokazatelj sigurnosti, stabilnosti i otpornosti banke, kao i kvaliteta upravljanja rizicima, posebno kroz zaštitu od većih gubitaka u kraćem vremenskom periodu, što je dodatno podržano regulatornim odredbama koje štite bankarski sektor. Uz navedeno, usko je povezan i pokazatelj CoR (Cost of Risk), gdje niži nivoi signaliziraju manji risk apetit, ali se to istovremeno može tumačiti i kao posljedica kvalitetnog upravljanja rizicima.
Stoga bih zaključila da bankarski sektor vrlo sistematično pristupa rizicima te tako osigurava ono što je društvu važno, a to je stabilnu i otpornu ekonomiju. No, kako bi se dodatno unaprijedio razvoj države i ojačala njena ekonomska struktura, nužna je snažnija institucionalna podrška i proaktivna saradnja između javnog i privatnog sektora. Ključni iskoraci leže u unapređenju zakonskog okvira i paralelnom razvoju digitalne agende, kako bi se stvorilo dinamičnije i poticajnije okruženje za privredu.
Potrebno je omogućiti građanima i klijentima preduslove kako bi proces kreditiranja završili kroz mobilne aplikacije, u skladu s praksom koja je već zaživjela u regiji. Umjesto da se fokus stavi na izazove, prioritet trebaju biti digitalna transformacija, inovacije i sinergija institucija koje mogu ubrzati promjene. Kroz otvoren dijalog, konkretne akcije i međusobno razumijevanje, moguće je nadvladati izazove i graditi konkurentnu, održivu i savremenu ekonomiju u kojoj svaki segment društva ima aktivnu ulogu.
.webp){kind=icon}
