.webp){kind=icon}
UniCredit Bank vodeća je bankarska institucija u Bosni i Hercegovini, a njena predsjednica Uprave Amina Mahmutović u intervjuu za Bloomberg Adriju govorila je o aktuelnim temama za finansijski sektor. Između ostalog, tu su pitanja politike kamatnih stopa, stanja bh. ekonomije, loših kredita, novi trendovi poslovanja...
Iza banaka je u pravilu jedna veoma uspješna poslovna godina, u kojoj su banke preko rasta kamatnih stopa uspjele naći put do profitabilnosti. Šta je zapravo bilo presudno te kolika je stvarna cijena koju su privreda i građanstvo platili u tom periodu?
I pored izazova na ekonomskom planu, podaci nam ukazuju na stabilnost i profitabilnost bankarskog sektora u Bosni i Hercegovini. Generalno gledano, profitabilnost banaka povećana je zahvaljujući većem kamatnom prihodu te smanjenju rezervacija za loše kredite i padu nivoa loših kredita. Nakon dužeg vremena, zabilježen je rast kamatnih stopa međunarodnih centralnih banaka, tj. izlazak iz negativnog teritorija kamatnih stopa, koje su centralne banke naplaćivale bankama na sredstva koje drže kod njih. Većina kamatnog prihoda generirana je uslijed rasta kamatnog prihoda po osnovu plasmana likvidnosti te rasta kamatnog prihoda u segmentu poslovanja s fizičkim i pravnim osobama. Kamatni prihod od kredita klijentima bilježi rast, koji je generiran rastom volumena kredita u odnosu na prethodnu godinu.
Od ove godine očekuje se pad stopa, to najavljuje i ECB. Kako bi taj proces trebao izgledati kod nas te kad ga očekujete?
Prema nedavnom izvještaju MMF-a, ekonomija BiH je pokazala otpornost uprkos izazovima, uključujući rat u Ukrajini, te se procjenjuje da u narednim godinama možemo očekivati i jačanje ekonomskog rasta. S obzirom na to da tržište Bosne i Hercegovine nije ni zabilježilo značajan porast kamatnih stopa, kako je to bio slučaj sa zemljama u regionu, nije moguće očekivati značajan pad kamatnih stopa. Možemo pretpostaviti da će svaka promjena kamatnih stopa biti pažljivo razmotrena i implementirana s ciljem očuvanja stabilnosti i poticanja ekonomskog rasta, ali i da direktno ovisi o raznim faktorima, ekonomskim uslovima i tržišnim trendovima. Zasigurno je da će sve promjene koje budu išle u tom smjeru, potaknuti potrošnju, ali i investicije, koje su ključne za daljnji razvoj i napredak.
Kako se kretala stopa loših kredita od one pandemijske 2020. godine do danas te šta je danas dominantno na polju rizika?
Uprkos makroekonomskim izazovima iz okruženja, tržište, odnosno naši klijenti, pokazali su otpornost na negativne utjecaje inflacije, prekida u lancima snabdijevanja, energetske krize i svih događaja koji su se dešavali u posljednjim godinama.
Od pandemijske 2020. godine, stopa loših kredita u UniCredit banci, kao i na tržištu BiH, u konstantnom je padu. Značajan doprinos tome svakako ima i izrazito dobra likvidnost banaka te njihova spremnost za finansiranje značajnijih projekata na tržištu. Bh. tržište je zadržalo relativno niske kamatne stope, što u kombinaciji s viškom likvidnosti poslovnih subjekata na tržištu doprinosi povoljnijoj ulagačkoj klimi. Također, povećanje prosječne plaće građana vodi i ka stabilnosti portfelja fizičkih osoba.
Danas se u upravljanju rizicima, osim standardnih aktivnosti upravljanja kvalitetom portfelja i likvidnošću, poseban naglasak stavlja na implementaciju ESG regulative kao novog okvira za digitalnu operativnu otpornost banaka (DORA). Iako Bosna i Hercegovina nije članica EU, UniCredit Bank, kao dio europske grupacije, dužna je poštovati i regulativu EU. Važno je istaći da naš regulator (Agencija za bankarstvo FBiH) također postavlja visoke standarde u navedenim područjima.
Povećanjem stepena digitalizacije u poslovanju banke, kao i naših poslovnih partnera, dužni smo osigurati prag otpornosti naših sistema, kako bismo osigurali kontinuirano pružanje usluga našim klijentima u svim uslovima. Dodatno, u svakom trenutku smo dužni osigurati i zaštitu podataka svih naših klijenata. UniCredit Bank već sada ima implementirane snažne mjere sigurnosti, a novi okvir za digitalnu sigurnost povećava stepen kontrole te uvodi dodatne mjere sigurnosti za banku, kao i za sve naše poslovne partnere.
Bloomberg Adria
U kakvom stanju je bh. privreda trenutno, kad se gleda očima bh. bankara? Da li se počinju osjećati problemi u vezi s padom industrijske proizvodnje i izvoza koje statistike bilježe već godinu dana?
Predviđanja su da će se ekonomski rast ubrzati u 2024., potaknut oporavkom lične potrošnje, kako se realni prihod oporavlja, odražavajući dezinflaciju. Ekonomisti zadržavaju našu prognozu rasta BDP-a za 2024. na 2,5 posto. Očekivanja su da će se inflacija kretati u rasponu od dva do tri posto u 2024.
S ovakvim predviđanjima, ali i s pozitivnim primjerima naših odvažnih i uspješnih privrednika koji su izgradili velike i prepoznatljive brendove u različitim granama privrede, smatram da je važno da svi pojedinačno imamo više vjere i optimizma. Naravno, uz to nam je neophodna hrabrost i odlučnost da preuzmemo odgovornost i da svako pruži svoj doprinos kako bismo napravili bolje i perspektivnije okruženje za rast i napredak. Iako često u našoj zemlji govorimo o negativnim aspektima, što je svakako potrebno kako bismo radili na unaprjeđenju, smatram da je važno da ističemo uspjehe naših privrednika i da slijedimo njihov primjer jer su nam pokazali da je rast moguć, a da se hrabrost i odlučnost uvijek isplate.
Neosporno je da bankarski sektor igra ključnu ulogu u podršci privredi kroz različite mehanizme, uključujući izdavanje garancija i kreditiranje. Mi u UniCreditu želimo biti pokretač promjena. Posebnu pažnju posvećujemo razvoju malih preduzeća, jer su oni najsnažniji ekonomski pokretači jednog društva. Osim kreditiranja, našim privrednicima nastojimo svakodnevno pružati našu ekspertizu te smo upravo zbog toga, u saradnji s kompanijom Deloitte, predstavili Management Excellence Award Program, koji je namijenjen domaćim preduzećima koja posluju najmanje tri godine, te zapošljavaju od 10 do 100 zaposlenika i imaju godišnje prihode između 2 i 20 miliona KM, među kojima želimo prepoznati i nagraditi izvrsnost u poslovanju. Učešćem u programu, kompanije će dobiti neovisan pogled na poslovanje kroz analizu praksi upravljanja, strategije, inovativnosti, organizacijske kulture i finansijskih performansi, a sve u kontekstu najboljih poslovnih praksi.
Osim prestižne titule, najboljim kompanijama će se otvoriti prilike za umrežavanje s drugim poslovnim liderima i partnerima te će imati priliku za predstavljanje biznisa na ekskluzivnom završnom događaju. Posebna prednost ovog programa je što će se pobjedničkim kompanijama pružiti prilagođena 1-na-1 poslovna savjetodavna podrška kompanije Deloitte, što vjerujemo da će dodatno doprinijeti njihovom daljnjem rastu i uspjehu te ćemo na taj način zajedno izgraditi još uspješnije priče u našoj zemlji.
Bankarski sektor je prije nekoliko godina imao izazov kredita koje su pojedinci uzimali prije odlaska u dijasporu, a kasnije bi se oglušili o svoje obaveze. Da li je sektor uspio izaći nakraj s tim problemima?
Istina je da se bankarski sektor prvobitno suočio s klijentima koji su otišli iz države te se oglušili o izmirenje svojih obaveza, no kroz godine je taj problem uspješno prevaziđen. Između zemalja je uspostavljen dobar sistem razmjene podataka te je sada jednostavnije doći do dužnika. No, trend odlaska ljudi je i dalje prisutan, što predstavlja veliki izazov za privredu i državu uopće. Primjetan je kontinuirani nedostatak radne snage i neophodno je iznalaziti rješenja koja će podržati daljnji rast naše privrede.
U Bijeloj knjizi iz 2019. godine istaknut je problem ulaska u posjed kolaterala, proces koji zna trajati dugo. Šta je bankama preostalo?
I dalje se susrećemo s istim problemom koji ima svoje praktične i pravne izazove. Sporost sudskih procesa u ovom dijelu je kočnica koja usporava sve subjekte u pogledu efikasnosti upravljanja kolateralima i realizacije kolaterala, a posljedično se to prenosi i na cjelokupnu privredu. Iako možemo konstatovati da NPL na našem tržištu trenutno nije problem, uzimajući u obzir da je izuzetno nizak, spore procedure u različitim segmentima i neujednačene prakse usporavaju efikasnost aktivnosti koje se provode. Svi težimo pojednostavljenju poslovanja, ali procedure koje kroz godine nisu doživjele reformu, jer nije došlo do prilagođavanja propisa, usporavaju banke pri implementaciji različitih vidova unaprjeđenja.
Mogu reći da ćemo u ovom slučaju, ali i svim drugim, nastaviti dijalog sa svim relevantnim subjektima na ovu temu, ukazujući na važnost provođenja reforme i prilagođavanja postojećih propisa, na što je Udruženje banaka BiH kontinuirano skretalo pažnju i davalo konstruktivne prijedloge. Ovo nije potreba samo banaka, već cjelokupne privrede i uključenih subjekata, ali i interes države. Činjenica je da bez promjene zakonskih okvira naše ambicije za napredak i integraciju s EU procesima teško da mogu biti realizirane.
Šta smatrate da su najveći izazovi za banke u Bosni i Hercegovini, s obzirom na nove trendove poslovanja, ali i legislative Evropske unije koja se usložnjava i donosi nove zahtjeve?
Poslovanje banaka, ali i svih drugih učesnika tržišta, regulisano je postojećim zakonima i podzakonskim aktima te pravilima pojedinih tijela. Kako bi ispunile uslove za neometano poslovanje, banke su dužne poštivati različite lokalne zakone i propise na raznim nivoima, a paralelno s tim aktivno pratiti i međunarodne propise za razne aspekte bankarskog poslovanja. Upravo taj jaz, neusklađenost lokalne regulative s propisima Evropske unije, predstavlja jedan od najvećih izazova i ograničenja u efikasnom korištenju bankarskih usluga od klijenata.
Jedan od primjera su propisi koji uređuju platni promet, a posebno devizno poslovanje, gdje su neophodna unapređenja kako bi se povećala privlačnost našeg lokalnog tržišta i potaknule razine investicija. Na taj način bi bio omogućen napredak prema SEPA-i, koja nosi niz koristi kako za naše privrednike tako i za bankarski sektor, što bi u konačnici rezultiralo poboljšanim uslovima poslovanja za građane. Naravno, tu je i dalje otvoreno pitanje implementacije digitalnog potpisa, koji trenutno ostaje možda i najveći izazov digitalne agende na čijem putu su tek sad vidljivi pomaci, no predstoji još mnogo rada i prilagođavanja, ali i edukacije građana.
