Banke su definitivni pobjednici 2024. godine kada govorimo o evropskom tržištu kapitala. Cijene akcija banaka su lani nadmašile rast šireg indeksa za 20 procentnih poena, što je zapravo rezultat okruženja u kojem je bankarski sektor poslovao. Što se tiče Adria regiona, iz perspektive bankarskih grupa region je doprinio dobrim rezultatima, kaže analitičarka za makroekonomiju i tržišta kapitala Bloomberg Adrije Marina Petrov Savić.
Prezentujući Analizu o trendovima u bankarstvu na konferenciji (R)evolucija finansijskog sektora, koja se danas u organizaciji Bloomberg Adrije održava u Sarajevu, Petrov Savić je navela da su banke u regionu u prošloj godini ostvarile prinos na kapital koji je znatno iznad prosjeka zemalja odakle najčešće dolaze matice domaćih banaka, i nešto iznad uzorka zemalja srednje i istočne Evrope (CEE).
Banke u Adria regionu prednjače u kreditnoj aktivnosti u odnosu na evrozonu
"Uslovi u kojim banke posluju su slični u kontekstu faktora koji uslovljavaju dobru profitabilnost - likvidnost je dobra, a kreditni rizik ograničen", kaže Petrov Savić.
Čitaj više
Šta koči digitalni razvoj finansijskog sektora u BiH i kako ga ubrzati
Konferencija (R)evolucija finansijskog sektora okupit će vodeće stručnjake i donosioce odluka kako bi se adresirali ključni izazovi i definirale strategije budućeg razvoja.
19.02.2025
Finansijski sektor predvodnik digitalizacije, ali na legislativi se zapinje
Iako je sektor finansija, a posebno bankarski sektor, predvodnik u procesu digitalizacije i digitalne transformacije, jedan sektor ne može sam promijeniti sveobuhvatnu paradigmu u društvu.
12.02.2025
Analizirali smo poslovanje banaka: Da li su naknade veće kod nas ili u EU
Dobri profiti, visoka likvidnost i solventnost i niski kreditni rizici oslikali su se i na cijene akcija, pa je bankarski sektor bio jedan od vodećih na tržištu kapitala u Evropi.
21.01.2025
Mahmuzić: Dramatične promjene nivoa kamatnih stopa ne treba očekivati
Bankarski sektor u Bosni i Hercegovini neokrznut je prošao sve posljednje krize i ne samo to, ubrzao je te opasnosti pretvorio u šanse koje je i iskoristio.
04.12.2024
Kamatne stope su pratile pravac monetarnih politika, ali ne istim intenzitetom. Najefikasnija transmisija je bila u Srbiji, budući da je i Narodna banka Srbije (NBS) značajno povećala kamatnu stopu, ali analitičari tu vide i najveće smanjenje u 2024.
"U Hrvatskoj i Sloveniji je transmisija bila u rangu onoga što smo vidjeli za cijelu evrozonu, dok je u Sjevernoj Makedoniji i Bosni i Hercegovini taj rast kamatnih stopa bio znatno slabiji", naglašava Petrov Savić.
"Ono gdje Adria region prednjači jeste kreditna aktivnost koja ima bolju dinamiku u odnosu na evrozonu. Krediti privredi i stanovništvu su u 2024. godini porasli oko osam odsto u Adria regionu, a u evrozoni taj rast je nešto iznad jedan odsto. Ali, na to možemo dodati i naknade i provizije, koje rastu brže u odnosu na evrozonu".
Analitički tim Bloomberg Adrije u 2025. godini očekuje nastavak dobre profitabilnosti i da bankarski sektori ostvare dvocifrene stope prinosa na kapital, mada ne očekuje da će nadmašiti 2024. godinu.
"Iako vidimo da će kamate nastaviti da se postepeno smanjuju, efekat na profitabilnost biće djelimično amortizovan boljom kreditnom aktivnošću u regionu", poručuje Petrov Savić.
Rastuću kreditnu aktivnost analitičari ne očekuju samo u segmentu privrede već je vide i u segmentu stanovništva, kako su sada i cijene više, kao i u segmentu nekretnina i u smislu potrošačke korpe, ali i usljed većeg kapaciteta zaduživanja, jer su porasle zarade.
"Ako pogledamo nivo zaduženosti, dug preduzeća i stanovništva u odnosu na bruto društveni proizvod (BDP), vidimo da je region na nižim nivoima i u odnosu na razvijene zemlje Evrope, ali i u odnosu na CEE region. Ako na to dodamo da je odnos kredita i depozita manji od jedan u svim zemljama u regionu, vidimo da postoji prostor za daljnji rast zaduženosti, čak i za ubrzanje", poručuje naša analitičarka.
Marina Petrov Savić (Bloomberg Adria)
Problematični krediti kod evropskih banaka na minimumu
Bankarski sektor je godinama bio pritisnut niskim kamatnim stopama, pa je ciklus povećanja kamata zapravo pozitivno djelovao na profite i posljedično na to kako su tržišta odreagovala.
Petrov Savić ističe da, kada je riječ o kamatama, ne misli samo na bankarske kamate, već generalno na prinose koji su u prethodnim godinama mogli da se ostvare.
"Svako parkiranje sredstava od banaka rezultiralo je dobrim prinosom - krediti, ulaganja, čak i polaganje sredstava od centralnih banaka", dodaje ona.
Dva faktora je bitno izdvojiti u kontekstu toga zbog čega su banke dobro prošle, a to su likvidnost i kreditni rizik.
Likvidnost je bila obezbijeđena politikom štampanja novca Evropske centralne banke (ECB), koja je intenzivirana u toku pandemije i neposredno nakon. Već od kraja 2022. godine kreće se s postepenom redukcijom programa i primjetan je pad viškova likvidnosti - ali i dalje su oni za oko jednu trećinu veći u odnosu na pretpandemijski nivo.
"Da je situacija bila drugačija, banke ne bi imale viškove likvidnosti već manjak, tražile bi sredstva na tržištu, plaćale bi tu veće kamatne stope i u krajnjoj instanci bi to prenijele na klijente, a to bi ugrozilo kreditnu aktivnost i slika bi bila drugačija", naglašava Petrov Savić.
Drugi faktor je kreditni rizik. Ono što je podržalo dobre rezultate jeste to što nije bilo značajnog rasta kreditnog rizika i kreditnih gubitaka. Problematični krediti kod evropskih banaka su oko dva odsto, što je generalno nisko učešće. Ovo učešće je blizu minimuma, pogotovo kada se stavi u istorijski kontekst.
"Iako smo vidjeli jak porast cijena akcija evropskih banaka, banke i dalje djeluju potcijenjeno prema valuacijskim pokazateljima. Valuacije su relativno niske i ako ih uporedimo sa širim indeksom (Stoxx Europe 600) vidimo da on ima više nego dvostruku valuaciju. Slično se zaključuje i ako uporedimo s valuacijama američkih banaka", kaže analitičarka.
Kreditna aktivnost je bila troma u prethodne dvije godine i u segmentu stanovništva i u segmentu privrede, stope rasta su daleko ispod desetogodišnjeg prosjeka kada je riječ o nominalnim stopama.
"Kada bismo uzeli u obzir i inflaciju, najvjerovatnije bismo vidjeli pad kreditne aktivnosti u 2023. i 2024. godini. Transmisija monetarne politike je bila slabija nego što su kamatne stope sugerisale, ali ipak je došlo do značajnog povećanja kamata", poručuje Petrov Savić.
U drugoj polovini 2024. godine analitički tim Bloomberg Adrije vidi zaokret trenda kako su centralne banke počele da smanjuju kamatne stope, ali one su ipak i dalje povišene. Iako imaju u vidu neizvjesnosti koje vrebaju, perzistentne stope inflacije, deglobalizaciju, slabi su izgledi da se u narednom periodu dođe do niskih kamatnih stopa na nivou prethodne decenije.
Međutim, usporavanje kreditne aktivnosti je bilo posljedica usporavanja ekonomija i slabije tražnje, a ne obrnuto. Prema posljednjim anketama kompanija u industriji, pristup finansiraju je prepreka poslovanju za tek oko pet odsto kompanija, dok oko 40 odsto ispitanika navodi nedostatak tražnje kao prepreku poslovanju.
Konferencija (R)evolucija bankarskog sektora okuplja vodeće stručnjake i donosioce odluka kako bi se adresirali ključni izazovi i definisale strategije budućeg razvoja. Fokus je na trenutnom stanju sektora, zakonodavnim preprekama i implementaciji fintech inovacija. Događaj pruža priliku za razmjenu iskustava između ključnih aktera, kao i za usvajanje najboljih praksi iz razvijenih tržišta.
.webp){kind=icon}
