Finansijski sektor se sve više suočava s brojnim izazovima, ali i s neviđenim prilikama koje zahtijevaju hrabre poteze, ali i inovativne pristupe. Bosna i Hercegovina jedina je zemlja u regiji u kojoj ne postoji neobanka, a direktor jedne renomirane banke u stranom vlasništvu kaže kako ljudi kod nas vole keš i onda im treba i omogućiti da ga koriste. Sve to govori nam da stanje u našim finansijama nije idealno kad je riječ o digitalizaciji. Ipak, kao da su se neke stvari počele pomjerati, o tome govori i priča o digitalnom potpisu koja se nakon godina mrtvila ponovo pokrenula, a realiziran je i prvi online kredit.
Iako je sektor finansija, a posebno bankarski sektor, predvodnik u procesu digitalizacije i digitalne transformacije, jedan sektore ne može sam promijeniti sveobuhvatnu paradigmu u društvu. Bankarski sektor je prepoznao mogućnosti primjene modernih informacikslo-komunikacijskih tehnologija i uspješno ih primijenio, kako interno za optimizaciju sopstvenih procesa, tako i u novim kanalima komunikacije s klijentima i stvaranju novih usluga, a u konačnici i nove vrijednosti za klijente.
Aleksandar Mastilović, ekspert specijaliziran za digitalnu transformaciju, za Bloomberg Adriju je kazao da u posljednjih nekoliko godina na većini događaja koje organizira finansijski i bankarski sektor dominiraju teme fintecha, blockchaina i kriptovaluta, pa i pitanja cyber sigurnosti, teško se oteti utisku da je trenutno u Bosni i Hercegovini bankarski sektor došao u poziciju žrtve loših okolnosti kada govorimo o digitalizaciji u drugim sektorima i digitalnoj transformaciji društva u cjelini. Ta pozicija je uglavnom definirana sporošću primjene digitalnih rješenja u privredi, a na drugoj strani tromosti i odsustvom strateškog pristupa procesu digitalizacije javnog sektora.
Kaže da se sve navedeno prepliće i s nedovoljnom digitalnom pismenošću stanovništva, ali se mijenja promjenom generacijske strukture, gdje praktično mladi skoro u potpunosti koriste digitalne servise i imaju visoka očekivanja u tom smjeru, dok starije generacije na ove promjene gledaju dosta konzervativno i s nedostatkom povjerenja.
"Iako od kraja 2022. godine i pojave Chat GPT, digitalni i tehnološki svijet globalno preplavljuju teme vezane za vještačku inteligenciju, u kontekstu Bosne i Hercegovine bih svakako sugerirao jedan strateški korak nazad. Uspješnost primjene vještačke inteligencije usko je vezana za proces digitalizacije podataka i formiranja skupova digitalnih i mašinski čitljivih podataka koji bi se koristili za trening algoritama i modela vještačke inteligencije za različite primjene", govori Mastilović.
Neophodan veći pritisak na državne institucije
Prije nego vještačka inteligencija zauzme javni prostor, ponajviše zbog marketinga, Mastilović kaže da bi volio vidjeti da bankarski sektor izvrši pritisak prvenstveno na državne institucije da se ono što predstavlja zakonske i regulatorne obaveze banaka prema državi razmijeni digitalno i u potpunosti automatizira.
Mnogo je pitanja koja se postavljaju i koja zahtijevaju konkretne odgovore. Jesu li banke omogućile digitalni on-boarding, odnosno udaljenu identifikaciju i otvaranje računa bez potrebe da se lično posjeti poslovnica banke - i za fizičke i za pravne osobe? Trebaju li banke još uvijek ovjerene kopije lične karte, kršeći propise iz oblasti zaštite podataka o ličnosti, i da nas svakih nekoliko godina naša banka iznenada pozove da "ažuriramo" adresu donoseći CIPS obrazac, ili su banke uspostavile razmjenu podataka s IDDEEA-om, što im je ponuđeno?
Depositphotos
Možemo li podnijeti zahtjev za kredit, a da službenici banke mogu prikupiti potrebne podatke od poslodavaca o platama, kreditni rejting i druge potrebne informacije da se zahtjev obradi?
"Ovo je samo dio realnosti koji još uvijek živimo kad je riječ o našoj poziciji kao klijenata banaka - izvjesno je da još dugo nećemo dočekati gašenje šaltera i fizičkih poslovnica banaka jer to prosto nije moguće. Siguran sam da 'ganjanje papira' nije nešto što ne možemo prevazići", govori Mastilović.
Podsjeća da su propisi, koji god da su i kakvi god da su, izmjenjivi i suština mora biti postavljena iznad forme. To znači da moramo identifikovati koji su to stvarni i legitimni interesi banaka kojima one štite sebe od rizika, a da istovremeno kvalitet usluge i iskustvo klijenta ne budu narušeni. Mastilović kaže da u traženju tog balansa jedini način i jeste digitalizacija i njena adekvatna primjena - za diskusiju ostaje samo da zajednički sagledamo prostor problema i ponudimo adekvatna rješenja.
(R)evolucija finansijskog sektora
Bloomberg Adria upravo zbog ovoga u Sarajevu 19. februara organizira konferenciju (R)evolucija finansijskog sektora, koja će okupiti vodeće stručnjake, donosioce odluka i tehnološke eksperte kako bi zajednički osmislili strategije koje će oblikovati budućnost finansijske industrije.
Konferencija je podijeljena u tri ključna segmenta, gdje će se detaljno analizirati trenutno stanje sektora, legislativni izazovi, kao i implementacija fintecha i integriranih finansijskih usluga. Svi ovi segmenti imaju za cilj odgovoriti na ključna pitanja i pružiti smjernice za daljnji razvoj sektora u dinamičnom globalnom okruženju.
Tokom prvog panela razgovarat će se upravo s predstavnicima finansijskog sektora o ključnim izazovima koji oblikuju ovaj sektor u vremenu ubrzanih promjena, inovacija i povećane neizvjesnosti. Finansijska industrija prolazi kroz transformaciju bez presedana - od digitalizacije i fintech rješenja, preko promjena u regulatornom okruženju, do prilagodbe novim ekonomskim uvjetima.
Ovaj panel pružit će jasan i iskren uvid u trenutno stanje sektora, odgovore na goruća pitanja i rasvijetlit će smjer u kojem idemo. Kada razmišljamo o digitalizaciji finansijskih usluga, skoro pa u pravilu mislimo na izazovan i kompliciran process. Razlog za to je najčešće komplicirana zakonska legislativa.
Ono što je sigurno je da legislativni okvir mora biti optimalan, a sigurnost finansijskih procesa ne smije imati pravnu nedorečenost.
Jasno je da digitalna transformacija donosi veliki potencijal za unapređenje ekonomije, usluga i svakodnevnog života, ali zakonodavstvo često ne prati brzinu tih promjena. Na konferenciji će se istražiti ključne zakonodavne prepreke koje usporavaju digitalizaciju finansijskog sektora u Bosni i Hercegovini, uključujući usklađenost s međunarodnim standardima i regulativama.
Diskutirat će se o nužnosti modernizacije zakonskog okvira kako bi se omogućila šira primjena digitalnih rješenja, unaprijedila sigurnost transakcija i olakšalo poslovanje u digitalnom okruženju.
Također, razmotrit će se koraci potrebni za poticanje inovacija i saradnju među regulatornim tijelima, finansijskim institucijama i tehnološkim kompanijama.
Embedded finance i fintech inovacije
Na posljednjem panelu razgovarat će se o tome kako finansijski sektor može iskoristiti digitalizaciju za razvoj naprednih rješenja i implementaciju omnichannel strategije.
S obzirom na ubrzanje tehnoloških transformacija, važno je razumjeti kako tehnologija ne samo da mijenja način na koji radimo i živimo, već oblikuje temelje našeg društva i ekonomije.
Značajna tema će biti i embedded finance i fintech inovacije koje integriraju finansijske usluge u svakodnevne aktivnosti korisnika, te to kako tehnologija može pomoći u kreiranju efikasnijih, konkurentnijih i inovativnih finansijskih usluga.
Jasmin Marić, menadžer za razvoj poslovanja u OLX Group i predsjednik Asocijacije za internet trgovinu "eComm" u BiH, koji je također jedan od govornika konferencije, kaže da embedded finance koncept omogućava neprimjetnu integraciju finansijskih rješenja unutar svakodnevnih digitalnih interakcija.
"Našem tržištu tek predstoji integracija ovog koncepta u postojeće digitalne servise - kako u privatnom tako i u javnom sektoru. Iako smo još na početku ovog razvoja, jasno se naziru ogromni potencijali koje nosi embedded finance, otvarajući prostor za inovacije, zadovoljstvo korisnika i profit", kaže Marić.
Embedded finance je integracija finansijskih usluga unutar nefinansijskih platformi ili proizvoda. Umjesto da korisnici moraju posjećivati banke ili druge finansijske institucije, usluge poput plaćanja, kredita, osiguranja ili investicija postaju dostupne direktno kroz aplikacije ili platforme koje već koriste.
Bloomberg Adria BiH konferencija u Sarajevu bit će prilika za analizu postojećih problema, detekciju prepreka i definiranje smjernica za budućnost finansijskog sektora.
Uz učešće lidera iz finansijskog sektora i najrelevantnijih stručnjaka, zajedno ćemo oblikovati smjer u kojem idu digitalizacija, finansijski sektor i zakonodavni okviri.
Ova pitanja tematski su okvir nove konferencije (R)evolucija finansijskog sektora koja se 19.2. od 9:30 održava u sarajevskom hotelu Swissotel.
.webp){kind=icon}
