Iako su neki aspekti u pogledu digitalizacije finasijskog sektora pravno regulirani, još uvijek postoji niz pravnih praznina, nedorečenosti i nereguliranosti. Na sve to, veliku kočnicu u procesu digitalizacije predstavlja i sama svijest korisnika, ali i drugih sektora na koje se finansijski naslanja, zaključak je drugog panela konferencije (R)evolucija finansijskog sektora, koja se danas u organizaciji Bloomberg Adrije održava u Sarajevu.
Merima Čarković-Karasalihović, partnerica u dmb partners, tokom razgovora je kazala da postoje određeni zakonski okviri, ali oni nisu dovoljni da bi digitalizacija u državi bila na visokom nivou. Istaknula je da je Republika Srpska otišla dalje u ovom segmentu kroz usvajanje Zakona o elektronskom novcu, ali se i dalje oslanjaju na tradicionalno bankarstvo. Naglasila je da stanovništvo još uvijek nedovoljno koristi elektronski potpis i da je za uspjeh potrebno osvijestiti njegove prednosti. Također, bitno je istaći da nije moguće potpuno isključiti odlaske u banke, ali da se broj tih odlazaka može smanjiti.
Odlaske u banku ne možemo u potpunosti izbjeći, ali možemo smanjiti, kazala je Merima Čarković, DMB((Bloomberg Adria)
"U kontekstu stanovništva se može smanjiti, ali samo kroz jačanje legislative, širenje upotrebe elektronskog potpisa i jačanje svijesti stanovništva da su to sigurne finansijske usluge", kazala je ona.
Govoreći o legislativnim izazovima digitalne transformacije, Marin Dedić, direktor pravnih poslova, UniCredit Bank d.d., prve banke koja je omogućila online proces odobravanja kredita, kazao je da je u cijelom procesu iščekivanje bilo najteže.
"Dugo smo bili u finalnoj fazi, te je uvijek nešto nedostajalo da bismo došli do realizacije. Naravno, uz sve to bilo je potrebno ispuniti tehničke i normativne zahtjeve. Tehnički u smislu pravljenja infrastrukture, te normativno uobličavanje u proizvod", istaknuo je Dedić.
Banke pioniri u digitalizaciji
Iako je prvi zakon o elektronskom potpisu usvojen 2006. godine, 18 godina se čekalo na početak njegove primjene.
Dražen Vujica, asistent direktora, direktor regionalnog centra Sarajevo Agencije za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine, kazao je kako certifikati na osobnoj iskaznici nisu u cijelosti zaživjeli - i zbog nekih političkih nesuglasica, dok do danas Vijeće ministara BiH nije usvojilo odluku za elektronski potpis.
Jasmin Mahmuzić, direktor Agencije za bankarstvo Federacije BiH, kazao je da su banke pioniri u digitalizaciji. Naglasio je da je u FBiH neophodno raditi na liberalizaciji platnog prometa te usklađivanju regulative s Evropskom unijom. Kako je kazao, legislativa će uvijek kaskati za inovacijama.
"Ne postoji nijedan legislativni sistem u svijetu koji to može pratiti. Na sve to, moramo uzeti u obzir kompleksnost države u kojoj poslujemo, te rizike s obzirom na to da imamo trocifren broj prevara u državi", istaknuo je Mahmuzić.
Promjena svijesti
Aleksandar Mastilović, ekspert specijaliziran za digitalnu transformaciju, kazao je kako je pionirski početak uvijek težak, zbog straha osude od javnosti, te da se često zakoni razlikuju od prakse.
Konferencija (R)evolucija finansijskog sektora (Bloomberg Adria)
"Naš mentalitet je takav da se bojimo reakcije javnosti i pravljenja grešaka. Problem je i kod nas što sve podrazumijeva i usvajanje lex specialisa, što onda podrazumijeva i izmjene drugih zakona. Mi smo i pravno nesigurna država te se često u praksi krše zakoni, što je također veliki problem", istaknuo je Mastilović.
Govoreći o svijesti građana, Srđan Šuput, direktor Agencije za bankarstvo Republike Srpske, istaknuo je da veliku kočnicu u digitalizaciji predstavlja i finansijska nepismenost stanovništva, te da je u tom smislu potrebna saradnja i regulatora i banaka. Naglasio je i značaj zaštite korisnika finansijskih usluga i ličnih podataka.
"Zakon o sprečavanju pranja novca je prepoznao digitalnu identifikaciju klijenta, a mi kasnimo već osam mjeseci s Pravilnikom da to napravimo", dodao je Šuput.
.webp){kind=icon}
