Kako će politika "higher for longer" uticati na bankarski sektor i koje su to aktuelne makroekonomske tendencije na ovom polju, bile su jedne od centralnih tema konferencije "Finance & Insurance Industries Trends 2025", koju je u utorak u Beogradu organizovala Bloomberg Adria.
Finansijski sektor praktično je bio pobjednik evropskog tržišta kapitala, ali šira slika govori da je taj sektor godinama bio pritisnut nižim kamatnim stopama. Tu sliku promenio je inflatorni šok nakon pandemije, koji je podigao troškove zaduživanja, a potom je sredinom 2024. počelo smanjenje kamata i, u slučaju Evropske centralne banke, smanjenje viškova likvidnosti. Šta zapravo znači princip "higher for longer" i šta predstavnici sektora sada očekuju?
"'Higher for longer' znači da će novac zadržati svoju vrijednost u narednom periodu, da se nećemo vratiti u negativne stope, koje su bile anomalija", kazao je predsjednik izvršnog odbora u UniCredit Banka Srbija Nikola Vuletić.
On je dodao da UniCredit svoju strategiju poslovanja bazira na rastu kreditne aktivnosti na svim poljima. "Naš zadatak je da podržavamo realni sektor, banke imaju likvidnost za to. One zarađuju manje na kreditima nego ranije, ali ako želite da uvećate bilans, treba da nastavite da kreditirate svoje klijente."
Bloomberg Adria Nikola Vuletić
Govoreći o konsolidaciji bankarskog tržišta u Srbiji, Vuletić je istakao da je zemlja 2000. godine imala 84 banke, a sada ih ima 20, što ukazuje na to da je riječ o jednom kontinuiranom procesu, koji podrazumjeva rast konkurentnosti. To je, prema njegovoj ocjeni, dobro i za klijente i za banke.
"Ukrupnjavanje sektora tjera banke da budu bolje. Ti procesi će se nastaviti i u narodnom periodu jer je sve teže održati profitabilnost i napraviti efikasan poslovni model, zbog toga što je za određene stvari potrebno imati veličinu, regulativni okvir je kompleksniji, investiranje u sajber podrazumjeva milione... Takođe, tu je i pitanje 'know how' - morate da budete u trendu ili ispred trenda jer se stvari brzo mijenjaju", pojasnio je predstavnik UniCredita.
Predsjednik izvršnog odbora u Banca Intesa Beograd Darko Popović skrenuo je pažnju na to da u Evropi postoji 6.000 banaka, a da u 25 najvećih svjetskih banaka nema nijedne iz EU. "Evropa, ako želi da nastavi politiku EU, trebalo bi da ima finansijske institucije koje su konkurentne. Većina tržišta se dosta konsolidovala, a pravila slobodne ekonomije važe do jedne tačke - u EU vidimo da se politika mješa u pravila u finansijskom sektoru."
Inače, od 1. aprila slijedi spajanje Aik banke i Eurobank Direktne.
Bloomberg Adria Darko Popović
On je podsjetio da su prije godinu dana upozoravali na realnu opasnost da pad kamata možda neće biti onakav kakav se očekivao, već niži. "Pad kamatnih prihoda će biti manji nego što smo budžetirali u decembru kad smo imali drugačije pretpostavke", rekao je Popović.
Predsjednik izvršnog odbora u Yettel Banku Aleksandar Bogdanović istakao je da model "higher for longer" znači i nešto veće kamatne stope za klijente - ne samo na kredite, već i na štednju, što može biti dobra prilika.
Prema njegovim riječima, mada Yettel jeste razmatrao opcije za preuzimanja i spajanja, odlučili su da ipak rastu organskim putem. Naveo je da za bankarski sektor, generalno, okidač za preuzimanje može biti i digitalizacija, koja u posljednje vrijeme sve više nameće svoja pravila poslovanja, zajedno sa očekivanjima vlasnika kapitala u pogledu toga koji povrat očekuju na svoj novac.
Bloomberg Adria Aleksandar Bogdanović
Bogdanović je naveo i da očekivanja trenutno idu u smijeru toga da će zelena agenda i ESG principi u narednom periodu u načelu biti manje važni zbog aktuelnih poteza SAD, ali da svakako neće nestati kao takvi.
Vuletić je naglasio da neretko u razgovoru sa klijentima iz privrede sada postavljaju pitanja o tome da li oni imaju u planu da preuzimaju neke firme u regionu, što ranije nije bio slučaj u domaćem bankarskom sektoru. "Prije 10 godina niste mogli kao srpski brend da odete i kupite nešto, a danas možete da odete kod nekoliko banaka i finansirate širenje u regionu. Podržavam to jer mislim da su sve lokalne ekonomije nedovoljno velike."
Govornici su se usaglasili u stavu da personalizacija usluga u finansijskoj industriji postaje sve važnija, ali i da će kamatne stope - kako na domaćem, tako i na svjetskom nivou - do kraja godine ostati povišene, dok će centralne banke nastaviti da nastupaju oprezno i odgovorno usljed mnogo faktora koje ne mogu da kontrolišu.
.webp){kind=icon}
