Analizirali smo poslovanje banaka: Da li su naknade veće kod nas ili u EU

Banke su imale izuzetno uspješnu 2024. godinu u smislu poslovanja - dobri profiti, visoka likvidnost i solventnost, niski kreditni rizici i uvećani kamatni diferencijali uslijed visokih kamatnih stopa. Ovakvi uslovi oslikali su se i na cijene akcija, pa je bankarski sektor bio jedan od vodećih na tržištu kapitala u Evropi.

Evropski indeks Euro Stoxx banks značajno je nadmašio širi indeks Euro Stoxx, prema rastu cijena akcija. Sličan primjer vidimo i u Adria regionu, i to na primjeru Sjeverne Makedonije, gdje su banke dominirale uspjehom na tržištu kapitala. U Sjevernoj Makedoniji su banke nadmašile i evropske banke i ostale domaće sektore, uslijed dobre kreditne aktivnosti i profitabilnosti.

Kamatni diferencijal jedan je od glavnih razloga dobre profitabilnosti, ali ne smijemo zanemariti i prihode od naknada i provizija - koji su takođe vezani za osnovnu funkciju banaka. Kako se očekuje daljnji pad kamatnih stopa, izvori profitabilnosti se mogu pomjeriti ka alternativama, pa smo u nastavku analize pokušali da vidimo koliko se zapravo banke oslanjaju na naknade i kakva je situacija u Evropi.

Ako pogledamo samu dinamiku, prihodi od kamata su u Adria regionu rasli brže u 2024. u odnosu na uzorak banka iz EU, što se može pripisati ne samo rastu kamata, već i kreditnoj aktivnosti koju zemlje u regionu bilježe. Sličan trend vidimo i kod naknada i provizija.

Iako smo se u dosadašnjim analizama fokusirali prvenstveno na prihode od kamata, prihodi od naknada i provizija nisu zanemarivi. Ako uporedimo s prihodima od kamata, u Adria regionu su prihodi od naknada oko trećina prihoda od kamata, dok je cifra u EU nešto niža.

Međutim, kada uporedimo s ukupnom dobiti prije oporezivanja, prihodi od naknada i provizija su ipak značajno veći na uzorku banaka u EU, u odnosu na Adria region, pa možemo reći da postoji prostor za dalji rast. Ovo je djelimično i posljedica bržeg rasta dobiti prije oporezivanja u Adria regionu (međugodišnje čak 27 odsto u odnosu na oko šest odsto u EU, za prva tri tromjesečja 2024).

Međutim, kada govorimo o naknadama i provizijama, moramo napomenuti da nam finansijski izvještaji ne daju detalje o efektima količine i cijene. Ako imamo u vidu da domaće ekonomije ipak imaju bolju perspektivu rasta u narednoj godini u odnosu na EU, možemo i očekivati da prihod od naknada i provizija raste brže, samo po osnovu količinske komponente.

Postoji i prostor za povećanje konkretnih naknada i provizija, pogotovo u Sjevernoj Makedoniji i Srbiji, gdje su cijene finansijskih usluga za korisnike imale najsporiju dinamiku, posmatrano prema indeksima potrošačkih cijena. To pogotovo što banke ulaze u 2025. s rastućim neizvjesnostima vezano za daljnje kretanje ključnih kamatnih stopa, što u slučaju da kamatne stope duže budu povišene, dodaju kreditnom riziku. Ne treba ni zanemariti troškove koje same banke plaćaju (rashodi po osnovu naknada i provizija), koje su korelisane s prihodima, ali je njihov efekat na bilanse ipak manji.

I naravno zanimljivo je pogledati kako tržišta percipiraju finansijski sektor. Prema trendu kretanja cijena akcija, možemo reći pozitivno. Cijene svih akcija banaka iz našeg uzorka su zabilježile rast u 2024. Opet, cijene akcija banaka u Adria regionu imale su bolje preformanse - u prosjeku su dodale oko 80 odsto u 2024. godini, dok su cijene akcija banaka u EU porasle "tek" oko 40 odsto. Adria regionom dominirao je rast cijena akcija makedonskih banaka, čija je vrijednost udvostručena.

 

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar