Veliki plan Marka Primorca da od Zagrebačke burze (ZSE) napravi ozbiljno financijsko središte zapeo je, čini se, već na jednoj od prvih prepreka. Naime, slovenske vlasti mogle bi stopirati preuzimanje Ljubljanske burze zbog, kako kažu, zaštite državnih interesa i tako već u startu srezati planiranu ekspanziju ZSE-a pod paskom novog vlasnika.
Odmah da podsjetimo, taj novi vlasnik je Financijska agencija (Fina) koja zapravo djeluje kao produžena ruka države, a mi smo već ekstenzivno pretresli njen upravljački potencijal i zaključili - novca imaju, ali menadžerskog znanja baš i ne.
Najava da država, odnosno Fina, preuzima ZSE došla je kao poprilično iznenađenje, a kako je ZSE 100-postotni vlasnik Ljubljanske te 30-postotni vlasnik Makedonske burze, morali su dobiti odobrenje tamošnjih regulatora za preuzimanje.
Kod Makedonaca je to prošlo poprilično glatko, a Borce Davitkovski, bivši profesor na Pravnom fakultetu u Skopju i bivši savjetnik makedonske Komisije za vrijednosne papire, kaže da se najvjerojatnije radilo o političkom razvoju događaja. Kako ZSE ima samo 30 posto udjela u Makedonskoj burzi, tamošnja vlada vjerojatno nije smatrala da je to problem, a istovremeno S. Makedonija nema nema nikakvih otvorenih pitanja u odnosima s Hrvatskom.
"Pretpostavljam da se je Komisija vodila logikom da transakcija nije problematična, a plus želimo dobre odnose sa Zagrebom. Čak mislim da su bile konzultacije na višoj razini i da je odobrenje prošlo", kaže Davitkovski.
S druge strane, Slovenci pružaju sve veći otpor. Krajem listopada je Odbor za financije slovenskog parlamenta pokrenuo raspravu o tome "hoće li s preuzimanjem (...) Ljubljanske burze od strane hrvatskih državnih organa biti ugroženi nacionalni interesi Republike Slovenije?"
Vijeće slovenske Agencije za tržište vrijednosnih papira (ATVP) trebalo je u četvrtak donijeti odluku, ali je to odgođeno nakon što se slovenska Vlada, sat vremena prije sastanka ATVP-a, na zatvorenoj sjednici usprotivila hrvatskom državnom preuzimanju Ljubljanske burze te usvojila nekoliko rezolucija za njenu "zaštitu".
Slovenska vlada Finu je proglasila neuglednom | Pixsell
ATVP je potom odgodio odluku za sljedeći tjedan, a prema dobro upućenom izvoru sa ZSE-a, ti potezi nisu iznenađujući jer nije uobičajeno da jedna država upravlja burzom u drugoj zemlji.
Štoviše, naš sugovornik ne isključuje mogućnost da će Ljubljana na kraju prisiliti Zagreb na povlačenje.
Slovenci sada žele proglasiti Ljubljansku burzu kritičnom infrastrukturom kako bi spriječili Finu da je preuzme, a uz to još i otvoreno prozivaju potencijalnog novog vlasnika. Naime, zaključak slovenske vlade je da je Fina neugledna institucija, s tim da joj dodatno zamjeraju što je usporavala naplatu dugova hrvatskih tvrtki prema Ljubljanskoj banci. Također su naglasili da i u zakonu o Fini piše da hrvatska agencija obavlja poslove za potrebe hrvatske države, piše Forbes Slovenija.
Kratak pogled na širu regiju otkriva da je vlasništvo države nad burzama pravilo, a ne iznimka: u Mađarskoj većinski paket drži središnja banka, u Slovačkoj, Poljskoj i Bugarskoj - država (na Varšavskoj burzi, primjerice, država ima 35 posto udjela i više od 50 posto prava glasa).
Upitna Primorčeva logika
Postavlja se pitanje - zašto je našim vlastima bilo logično da Hrvatska preuzme kontrolu nad Ljubljanskom i Makedonskom burzom?
Naš izvor smatra da ovime nije u pitanje dovedena inicijativa Europske banke za obnovu i razvitak (EBRD) koja već godinama zagovara tehničko povezivanje regionalnih tržišta, već je problem nastao u viziji ministra financija Marka Primorca.
Inicijativa na koju se naš anonimni izvor referira je ambiciozni projekt suradnje usmjerene na razvoj tržišta kapitala, a potpisali su u kolovozu ministri financija, odnosno visoki dužnosnici Hrvatske, Slovenije, Poljske, Slovačke, Rumunjske, Bugarske, Mađarske i Sjeverne Makedonije.
Deklarirani cilj zajedničke inicijative su reforme koje će omogućiti snažnije, učinkovitije i konkurentnije tržište kapitala u svim državama srednje i jugoistočne Europe, a sjedište Zagrebačke burze (ZSE) trebalo bi biti centralna točka te integracije.
Cilj je, kako je tada istaknuo Primorac, harmonizirati zakonodavstvo, pravila trgovanja i pristup infrastrukturi te postupke licenciranja.
"Na neki način želimo učiniti tržišta sve integriranijima, tako da se 'de facto' pristup jednom od naših tržišta u konačnici, kada tržišta budu u potpunosti funkcionalna, smatra pristupom bilo kojem od tih tržišta", kazao je.
Zlu ne trebalo, odmah se i opravdao kako ova inicijativa ne ide kontra ciljeva Europske unije (EU), nego je komplementarna s njima.
Međutim, Slovenci tu komplementarnost očito ne vide. Njihove priče o Fini kao bauku koji je sprječavao naplatu dugova prema Ljubljanskoj banci djeluje poprilično licemjerno, ako uzmemo u obzir odnos te banke prema hrvatskim štedišama zbog kojeg joj je Hrvatska narodna banka desetljećima zabranjivala ulazak na naše tržište.
U svakom slučaju, očito je da se ovdje opet oštre politička koplja s hrvatske i slovenske strane, a kako će cijela saga završiti tek ćemo vidjeti. Ako je suditi po dosadašnjim bitkama, čekaju nas godine, ako ne i desetljeća natezanja bez konkretnih rezultata, no možda se ovaj put ugodno iznenadimo mudrošću političara.
.webp){kind=icon}
