Je li sada pravo vrijeme za refinansiranje kredita prije mogućeg rasta kamata

Prema projekcijama investitora širom Evrope, postoji šansa da bi Evropska centralna banka (ECB) tokom 2026. godine mogla ponovo dizati kamatne stope. Takav potez automatski bi značio i rast kamata na kredite, posebno one vezane za referentne kamatne stope poput Euribora. Upravo zbog toga sve se češće postavlja ključno pitanje za građane i privredu, je li sada pravi trenutak da se s bankama ugovori refinansiranje kredita, dok su povoljniji uslovi još uvijek dostupni? 

Na svojoj posljednjoj sjednici, održanoj krajem oktobra, ECB je zadržala kamatne stope nepromijenjenim. Depozitna stopa ostala je na nivou od dva posto, dok je osnovna kamatna stopa za glavne operacije refinansiranja zadržana na 2,15 posto. Iako je monetarna politika formalno ostala stabilna, tržišta već uveliko računaju na mogućnost rasta kamatnih stopa  naredne godine. Takav scenarij gotovo sigurno bi se odrazio na kretanje Euribora, a time i na sve kredite s promjenjivom kamatnom stopom. 

U tom kontekstu, eventualni zaokret monetarne politike značio bi i rast kamatnih stopa na kredite u zemljama koje su vezane za eurozonu, uključujući i BiH kroz valutni odbor i indirektni utjecaj Euribora. 

Upravo zbog toga dio analitičara smatra da bi refinansiranje postojećih kredita, posebno onih ugovorenih po višim kamatama, sada moglo biti racionalan potez, jer omogućava prelazak na niže kamatne stope i smanjenje mjesečnih obaveza. 

Bez većeg rasta kamata u eurozoni 

Ekonomski analitičar Damir Bećirović za Bloomberg Adriju je kazao kako smatra, da rast kamatnih stopa u eurozoni nije izvjestan. 

"Smatram da neće doći do rasta kamatnih stopa u eurozoni, s obzirom na to da se ne nagovještava snažan pad inflacije, a eurozona još uvijek nije na nivou ekonomskog rasta koji se očekuje", kaže Bećirović. 

Prema njegovoj procjeni, realniji scenarij je zadržavanje postojećeg nivoa kamatnih stopa ili eventualno blago smanjenje. Posebno ističe važnost strukture postojećih kredita, odnosno razliku između onih vezanih za Euribor i kredita s fiksnom kamatnom stopom. 

Euribor i rizik promjenjivih kamata 

Bećirović podsjeća da krediti vezani za Euribor uvijek nose određeni stepen rizika zbog njegove volatilnosti. 

"Ovaj period jasno pokazuje da, ako nekome u ovom momentu odgovara i može preći na fiksnu kamatnu stopu, to treba i uraditi", navodi on. Dodaje da banke u BiH sve češće forsiraju promjenjive kamatne stope, čime se i same nastoje zaštititi od budućih poremećaja na tržištu novca. 

Kada je riječ o domaćem tržištu, Bećirović ne očekuje drastične promjene cijena bankarskih usluga u skorijem periodu.

"Ne vidim razlog da bi neko u ovom momentu morao ulaziti u refinansiranje samo da bi iskoristio povoljnije ili nepovoljnije okolnosti. Ako nema potrebe ili nužde, uvijek savjetujem da se ne ulazi u refinansiranje, jer ono sa sobom uvijek nosi dodatne troškove", ističe on. 

Ipak, očekuje blago smanjenje Euribora, ne dramatično, ali dovoljno da kreditni uslovi početkom naredne godine budu povoljniji. Zbog toga savjetuje građanima koji planiraju novo zaduženje da, ako mogu, sačekaju početak 2026. godine. 

Kod UniCredit Bank BiH fiksna kamatna stopa važi obično do 10 do 20 godina, nakon čega se primjenjuje Euribor. Raiffeisen Bank BiH često koristi kombinirane modele kamata. NLB Banka BiH primjenjuje Euribor plus maržu. ASA Banka povremeno nudi akcijske ponude s nižim kamatama. ProCredit Bank BiH stavlja fokus na fiksne kamate. Intesa Sanpaolo BiH fiksnu kamatu nudi do 10 godina. Addiko Bank BiH ima viši EKS zbog strukture troškova, dok Sparkasse Bank BiH koristi standardni Euribor model. ZiraatBank BH vodi konzervativnu kreditnu politiku. 

Prema podacima Centralne banke BiH, prosječna ponderirana kamatna stopa na kredite domaćinstvima u 2025. godini iznosi oko 5,4 posto, dok su novoodobreni krediti u prosjeku na nivou od 4,74 posto.  

Kod stambenih kredita stopa je niža za oko 3,8 posto, dok su potrošački i ostali krediti bliže 5,6 - 5,7 posto.  

Ovi podaci upućuju na trend stabilizacije i blagog pada kamata nakon perioda rasta, što je važna informacija za svakog dužnika koji razmatra refinansiranje. 

Kod UniCredit Bank BiH krediti su najčešće fiksni. Raiffeisen Bank BiH ima EKS koji zavisi od roka kredita. NLB Banka BiH primjenjuje viši EKS kod bržih kredita. ASA Banka nudi povremene akcijske kredite. ProCredit Bank BiH uglavnom nudi fiksne kamate. Intesa Sanpaolo BiH naplaćuje viši EKS kod dužih rokova. Addiko Bank BiH se fokusira na gotovinske kredite s višim EKS-om. Sparkasse Bank BiH primjenjuje standardne kreditne proizvode, dok ZiraatBank BH ima nešto oprezniji raspon kamata. 

Podaci iz javnih ponuda banaka pokazuju da se efektivne kamatne stope (EKS) na stambene kredite u BiH trenutno kreću uglavnom između 6 i 8 posto, dok su gotovinski krediti znatno skuplji, s EKS-om koji često prelazi 10 posto.  

Promjenjive kamate, vezane za EURIBOR, nose dodatni rizik u slučaju promjene monetarne politike ECB-a. 

Povoljno razdoblje

S druge strane, Matej Vujanić, analitičar tržišta Bloomberg Adrije, smatra da se trenutno otvara povoljno razdoblje za refinansiranje kredita. 

Prema njegovim riječima, ako je postojeći kredit ugovoren po višoj kamatnoj stopi od one koja je danas dostupna na tržištu, refinansiranje može donijeti konkretnu uštedu, kako kroz niže mjesečne rate, tako i kroz smanjenje ukupnog troška zaduženja. 

"U praksi se već vidi porast potražnje, jer klijenti koriste niže kamate kako bi rasteretili kućne budžete", navodi Vujanić. 

Ipak, upozorava da odluku ne treba donositi olako. Refinansiranje podrazumijeva dodatne troškove, poput procjene nekretnine, notarskih i administrativnih taksi, kao i mogućih penala prilikom prijevremene otplate kredita. 

"Ako ti troškovi nadmaše potencijalnu uštedu, refinansiranje se možda neće isplatiti", naglašava Vujanić. 

Posebno ističe važnost pažljivog poređenja ponuda banaka i izbora između fiksne i promjenjive kamatne stope, pri čemu fiksna kamata donosi veću stabilnost u scenariju rasta referentnih stopa. 

Iako tržišna očekivanja trenutno sugeriraju da bi kamatne stope u budućnosti mogle ponovo rasti, analitičari su saglasni da ne postoji univerzalan odgovor na pitanje refinansiranja. Za neke dužnike sadašnji trenutak može predstavljati dobru priliku, dok je za druge racionalnije sačekati. Ključni faktori ostaju visina postojeće kamatne stope, tip kamate (fiksna ili promjenjiva), preostali rok otplate i ukupni troškovi refinansiranja.

U svakom slučaju, odluku bi trebalo donositi uz detaljnu kalkulaciju i realnu procjenu vlastite finansijske situacije.