EU ublažava zabranu benzinaca, ali utrka s Kinom se nastavlja

Odluka Europske komisije da ublaži planiranu zabranu prodaje novih automobila na benzin i dizel od 2035. godine odjeknula je automobilskom industrijom. Dok su proizvođači pozdravili ovaj potez kao nužan predah, kritičari upozoravaju na slabljenje ključnih klimatskih ciljeva.

U razgovoru za Bloomberg Adria TV, Tomislav Miletić, direktor u grupi Emil Frey, analizira što ova promjena znači za europske proizvođače u globalnoj utrci s Kinom i SAD-om. Prema njegovim riječima, radi se o kratkoročnom olakšanju u kaotičnim okolnostima, svojevrsnoj "minuti odmora" u utakmici u kojoj Europa već ozbiljno zaostaje.

Kratkoročno olakšanje u kaotičnim okolnostima

Europska komisija je potvrdila da će ublažiti stroga pravila, smanjujući obvezu da sto posto novih osobnih i lakih gospodarskih vozila ima nulte emisije do 2035. godine na devedeset posto. Time se otvara prostor za nastavak proizvodnje plug-in hibrida, ali i određenog broja vozila s klasičnim motorima i nakon te prijelomne godine. Iako ova fleksibilnost pruža proizvođačima manevarski prostor, Miletić upozorava da se radi o "vrlo kratkom olakšanju".

"Utrka i dalje ide, utrka s kineskim proizvođačima ne prestaje", istaknuo je Miletić, dodajući kako su europski i općenito zapadni proizvođači u toj utrci "u debelom zaostatku".

Teške odluke o restrukturiranju i ulaganjima u nove tehnologije ne mogu se odgađati, jer svaki proizvođač koji razmišlja o budućnosti mora ih donijeti što prije.

Kineska dominacija: Brzina, infrastruktura i tržište

Koliki je jaz između Europe i Kine najbolje ilustriraju brojke. Dok je udio novoregistriranih električnih vozila u Hrvatskoj prošle godine bio manji od dva posto, u SAD-u je iznosio sedam, a u Europskoj uniji gotovo 17 posto. U Kini je ta brojka dosegnula čak 27 posto. Ta prednost, objašnjava Miletić, nije samo u tržišnom udjelu, već i u temeljima potrebnim za daljnji rast.

"Kineski park punionica veći je nego europski i sjevernoamerički zajedno. Dakle, za početak, tu je infrastruktura", naglašava Miletić. Dok se u Europi još vodi rasprava o tome što dolazi prvo, "kokoš ili jaje", Kina je, objašnjava, riješila tu dilemu istovremenim razvojem i mreže punionica i ponude električnih vozila.

Još jedan ključan faktor je brzina razvoja. U Kini je za razvoj novog modela automobila potrebno između 14 i 24 mjeseca. U Europi taj proces traje između četiri i pet godina. "Razlog je u vertikalnoj integraciji tehnologije i cijelog dobavnog lanca u Kini, gdje je sve u rukama samog proizvođača. Na Zapadu je usitnjavanjem dobavljača taj lanac puno dulji, ne samo geografski nego i vremenski", pojašnjava Miletić.

Hrvatsko tržište i 'paradoks dosega'

Hrvatska, kao i ostatak regije, prati globalne trendove sa zakašnjenjem, s udjelom električnih vozila koji je značajno niži nego na zapadu Europe. Struktura domaćeg tržišta je, prema Miletiću, "mediteranska" i snažno se oslanja na rent-a-car sektor, koji čini gotovo 30 posto prodaje novih vozila. Zbog prirode turističke industrije, ovaj sektor preferira vozila s termičkim motorima.

Kod privatnih kupaca, s druge strane, vlada ono što McKinsey naziva "paradoksom dosega". Velik broj potencijalnih kupaca kao ključni nedostatak električnih vozila navodi autonomiju, očekujući doseg od minimalno 500 kilometara. Baterija koja to omogućuje poskupljuje vozilo za pet do deset tisuća dolara.

"U praksi se pokazuje da gotovo 95 posto korisnika takvih vozila nikada i ne koristi puni potencijal tog dosega", kaže Miletić. To se očituje i u čestom pitanju kupaca: "Mogu li s tim autom otići u Zadar ili Split?", iako objektivno vrlo mali broj ljudi svakodnevno putuje na tim relacijama.

Gledajući u budućnost, Miletić je oprezan u prognozama. Zapadnoeuropska autoindustrija već je preselila dio proizvodnje izvan Europe, u zemlje poput Maroka i Alžira. Budućnost će ovisiti o geostrateškim kretanjima i kontroli nabavnih lanaca rijetkih metala.

U jedno je Miletić pak gotovo siguran: "Europa nikada neće biti sto posto električna". Stoga, zaključuje, plug-in hibridi i takozvana "range-extended" vozila predstavljat će ključan most između potpuno električne i termičke ere, nudeći tehnologiju koju će i europski proizvođači morati usvojiti kako bi ostali relevantni.

 

--Cijeli razgovor pogledajte u videu.