Visoka inflacija u cijelom svijetu primorala je centralne banke da povise referentne kamatne stope.
Federalne rezerve (FED) podigle su kamatne stope najviše od 2000. godine, te nagovještavaju da će nastaviti istim tempom i tokom narednih nekoliko sastanaka, čime su pokrenute najagresivnije mjere u borbi protiv rastuće inflacije. Tako je FED još u martu podigao kamatne stope za 25 baznih poena, nakon čega je početkom maja uslijedilo i drugo povećanje kamatnih stopa za 50 baznih poena te se kamatne stope kreću u rasponu od 0,75 do jedan posto. Također, očekuje se povećanje od po 50 baznih bodova u julu i u septembru.
I Banka Engleske je početkom maja povećala referentnu kamatnu stopu za 25 baznih poena i ona trenutno iznosi jedan posto.
Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, direktor Udruženja banaka BiH, Berislav Kutle je krajem aprila rekao da se ne očekuje ponašanje kamatne stope u skladu sa inflacijom. Dodao je da će rekordna inflacija donijeti mnogo problema, naročito bh. građanima, jer direktno utiče na smanjenje njihovog životnog standarda.
''Ona bi morala dovesti do povećanja kamate na kredite, kao i depozite s druge strane. Kažem morala, a ipak neće jer definicija novca i realnost su skoro na suprotnim stranama'', istakao je Kutle.
Međutim, očekivanja da će i Evropska centralna banka (ECB) pribjeći povećanju kamatne stope otvorilo je mogućnost za istim i u BiH. Naime, član Upravnog vijeća ECB-a Gabriel Makhlouf prošle sedmice kazao je da bi kupovina neto obveznica trebala završiti "sljedeći mjesec ili u julu" - korak koji bi utro put za prvo povećanje kamatne stope u više od decenije.
"Realno je očekivati da će se prvi pomak u kamatnim stopama ECB-a dogoditi ubrzo nakon završetka neto kupovine imovine i da će stope vjerovatno biti u pozitivnom teritoriju početkom sljedeće godine", rekao je Makhlouf.
Iz Centralne banke BiH kazali su Feni da će odluka ECB-a u određenoj mjeri uticati i na kretanje kamatnih stopa u BiH.
''U našim bankama, kamatne stope na kredite pretežno se vežu za EURIBOR, kamatnu stopu na evropskom novčanom tržištu te će sigurno odluke ECB-a u određenoj mjeri determinirati kretanje kamatnih stopa na domaćem tržištu'', kazali su iz Centralne banke BiH.
Istakli su da kreditna zaduženost građana BiH kod komercijalnih banaka u posljednje vrijeme umjereno raste, a najviše su se podizali nenamjenski potrošački krediti, još jednom naglasivši kako će rast kamatnih stopa na domaćem tržištu u određenoj mjeri odrediti odluke ECB-a.
Kreditna zaduženost stanovništva kod komercijalnih banaka u martu 2022. godine iznosi 10,5 milijardi KM, dok je na kraju 2021. godine iznosila 10,4 milijardi KM, potvrdili su iz Centralne banke BiH. Navode kako kreditna zaduženost bh. građana umjereno raste tako da je godišnji rast u martu iznosio 5,5 posto.
.webp){kind=icon}
