ECB će zadržati kamate na dva posto u naredne dvije godine, pokazuju ankete

Evropska centralna banka (ECB) zadržat će troškove zaduživanja u eurozoni na nivou od dva posto do 2027. godine, prema istraživanju ekonomista koje je proveo Bloomberg.

Prognoza implicira da će kamatna stopa na depozite ostati nepromijenjena na sljedećem sastanku o monetarnoj politici zakazanom za sljedeću sedmicu. Međutim, daljnji potezi nisu u potpunosti isključeni: trećina ispitanika očekuje bar još jedno smanjenje kamatnih stopa, uz dosadašnjih osam, dok 17 posto predviđa jedno ili više povećanja do kraja sljedeće godine.

Odluka u decembru, kada će prvi put biti predstavljene nove projekcije za 2028. godinu, smatra se ključnim trenutkom.

Čini se malo vjerovatnim da će dužnosnici predvođeni predsjednicom ECB-a Christine Lagarde uskoro promijeniti kamatne stope, naglašavajući da su zadovoljni trenutnim tempom rasta potrošačkih cijena i otpornom evropskom ekonomijom. Monetarnu politiku opisuju kao "dobro pozicioniranu" za fleksibilno reagiranje na nove izazove.

Međutim, izazova ne nedostaje. Evropa se nalazi usred obnovljenih trgovinskih napetosti između SAD-a i Kine - ovaj put oko poluvodiča i rijetkih zemnih metala, dok dodatna snižavanja kreditnog rejtinga dodatno kompliciraju fiskalnu situaciju Francuske, a pojavljuju se i sumnje u učinkovitost njemačkih planova za opsežna ulaganja u infrastrukturu i odbranu.

Istovremeno, potencijalno odgađanje novog evropskog sistema trgovanja emisijama moglo bi opteretiti inflaciju u predstojećim godinama, dok visoke vrijednosti imovine izazivaju zabrinutost zbog mogućeg kolapsa tržišta.

"Ne očekujemo daljnja smanjenja kamatnih stopa ove godine, ali ECB će držati sve opcije otvorenima", rekao je Dennis Shen, ekonomist u Scopeu, koji je također upozorio na mogućnost značajnog jačanja eura iznad 1,20 dolara i daljnjeg smanjenja kamatnih stopa od Federalnih rezervi. "Rizik na kraju ove ili sljedeće godine bio bi u smjeru daljnjeg popuštanja, a ne pooštravanja monetarne politike."

Argument za još jedno smanjenje kamatnih stopa pojavio bi se ako prognoza za decembar pokaže značajan pad s ciljanih dva posto u 2028. Vrijednost od 1,6 posto smatra se ključnim pragom koji bi mogao pokrenuti daljnje smanjenje troškova zaduživanja.

Kratkoročne prijetnje ekonomskom rastu i inflaciji procjenjuju se kao uglavnom uravnotežene, dok dugoročna neizvjesnost ostaje visoka. Ipak, više ispitanika brine mogući rast cijena nego pad, koje su u septembru porasle za 2,2 posto - najbrže u pet mjeseci.

"Inflacija ostaje blizu cilja, i iako su neki pokazatelji rasta fluktuirali posljednjih mjeseci, ništa za sada ne opravdava promjenu monetarne politike", rekao je Nerius Maciulis, glavni ekonomist Swedbanka. "Lagarde će vjerovatno ponoviti svoju glavnu poruku sa sastanka u septembru - u dobroj smo poziciji."

Lagarde će svoje stavove o trenutnoj situaciji predstaviti 30. oktobra u Firenci u Italiji - najnovijoj lokaciji za godišnje sastanke ECB-a o politici izvan sjedišta ESB-a u Frankfurtu.

Čak i ako ona i njene kolege ponovo smanje kamatne stope, analitičari procjenjuju da bi to imalo ograničen utjecaj na potražnju. Nešto više od 60 posto ispitanika smatra da rast podjednako ometaju ciklički i strukturni faktori, dok većina ostalih za tromost Unije krivi strukturne probleme.

Problemi u lancu snabdijevanja, poput onih koji ugrožavaju proizvodnju u evropskoj automobilskoj industriji, samo su jedan od izazova. Pojačali su se nakon što je nizozemska vlada, pod pritiskom Washingtona, preuzela kontrolu nad kineskim proizvođačem čipova Nexperiom, što je dovelo do kineskih ograničenja izvoza.

Politički izazovi predstavljaju dodatnu prepreku. Predsjednik Emmanuel Macron pokušava se zadržati na vlasti nakon sloma još jedne francuske vlade, dok se javno mnijenje u Njemačkoj okreće protiv kancelara Friedricha Merza.

Pia Fromlet i Marcus Widen, ekonomisti u ECB-u predviđaju da će kamatne stope ostati nepromijenjene do 2027., iako se pitaju: "Zašto ih ne sniziti" ako se inflacija dodatno uspori, a rast ostane neizvjestan.