Europska središnja banka (ECB) ostavila je kamatne stope nepromijenjenima šesti sastanak zaredom, nastojeći dobiti jasniju sliku o tome koliko će se rat s Iranom pokazati štetnim za inflaciju i gospodarstvo.
Stopa na depozite ostavljena je u četvrtak na dva posto, kao što su i predvidjeli svi analitičari u Bloombergovoj anketi. Dužnosnici ponovno nisu ponudili smjernice o budućim koracima, ponavljajući da će djelovati od sastanka do sastanka na temelju pristiglih podataka.
No, zauzeli su oštriji ton glede prijetnji eurozoni.
"Rat na Bliskom istoku učinio je izglede značajno neizvjesnijima, stvarajući uzlazne rizike za inflaciju i silazne rizike za gospodarski rast", naveo je ECB u priopćenju.
"Imat će znatan utjecaj na kratkoročnu inflaciju kroz više cijene energije. Srednjoročne implikacije ovisit će o intenzitetu i trajanju sukoba, kao i o tome kako će cijene energije utjecati na potrošačke cijene i gospodarstvo."
Iako je SAD obećao osigurati brz završetak rata, nasilje eskalira napadima na kritičnu energetsku infrastrukturu upravo dok su se sastajali kreatori politika koji su već u stanju visoke pripravnosti. Najnoviji šok za tržišta nafte i plina potaknuo je oklade investitora da će ECB ove godine morati povećati troškove zaduživanja.
Dužnosnici su u boljoj poziciji nego kada je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu 2022. godine. Ipak, neki već spominju mogućnost povećanja stopa - čak i uz izglede da je proizvodnja ranjiva, što raspiruje strahove od stagflacije.
Novi kvartalni izgledi ECB-a ukazuju na bržu inflaciju i sporiji rast, iako su analitičari izjavili da bi njihova vrijednost mogla biti ograničena jer bi mnogi ulazni podaci za projekcije mogli datirati iz razdoblja prije rata.
Druge velike središnje banke također su u načinu rada "čekaj i vidi": Bank of England i Bank of Japan ostavile su referentne stope nepromijenjenima ranije u četvrtak, nakon što je Federalne rezerve u srijedu zadržao postojeće stanje.
Koliko će borbe loše utjecati na Europu ovisi o njihovu trajanju - što je i dalje najveća nepoznanica. Europska unija je upozorila da bi inflacija mogla premašiti tri posto u 2026. godini ako nafta tipa Brent ostane blizu 100 dolara po barelu, a cijene plina ostanu povišene tijekom duljeg razdoblja. Neki ekonomisti predviđaju uspon čak i iznad četiri posto ako se problemi nastave.
Iako Christine Lagarde i drugi dužnosnici naglašavaju da neće dopustiti ponavljanje posljednjeg inflacijskog šoka, većina se također protivi brzopletom djelovanju. Ističu razlike u odnosu na razdoblje prije četiri godine, kada je potisnuta potražnja nakon pandemije potaknula potrošnju, a troškovi zaduživanja bili su ispod nule.
Investitori predviđaju više od dva povećanja od četvrt postotnog boda ove godine, iako se ekonomisti ne slažu te ne očekuju nikakve promjene sve do 2027. godine.
Banka za međunarodne namire (BIS) upozorava da bi dugotrajni rat mogao uzdrmati financijska tržišta, nametnuti troškove vladama i poljuljati inflacijska očekivanja. Međutim, zbog nedostatka jasnoće o tome kada će se događaji u Iranu smiriti, MMF savjetuje kreatorima politika da ostanu agilni.
.webp){kind=icon}
