Zvaničnici Evropske centralne banke (ECB) ponovo će se sastati sljedeće sedmice na sastanku o monetarnoj politici. Šta možemo očekivati? Šta pokazuju ključni podaci, šta kažu analitičari i šta pokazuje međubankarska stopa Euribor, po kojoj evropske banke pozajmljuju novac jedna od druge? Hoće li krediti u budućnosti poskupjeti? Istražili smo odgovore na ta pitanja.
Bruto domaći proizvod (BDP) eurozone raste umjereno. Centralni bankari su zadovoljni trenutnom situacijom. U svojim nedavnim govorima najavili su da je ciklus smanjenja kamatnih stopa završen ili se bliži kraju. Zvaničnici ECB smatraju da je monetarna politika u dobroj poziciji da se nosi sa svim što se u budućnosti dogodi u globalnoj privredi.
ECB ne vidi razlog za djelovanje
Predsjednik njemačkog Bundesbanka Joachim Nagel ne vidi razlog za promjenu bilo čega. S inflacijom blizu ciljanog nivoa i privredom koja i dalje raste uprkos trgovinskim napetostima u eurozoni, nisu skloni još jednom, osmom smanjenju ključnih kamatnih stopa.
"Izgledi za inflaciju u eurozoni ostaju neizvjesni, a i dalje nestabilno okruženje globalne trgovinske politike predstavlja i rastuće i padajuće rizike", rekla je u petak predsjednica ECB-a Christine Lagarde. Iako vjeruje da je trenutna monetarna politika primjerena, još ne može da proglasi kraj smanjenjima.
Zvaničnici su bili prilično jasni da ne namjeravaju mijenjati kamatne stope na sljedećem sastanku. Zamjenik guvernera Banke Slovenije Primož Dolenc izjavio je u četvrtak da trenutne kamate ne podstiču inflacione pritiske niti ograničavaju privredni rast. "Daljnja smanjenja treba razmotriti samo ako se dogode novi šokovi koji predstavljaju jasnu prijetnju rastu ili finansijskoj stabilnosti", dodaje Dolenc.
Šta kažu analitičari
"Na sljedećem sastanku ECB-a očekujemo da će kamatne stope ostati na trenutnim nivoima uz politiku čekanja i praćenja", napisali su analitičari Bloomberg Adrije. Inflacija u eurozoni lebdi blizu cilja od dva posto, dok privredni rast pokazuje solidnu otpornost, smanjujući pritisak za daljnja smanjenja stopa. Tržišta ne očekuju daljnja smanjenja do kraja godine, ali pomno prate ton poruka Lagarde i nove ekonomske prognoze ECB-a, dodali su.
Euribor se smirio
Šta pokazuje međubankarska stopa Euribor? Kretanje i tromjesečnog i šestomjesečnog Euribora, koje hrvatske banke koriste pri računanju kamata na kredite, smirilo se u oktobru. To sugerira da tržišta ne očekuju promjene u monetarnoj politici.
Šestomjesečni Euribor se češće koristi u bankama. Nakon mnogo burnijeg juna i jula, Euribor je u septembru i oktobru blago porastao. Tromjesečni Euribor se posljednjih dana stabilizirao na nešto iznad dva posto, dok je šestomjesečni Euribor na 2,11 posto.
"Nakon niza smanjenja kamatnih stopa u 2025. godini, prevladavajući tržišni konsenzus je da će ECB zadržati kamatne stope stabilnima do kraja godine, što znači da će Euribor vjerovatno ostati relativno stabilan i kretat će se neznatno", dodaju analitičari.
"Euribor neće znatno pasti, ali se ne očekuje ni značajan rast tokom tog perioda. Očekuje se da će kratkoročni Euribor (jedan do tri mjeseca) biti nešto ispod dva posto, a dugoročni Euribor (šest i 12 mjeseci) bit će nešto iznad dva posto."
ECB ostavlja manevarski prostor
Analitičari na Bloombergovom terminalu predviđaju kretanje tromjesečnog Euribora. Srednja prognoza objavljena u ponedjeljak pokazuje da će ključne kamatne stope ostati na dva posto do kraja godine, a također i u prvom tromjesečju 2026. Međutim, gledajući prema kraju sljedeće godine, analitičari su skloniji podizanju kamatnih stopa nego njihovom snižavanju na duži rok.
U budućnosti će se fokus staviti na prognoze o inflaciji i rastu, kao i na to hoće li ECB signalizirati prelazak na popustljiviju politiku ako se aktivnost uspori, napisali su analitičari Bloomberga. "Iako tržište ne vidi daljnje smanjenje kamatnih stopa, ECB ostavlja manevarski prostor u slučaju novih šokova, poput ponovnog porasta cijena energije ili pogoršanja globalnih uslova."
Dodali su da su poruka i ton komunikacije važniji od same odluke, jer će tržišta od nje tražiti smjernice o tome kada bi ECB mogla ponovo intervenirati 2026. godine.
Je li ciklus smanjenja kamatnih stopa završen
"Mislim da smo trenutno u dobroj poziciji. Nema razloga da se išta mijenja dok ne dođe do promjena koje nas na to prisiljavaju. Ako pogledamo širu sliku, ciklus popuštanja se bliži ili završava, ali nema razloga da se daju bilo kakve prethodne obaveze", rekao je za CNBC Martin Kocher, član upravnog vijeća ECB-a i guverner austrijske centralne banke.
Guverner belgijske centralne banke Pierre Wunsch primijetio je da je inflacija usluga i dalje na tri posto "Moramo pratiti ovo. Roba, energija i neenergetska industrijska roba su blizu nule ili na jedan posto, što smanjuje inflaciju." Dodao je da očekuju da će inflacija biti niža u 2026. godini.
U zasebnom intervjuu za CNBC, član upravnog odbora ECB François Villeroy de Galhau rekao je: "U dobroj smo poziciji, ali dobra pozicija nije fiksna pozicija."
Dodao je da će sljedeći korak vjerovatnije biti smanjenje nego povećanje. Vjerovatnoća da ECB ponovo smanji kamatne stope smanjuje se posljednjih sedmica ili mjeseci zbog snage eura, dodao je Wunsch.
ECB će posljednji put ove godine odlučivati o ključnim kamatnim stopama na sastanku 17. i 18. decembra.