Ekonomske reforme koje Vlada Republike Srpske planira da sprovede u iduće dvije godine obuhvataju tri oblasti: konkurentnost, održivost i otpornost te ljudski kapital i socijalne politike. Kroz sedam strukturnih reformi planirano je provođenje 22 mjere koje bi trebale poboljšati ekonomsku snagu ovog entiteta i unaprijediti poslovno okruženje.
Prijedlog programa ekonomskih reformi za period 2025-2027. godine, danas (utorak) bi trebalo da razmatra Narodna skupština Republike Srpske, nakon što je prethodno usvojen u Vladi.
Donosimo vam sažetak reformskih mjera i osnovnih ciljeva koje Vlada RS želi da postigne u narednom periodu.
Čitaj više
Šta privreda traži od vlasti u 2025. godini
Prioritetno provesti reforme iz tri ključne oblasti.
21.11.2024
IT preduzetnici se izborili za manji porez, računovođe i konsultanti na tankom ledu
Samostalni preduzetnici koji obavljaju djelatnosti iz oblasti informacionih tehnologija (IT) biće izuzeti iz kategorije profesionalnih djelatnosti.
09.12.2024
Krenuo obračun s bankama u RS: Veći nadzor, zabrana naplate naknada...
Banke će moći da izdaju elektronski novac.
31.10.2024
U R. Srpskoj ugovorene investicije od 2,5 milijardi KM
Vlada Republike Srpske usvojila Nacrt Programa javnih investicija u periodu 2025-2027. godina.
27.06.2024
I KONKURENTNOST
Strukturna reforma 1: Unapređenje konkurentnosti privrede kroz podršku tehnološkom razvoju i jačanju lanaca vrijednosti i snabdijevanja
Ova prva strukturna reforma uključuje sprovođenje devet reformskih mjera, a prve su unapređenje i modernizacija platnog prometa u zemlji i s inostranstvom, unapređenje uslova poslovanja i unapređenje upravljanja opštinskom nepokretnom imovinom.
Pored toga, predviđeno je i unapređenje dostupnosti informacija i kvaliteta propisa za poslovanje, jačanje infrastrukture kvaliteta i pravnog okvira s ciljem integracije u globalne lance vrijednosti i unapređenje konkurentnosti poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.
Posljednje tri mjere podrazumijevaju unapređenje sektora slobodnog pružanja usluga, unapređenje atraktivnosti i prepoznatljivosti turističke ponude i uspostavljanje efikasnijeg sistema upravljanja naučnoistraživačkim i inovacionim potencijalom.
Strukturna reforma 2: Povećanje efikasnosti poslovanja javnih preduzeća i njihovo restrukturiranje
Za sprovođenje druge strukturne reforme, Vlada je predvidjela dvije mjere: unapređenje funkcije upravljanja i nadzora javnih preduzeća i povećanje transparentnosti i odgovornosti JP i restrukturiranje javnih preduzeća, odnosno zelena tranzicija elektroenergetskog sektora.
"Trenutni sistem nadzora nad radom javnih preduzeća nije dovoljno efikasan i ne pokriva sve funkcije koje bi država, kao vlasnik javnih preduzeća, trebalo da vrši. Restrukturiranje i konsolidacija svih preduzeća iz sistema Elektroprivrede Republike Srpske ostaje prioritet i u narednom periodu", poručuju iz Vlade.
II ODRŽIVOST I OTPORNOST
Strukturna reforma 3: Energetska i zelena tranzicija
Da bi se sprovela energetska i zelena tranzicija, neophodno je preduzeti aktivnosti koje će dovesti do održivosti proizvodnje i potrošnje energije. Takođe, unapređenje tehnološkog nivoa i prelazak privrede na zelenu i cirkularnu ekonomiju jedna je od predviđenih mjera, kao i prelazak s linearne na cirkularnu ekonomiju.
Strukturna reforma 4: Ubrzana digitalna transformacija
Ova reforma predviđa stvaranje preduslova za digitalnu transformaciju i ubrzani razvoj IK djelatnosti i digitalizacije privrede.
"Digitalna transformacija zahtijeva integrisan pristup, koji uključuje razvoj infrastrukture, zakonodavstva i usluga. Širokopojasna infrastruktura je osnova za digitalnu transformaciju privrede i društva. Nedostatak strategije za širokopojasni internet značajno umanjuje mogućnost privrednih subjekata da budu konkurentni na regionalnom i globalnom nivou", navode u Vladi.
Strukturna reforma 5: Modernizacija i obnova transportne infrastrukture u skladu sa ciljevima Zelene agende
U ovom dijelu Programa ekonomskih reformi Vlada planira sprovesti dvije mjere: izgradnju i modernizaciju putne infrastrukture i izgradnju i modernizaciju željezničke infrastrukture.
"Cilj je transportni sistem koji će da bude tržišno orijentisan, kompatibilan i integrisan u EU, u stalnoj saradnji sa susjednim državama, te koji razvija komplementarne strategije i olakšava odvijanje međunarodnog saobraćaja", dodaju, između ostalog, u Vladi RS.
III LJUDSKI KAPITAL I SOCIJALNE POLITIKE
Strukturna reforma 6: Povećanje zapošljivosti kroz poboljšanje usklađenosti obrazovanja i razvoja praktičnih znanja i vještina na tržištu rada
I ovdje je Vlada predvidjela dvije mjere koje je neophodno preduzeti i to u području zapošljavanja i tržišta rada, gdje planira i promociju dostojanstvenog rada i sprovođenje Garancije za mlade.
"Mjere zapošljavanja imaju za cilj da ublaže socijalne i ekonomske posljedice uzrokovane inflatornim kretanjima i potresima na tržištu izazvanim stanjem u Ukrajini, kao i da smanje siromaštvo i socijalne nejednakosti, doprinesu osnaživanju zapošljavanja prvenstveno mladih, žena, posebno iz ruralnih područja, i dugoročno nezaposlenih lica. Ovim mjerama smanjuju se regionalne nejednakosti zapošljavanjem lica u nerazvijenim i izrazito nerazvijenim opštinama", ističu u Vladi.
Takođe, neophodno je unapređenje povezanosti obrazovanja i tržišta rada i jačanje pristupa i kvaliteta obrazovanja.
Strukturna reforma 7: Unapređenje kvaliteta i efikasnosti institucionalnih mehanizama za pružanje usluga socijalne i zdravstvene zaštite
Za sprovođenje posljednje strukturne reforme u oblasti socijalne i zdravstvene zaštite Vlada planira unaprijediti socijalnu i dječiju zaštitu uz odgovarajuću informacionu podršku i visok kvalitet pružanja usluga korisnicima te obezbijediti kvalitetnije i dostupnije usluge zdravstvene zaštite.
O stanju u privredi Pero Ćorić, predsjednik Privredne komore Republike Srpske, govorio je i za Bloomberg Adria TV istaknuvši da privreda ne može podnijeti povećanje minimalca u RS. |
Podsjećamo, iz Privredne komore Republike Srpske uputili su Vladi prijedloge i očekuju da budu uvaženi prilikom kreiranja Programa ekonomskih reformi za period od 2025. do 2027. godine.