Šta privreda traži od vlasti u 2025. godini

Privreda u Republici Srpskoj od vlasti traži da prioritetno provede reforme iz tri ključne oblasti kako bi bila unaprijeđena konkurentnost domaćih kompanija, uspostavljena održivost i otpornost te osnažen ljudski kapital i socijalne politike.

Iz Privredne komore Republike Srpske uputili su Vladi prijedloge i očekuju da budu uvaženi prilikom kreiranja Programa ekonomskih reformi za period od 2025. do 2027. godine.

Predsjednik Privredne komore RS Pero Ćorić u razgovoru za Bloomberg Adriju ističe da su predložene tri strukturne oblasti u kojima je neophodno prioritetno provesti reforme, a to su konkurentnost, održivost i otpornost te ljudski kapital i socijalne politike.

Digitalizacijom i reformom javnih preduzeća do veće konkurentnosti

Što se tiče konkurentnosti, prioritet je tehnološko unapređenje i digitalizacija privrede kako bi poslovni subjekti podigli konkurentnost, nadomjestili nedostatak radne snage i pravovremeno se pripremili za zahtjeve propisa Evropske unije u pogledu dokazivanja održivosti poslovanja.

Pero Ćorić (Privredna komora RS)

 

Kao drugi prioritetan korak, neophodna je reforma javnog sektora, uključujući i javna preduzeća i unapređenje javne uprave i njenu digitalizaciju. Navedena reforma se pokazuje kao stalna i neophodna reforma gotovo svake države u cilju ekonomskog prosperiteta države i najefikasnije iskoristivosti prirodnih resursa.

"U vremenu kada ponovo do izražaja dolaze prirodni resursi i njihovo korištenje, smatramo da je neophodno restrukturiranje svih javnih preduzeća koja upravljaju prirodnim resursima (šume, energija, vode i sl.) kako bi Republika Srpska mogla na najbolji način da iskoristi svoje prirodne resurse, ali da se ne narušava njihovo postojanje", ističe Ćorić.

Pored restrukturiranja javnih preduzeća, potrebno je, smatraju u Komori, preduzeti aktivnosti i na stvaranju jake i efikasne e-uprave, koja će na brz i adekvatan način da odgovori svim zahtjevima privrede, odnosno koja će da bude oslonac privredi za ekonomski rast i daljnji razvoj.

 

O stanju u privredi Pero Ćorić je govorio i za Bloomberg Adria TV istaknuvši da privreda ne može podnijeti povećanje minimalca u RS.

  

Održivost i otpornost

U Privrednoj komori smatraju da je neophodno razviti dugoročnu energetsku strategiju i pojačati ulaganja u modernizaciju energetske infrastrukture i smanjenje emisije ugljenika.

"Neophodno je provesti regulatorne, finansijske i institucionalne mjere u svrhu veće upotrebe obnovljivih izvora energije i energetske efikasnosti i uspostavljanja održivog mehanizma finansiranja za energetsku efikasnost", kaže Ćorić.

Održivost i otpornost se može postići i podrškom procesa digitalizacije, odnosno digitalne transformacije u javnom i privatnom sektoru.

"Pitanje digitalizacije, odnosno digitalne transformacije u javnom i privatnom sektoru, posljednjih godina sve više dobija na značaju, iako je povećanje svijesti o potrebi digitalizacije i primjene novih tehnologija uzrokovano i nedostatkom radne snage, zahtjevima stranih tržišta, primjenom različitih standarda u poslovanju, sve izraženijim problemima u oblasti klimatskih promjena, energetike/energije i poremećajima u lancima snabdijevanja, kao i poskupljenjima u oblasti repromaterijala, sirovina, energenata", ističe Ćorić.

Ljudski kapital i socijalne politike

Kao prioritetna reforma u ovoj oblasti ističe se rješavanje pitanja nedostatka radne snage. U sklopu ove reforme, poručuju iz Komore, potrebno je preduzeti niz aktivnosti.

Prvi cilj je zadržavanje postojeće kvalifikovane i nekvalifikovane radne snage, a drugi razvijanje mehanizama za dovođenje kvalitetne strane radne snage uz smanjenje administrativnih procedura za njihovo dovođenje.

Za oba navedena cilja Komora je pripremila niz prijedloga i mjera koji su navedeni u dokumentu koji su uputili Vladi.

"Prioritet je i unapređenje kvaliteta obrazovanja i osposobljavanja za potrebe tržišta rada. Predmetnu reformu moguće je izvršiti kroz modernizaciju nastavnih planova i programa na svim nivoima obrazovanja sa ciljem boljeg usklađivanja s potrebama tržišta rada, s posebnim osvrtom na potrebu većeg prisustva praktične nastave na svim stepenima i nivoima obrazovanja", poručuje Ćorić.

Ilustracija (Depositphotos)

 

Koje propise treba mijenjati

Da bi se postigli svi neophodni ciljevi, u Komori su naveli da je neophodno donijeti nove ili primijeniti 11 postojećih propisa koji su na snazi.

- Zakon o radu Republike Srpske, izmijeniti tako da se u Zakon unesu odredbe koje definišu rad poslovnih subjekata za angažovanje (iznajmljivanje) radne snage, po uzoru na zakonska rješenja iz regiona (Srbija i Hrvatska), te brisanje člana 128. stav 3) Zakona;

- Uredba o uslovima i postupku za dodjelu državne pomoći male vrijednosti – de minimis pomoć u Republici Srpskoj, izmijeniti tako da se prag maksimalno dozvoljenog iznosa de minimis pomoći, dodijeljene jednom privrednom subjektu u periodu od tri uzastopne fiskalne godine, uveća s trenutnih 200.000 EUR na 300.000 EUR;

- Zakon o porezu na dohodak RS, izmijeniti tako da se uveća neoporezivi iznos uplaćenog penzijskog doprinosa za dobrovoljno penzijsko osiguranje do 2.400 KM godišnje, umjesto sadašnjih 1.200 KM godišnje, te da se u poreska oslobađanja uvrste i isplate toplog obroka od poslodavaca koji ne vrše pripremu toplog obroka u vlastitim restoranima ili putem keteringa;

- Zakon o preradi i upotrebi drveta Republike Srpske, donijeti ovaj zakon u cilju objedinjavanja odredbi nekoliko podzakonskih akata iz nadležnosti Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede u jedan objedinjen propis jače pravne snage kojim bi se uredio cjelokupan ciklus prerade drveta i upotrebe drveta od sirovine do krajnjeg korisnika;

- Zakon o šumama RS, donijeti novi zakon kojim bi se unaprijedila postojeća politika i planiranje, upravljanje i gazdovanje šumama, unaprijedila zaštita šuma, te sistem finansiranja i vrijednosti šuma, kao i druga pitanja od značaja za šumu, šumsko zemljište i razvoj šumarstva;

- Zakon o akcizama BiH, izmijeniti tako da se jasno propiše oslobađanje od plaćanja putarina za rudnike i termoelektrane ili kroz neke druge vidove podrške;

- Zakon o energetskoj efikasnosti RS, donijeti novi zakon kojim će se ojačati kapaciteti za provođenje politike energetske efikasnosti;

- Zakon o igrama na sreću, izmijeniti u pravcu definisanja finansiranja projekata promocije i razvoja proizvoda u turizmu iz prihoda ostvarenih od naknade za priređivanje igara na sreću;

- Zakon o deviznom poslovanju, izmijeniti tako da na teritoriji Republike Srpske privredno društvo može imati ugovor s više različitih banaka za obavljanje mjenjačkih poslova; 

- Zakon o međunarodnom i međuentitetskom drumskom prevozu putnika BiH, izmijeniti tako da se licence prevoznika za prevoz tereta/putnika, koje izdaje Ministarstvo saobraćaja i veza RS, nedvosmisleno priznaju u međunarodnom drumskom prevozu, ali i da ih nedvosmisleno priznaju organi na nivou BiH koji učestvuju u međunarodnom drumskom prevozu, te da se riješe problemi nelegalnog međunarodnog prevoza putnika;

- Zakon o parničnom postupku RS, izmijeniti tako da se u njega uvede institut koji bi omogućavao sudovima olakšano provođenje "tipskih postupaka", odnosno postupaka koji su u većem broju pokrenuti (ili je poznato da će biti pokrenuti), a koji se tiču istih stvari ili im je suština identična. 

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar