.webp){kind=icon}
Kriza u Njemačkoj posljednjih godina već je ostavila svoje tragove u Bosni i Hercegovini (BiH), zatvorene su neke od fabrika, izvoz je u padu, a privrednici strahuju od daljnjih uticaja. Novi udar je i raspad vladajuće koalicije, što je izazov za Njemačku, ali i za domaću ekonomiju. Zavisnost bh. trgovine i ekonomije od Evropske unije (EU) rezultira time da se svaki problem koji se tamo dešava, a pogotovo u Njemačkoj, prenosi i reflektuje na BiH.
"Bosna i Hercegovina je zavisna od izvoza i najznačajniji dio izvoznih aktivnosti je usmjeren upravo na evropska tržišta, a prvenstveno na tržište Njemačke. BiH kao mala, otvorena ekonomija, posebno je osjetljiva na spoljne faktore, uključujući poremećaje u potražnji, trgovinsku politiku i ostale ekonomske uslove u EU", kazao je za Bloomberg Adriju Mirsad Jašarspahić, potpredsjednik Privredne komore Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH).
Jašarspahić napominje da pad/promjena Vlade u Njemačkoj neće direktno uticati na poslovanje bh. kompanija s partnerima iz Njemačke, jer poslovni sistemi imaju ustaljena pravila povjerenja sa svojim partnerima, ali bi produbljivanje političke krize, ako se tako može nazvati, dugoročno poslovne i investicijske aktivnosti učinilo još opreznijim, što se na kraju reflektuje i na one s druge strane lanaca snabdijevanja.
Ekonomija EU je i dalje na rubu recesije, a politička i ekonomska situacija u Njemačkoj dodatno predstavlja težak teret za cijeli prostor koji je sistemom globalnih lanaca snabdijevanja u direktnoj zavisnosti od promjena ponude i potražnje na tom tržištu.
Podsjeća da su investitori u EU i Njemačkoj, kao tradicionalnom integratoru u sistemu lanaca snabdijevanja, još od pandemije koronavirusa oprezni u donošenju odluka o proširenju poslovanja.
Tu situaciju dodatno je usložnila i činjenica da se rat u Ukrajini ne stišava, i da rat u Gazi onemogućuje sigurne transporte u Crvenom moru, tako da to sve dalje stvara ozbiljne probleme. Evropa se, dakle, bori s više problema i vrlo se teško kontroliše inflacija.
Kraj vladajuće koalicije u Njemačkoj i daljnja predviđanja
Podsjećamo, njemački kancelar Olaf Scholz u srijedu je saopštio odluku o otpuštanju ministra finansija Christiana Lindnera. Taj potez je faktički označio kraj vladajuće koalicije i uslijedio je poslije višesedmičnih unutrašnjih sporova oko načina za podsticanje rasta njemačke ekonomije.
Olaf Scholz (Bloomberg)
Nezadovoljstvo među biračima, a posebno među poslovnim sektorom, raslo je odavno zbog prevelikih ideoloških razlika unutar tročlane koalicije, koja nije bila sposobna da se adekvatno nosi s ovim rastućim ekonomskim i političkim izazovima.
Upućeni u dešavanja u Njemačkoj tvrde da niko nije očekivao da koalicija može nešto da uradi, jer nije bilo dijaloga, a njen raspad kratkoročno nosi rizike. Određene odluke su potrebne odmah, između ostalog, budžet zbog kojeg je Lindner dobio otkaz, ali u nekoj daljnjoj perspektivi promjene će možda donijeti čak i poboljšanje poslovnog okruženja.
Čitaj više
Raspala se njemačka vlada, Scholz najavio glasanje o povjerenju
Rekao je da želi prijevremene izbore do kraja marta,
06.11.2024
VW zatvara tri tvornice u Njemačkoj, posljedice će se jako osjetiti i u BiH
VW se bori s padom potražnje u Evropi.
28.10.2024
Od odliva do priliva mozgova, povratak radnika kao nova šansa za BiH
Situacija u Evropskoj uniji mogla bi vratiti radnike u BiH.
30.10.2024
Njemačka između obećane zemlje i realnosti
Radnici u Njemačkoj se suočavaju s raznim izazovima.
16.10.2024
Ako kancelar (SPD) i njegovi preostali koalicioni partneri, Grüne iliti Zeleni, ne uspiju da dobiju podršku s drugih strana, Njemačka bi mogla da ostane bez budžeta tokom dijela iduće godine, što je poseban izazov jer su napravili planove za izdatke koji bi trebalo da poguraju ekonomiju (poslovna, lična potrošnja, vladina potrošnja, itd).
Pitanje je šta će sada SPD uraditi, da li će se okrenuti CDU, koji će imati svoje uslove, ili će povući druge poteze. Svaka koalicija će uključivati i lijeve i desne, pa je i to pomalo kočnica za određene temeljne reforme u bilo kojem pravcu.
Poseban izazov je što je Donald Trump, novoizabrani predsjednik SAD-a, tokom kampanje zaprijetio uvođenjem carina do 20 odsto na robu iz Evropske unije (EU) - uz još više carine na robu iz Kine - čime je povećao izglede za trgovinski rat s evropskim saveznicima Washingtona.
Carine bi zadale oštar udarac njemačkom izvozu i doprinijele bi još jednom bolnom nazadovanju privrede, koju dugo pokreću jeftina energija iz Rusije, jeftina radna snaga iz istočne Evrope, kao i velika izvozna tržišta - prvenstveno rast izvoza u Kinu. Međutim, njemačka privreda se smanjuje u posljednje dvije godine uslijed pandemije virusa korona, rata u Ukrajini i jačanja konkurencije iz Kine.
Ekonomista Damir Bećirović smatra da svjetska ekonomija ulazi u neizvjesno razdoblje nakon Trumpove pobjede. "Ekonomisti, naročito u EU, prilično su zabrinuti. Razlog za brigu je najava uvođenja carina na proizvode iz Kine i EU, što bi rezultiralo vjerovatnim protivmjerama i globalnim otežavanjem i ograničavanjem trgovine. To bi moglo da dovede do inflatornih pritisaka i usporavanja ekonomije. Ipak, nije realno očekivati da se desi carinski rat u pravom smislu i smatram da će uvozne carine biti ograničene na mali broj sektora", kaže Bećirović.
Situacija u Njemačkoj, a time i u EU, dodatno je usložnjena krizom u automobilskoj industriji i Volkswagen planira zatvoriti najmanje tri fabrike u Njemačkoj kako bi smanjio troškove i postao konkurentniji.
Predsjednica uticajnog njemačkog sindikata IG Metall Christiane Benner takođe upozorava na opasnost od zastoja nakon raspada koalicije. "Kuća gori. Zato hitno trebamo rješenja za troškove energije i krizu u automobilskoj industriji, posebno među dobavljačima. Situacija je ozbiljna."
Njemačka drugo najveće izvozno tržište BiH u EU
Izvoz BiH u zemlje Evropske unije (EU) u razdoblju januar-septembar 2024. godine iznosio je osam milijardi i 768 miliona KM, što je za 5,9 odsto manje nego u istom razdoblju 2023. godine.
Među zemljama EU, Njemačka je u ovoj godini drugo najveće izvozno tržište BiH, nakon Hrvatske, odnosno BiH je u Njemačku za devet mjeseci ove godine izvezla robu u vrijednosti od milijardu i 857 miliona maraka.
Značajniji pad u izvozu registrovan je u maju i avgustu ove godine, ali se već u mjesecima nakon toga izvoz oporavljao, tako da je u devet mjeseci ove godine izvoz u Njemačku manji za 9,4 odsto u odnosu na isti period prošle godine.
I u godinama iza nas Njemačka je značajan izvozni partner BiH. U 2023. godini je ostvaren blagi rast izvoza na tržište Njemačke od 0,8 odsto, odnosno 20,7 miliona KM.
S obzirom na stagnaciju ekonomije u Njemačkoj, može se zaključiti da je BiH uspjela da održi kontinuiran rast izvoza na jedno od najznačajnijih tržišta. Bitno je naglasiti da je s Njemačkom ostvaren suficit od 105 odsto, odnosno istovremeno je uvezeno robe iz Njemačke u vrijednosti od 2,6 milijardi KM, što je manje za četiri odsto.
Kada govorimo o obimu razmjene, ona iznosi 5,3 milijarde KM i po tome je Njemačka i dalje drugi najznačajniji partner BiH, nakon Hrvatske.
Treba naglasiti i to da je u 2022. godini Njemačka bila najznačajniji izvozni partner BiH, s povećanjem izvoza u odnosu na prethodnu godinu za 538,1 milion KM ili 25 odsto.
Mirela Kadić, mentorica pri USAID-ovom projektu "Diaspora Invest" i savjetnica u Oxford Economicsu, navodi da svaka promjena u trgovinskoj politici SAD-a može da izazove "trickle-down" efekt, reflektujući se ne samo na njihove najbliže partnere, već i na globalne lance snabdijevanja, ekonomski rast i stabilnost tržišta širom svijeta, uključujući i Bosnu i Hercegovinu te njene trgovinske partnere.
"SAD predstavlja glavnog trgovinskog partnera za većinu saveznih pokrajina Njemačke kada je riječ o izvozu. U šest saveznih pokrajina udio SAD-a u izvozu robe prelazi 10 odsto. Iako se prognoza za 2025. godinu ne mijenja drastično, zbog vremena potrebnog da promjene u fiskalnoj, trgovinskoj i imigracionoj politici stupe na snagu i pokažu uticaj, važno je biti spreman na neočekivano, posebno u vezi s carinama. Promjene u trgovinskim politikama SAD-a i njihov uticaj na Njemačku direktno se reflektuju i na BiH, koja je ekonomski blisko vezana za njemačko tržište. Udar na njemačke industrije u kojima bh. kompanije imaju ulogu dobavljača (automobilska industrija) bi svakako značio i udar na bh. ekonomiju", smatra Kadić.
|
Mahmut Galijašević, direktor Mann+Hummel BH rekao je u Bloomberg Adria Startu da je BiH dio velikih i snažnih promjena koje se u autoindustriji događaju svakih stotinu godina, pa ovoga puta obuhvataju i nas. Poručio je, između ostalog, da je važno osluškivati tržište i pratiti njegove potrebe, kao i da će kriza u VW-u, pa i carine na vozila iz Kine, imati uticaj na bh. autoindustriju, ali ne drastično, jer je BiH manje tržište. Cijeli razgovor pogledajte u videu. |
Rok Brezigar iz NLB Skladi kaže da se trenutna politička kriza u Njemačkoj može čak pokazati kao pozitivna na srednji rok, međutim, dodaje, "samo ako dovede do formiranja tržišno orijentisane koalicije koja će moći bolje da se prilagodi trenutnoj složenoj geopolitičkoj situaciji."
Almir Jazvin, Olympia Capital Partners, rekao je još ranije za Bloomberg Adriju da je izvjesno da će kriza u automobilskoj industriji Njemačke imati efekt na evropski lanac snabdijevanja i dobavljače komponenti iz Evrope, a posebno iz BiH i regije, jer su znatno naslonjeni na Volkswagen i druge velike evropske proizvođače.
Ukupan izvoz BiH u padu 6,1 odsto, rast izvoza u afričke i azijske zemlje
Izvoz iz BiH od početka januara do kraja septembra 2024. godine je iznosio ukupno 11 milijardi i 885 miliona KM, što je za 6,1 odsto manje nego u istom razdoblju 2023. godine. Uvoz je iznosio 21 milijardu i 311 miliona KM, što je za 2,6 odsto više u odnosu na uporedni period. Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 55,8 odsto, dok je vanjskotrgovinski robni deficit iznosio devet milijardi i 426 miliona KM.
Kao što je navedeno, izvoz BiH u EU u pomenutom razdoblju iznosio je osam milijardi i 768 miliona KM, uz pad od 5,9 odsto na godišnjem nivou.
Pad izvoza je, međutim, mnogo veći u zemlje CEFTA-e, gdje je izvezena roba u vrijednosti jednu milijardu i 991 milion KM, što je za 15,6 odsto manje nego u istom razdoblju 2023. godine. Najveći je pad izvoza u Crnu Goru (-20,2 odsto), dok je izvoz u Srbiju pao za 15,8 odsto. Rastao je izvoz u Sjevernu Makedoniju za 4,4 odsto, dok je s ostalim zemljama izvoz takođe u padu za 13,1 odsto.
Iako je iznos vrijednosti robe manji od milijardu maraka, izvoz BiH u ostale razvijene zemlje (Australija, Kanada, SAD, Velika Britanija, Turska i Japan) rastao je za 17 odsto, a u afričke i azijske zemlje u razvoju rast izvoza u ovoj godini je za oko 25 odsto, u odnosu na uporedni period lani.
