Da je poslije pada Berlinskog zida Vladimir Putin ostao živjeti u Drezdenu, tek bi prekjučer ispunio uslov za penziju u Njemačkoj. Bar bi tako bilo da je već prihvaćen najnoviji prijedlog ekonomskih savjetnika njemačke vlade o drastičnom povećanju starosne granice za penzionisanje.
Dok su vanjskopolitički analitičari minulog utorka pomno pratili ko je od svjetskih lidera čestitao 73. rođendan predsjedniku Ruske Federacije, ekonomski novinari u Njemačkoj su se također bavili 73. rođendanom, ali kao eventualno novim pragom za penzionisanje. I dok se Putin u Rusiji mogao penzionisati još u 62. godini (pri čemu se sada prag za penzionisanje muškaraca postepeno povećava na 65 godina), Njemačka uveliko razmatra da sadašnji prag, koji je na oko 67 godina, pomjeri u poznu starost. Štaviše, ujedno se razmatra i da se zaposlenima s većim primanjima povećaju obavezni doprinosi za penziono osiguranje, dok se istovremeno razmatra umanjenje aktuelnih standarda u socijalnom osiguranju tako što će biti ukinuti pojedini nivoi zdravstvene njege.
U penziju tek sa 73 godine
Upravo te 73 godine bi trebalo da bude doba za penzionisanje u Njemačkoj, navedeno je u novom stručnom izvještaju vodećih njemačkih ekonomista, koji smatraju da je to neophodno zarad "osiguravanja održivosti" njemačkog penzionog sistema, jer je pod sve većim pritiskom demografskih promjena, produženja životnog vijeka Nijemaca i slabog rasta produktivnosti u ekonomiji koja stagnira.
"Morat ćemo više raditi ako želimo sačuvati obim (i aktuelne standarde njemačkog) socijalnog osiguranja, a da istovremeno ne ostavimo još više tereta budućim generacijama. Starosna granica za penzionisanje mora biti povezana s očekivanim životnim vijekom", navodi se u studiji, koja ističe da će se u Njemačkoj udio osoba starijih od 67 godina povećati za oko trećinu do 2030. godine.
Bloomberg
Trenutno u Njemačkoj nešto manje od dvije zaposlene osobe dolazi na svakog penzionera. Prema ocjeni ove grupe ekonomista, kako se radna snaga u Njemačkoj smanjuje, ravnoteža između zaposlenih i penzionera će nastaviti da se pogoršava, to jest manje radnika morat će finansirati više penzija. Kako bi se ova krhka ravnoteža sačuvala u trenutku kada se masovno penzionišu pripadnici takozvane baby-boom generacije, njemački stručnjaci predlažu da se prag za penzionisanje postepeno podiže do 73 godine do 2060. godine.
Iako je to izazvalo šok u njemačkoj javnosti, ovakvih studija je bilo i ranije. Prije skoro 10 godina Institut za njemačku ekonomiju objavio je studiju u kojoj je predlagao da se starosna granica za penzionisanje pomjeri na 69 godina do 2030. godine, na 71 godinu do 2035, a na 73 godine od 2041. godine pa nadalje.
Tadašnja vlada Angele Merkel je te dalekosežne prijedloge ipak ostavila na stranu, ali su oni vaskrsli ove godine s vladom Freidricha Merza, koja smatra da je produženje radnog vijeka jedini način da se spriječi kolaps penzionog sistema.
Demokršćanska ministrica ekonomije Katherina Reihe (CDU) minulih sedmica je već izazvala kontroverze kada je pozvala da se što prije radni vijek produži do 70 godina, ali novi prijedlog savjetodavne grupe sada ide korak dalje, povezujući starosnu granicu za penzionisanje s povećanjem očekivanog životnog vijeka i sve to pravdajući rastućim ekonomskim izazovima s kojima se Njemačka suočava.
"Ekonomski učinak stagnira godinama, dok uporedive ekonomije rastu znatno dinamičnije", navodi se u izvještaju čije bi mjere trebalo da spriječe kolaps penzionog sistema, prenosi njemački tabloid "Bild". "Morat ćemo duže raditi ako želimo sačuvati naš socijalni sistem."
Danska kao model
Njemački ekonomisti ukazuju na Dansku kao uspješan presedan, gdje je starosna granica za penzionisanje vezana za očekivani životni vijek od 2006. godine, kada je iznosila 65 godina. Do 2040. godine porast će na 70 godina, izglasao je danski parlament u maju ove godine.
Bloomberg
Sa svojom fleksibilnom starosnom granicom za penzionisanje, Danska više nije izuzetak jer su tim putem krenule i Holandija, Švedska i Finska. Danski model u Njemačkoj bi značio još brže pomjeranje penzionisanja nego u Danskoj, jer je trenutno prosječni životni vijek žena 83,5 godina, a muškaraca 78,9 godina. U prosjeku, u Njemačkoj muškarci primaju penziju nešto manje od 19 godina, a žene oko 22.
Ekonomisti naglašavaju da će odgađanje ovih reformi samo otežati prilagođavanje kasnije, dodajući da bi nečinjenje neminovno dovelo do viših poreza, većih smanjenja penzija ili oboje.
Međutim, ovo je i osjetljiva politička tema, ne samo zbog toga što se aktuelna koalicija demokršćana (CDU-CSU) i socijaldemokrata (SPD) u koalicionom sporazumu obavezala da neće mijenjati prag za penzionisanje, već i zbog toga što su penzioneri velika vojska birača.
Penzioneri i dalje rade
CDU je stoga prvo predstavila planove za novu "aktivnu penziju", omogućavajući penzionerima da se vrate na radno mjesto i zarade do 2.000 eura bez poreza. S druge strane, SPD je oprezna prema ovom planu, posebno ako je on povezan s pritiskom na povećanje starosne granice za penzionisanje. Upravo je SPD u posljednjoj vladi bivšeg kancelara Olafa Scholza dozvolio ljudima da se mogu penzionisati s punom penzijom i sa 63 godine ako su akumulirali 45 godina penzionog staža.
Međutim, veliko je pitanje koliko bi ova novina o "aktivnoj penziji" napravila promjenu budući da se u Njemačkoj već povećava broj penzionera koji i dalje rade. Više od 1,1 milion ljudi starijih od 67 godina i dalje radi, što je 51.000 više nego prošle godine i čini rekord u historiji zemlje. Većina penzionera koji nastavljaju raditi to čine zbog finansijske nužnosti, jer se penzije pokazuju kao nedovoljne za pristoje uslove života.
Bloomberg
"Danas radi toliko penzionera koliko nikada ranije nije radilo", zapanjena je liderica ljevičarske opozicione stranke BSW Sahra Wagenknecht, za razliku od generalnog sekretara vladajuće CDU Carstena Linnemanna, koji smatra da je i dalje premalo radno aktivnih penzionera.
Trenutno se u prosjeku u Njemačkoj odlazi u penziju s nepunih 65 godina, ali narednih pet godina će pravila dovesti do toga da se svi penzionišu tek sa 67 godina.
Njemački ekonomisti ukazuju na to da će plan "aktivne penzije" malo promijeniti u njemačkoj demografsko-penzionoj tempiranoj bombi koja je prošle godine značila da je njemački državni penzioni fond isplatio 402,8 milijardi eura penzija, pri čemu je imao za 800 miliona eura manji prihod.
Šta žele njemački penzioneri
Za razliku od vlasti, Nijemci bi većinski (oko 63 posto) više voljeli da se penzionišu sa 63 godine ili ranije, ukazuje studija koju je provela neprofitna Demografska mreža prošle jeseni. Shodno tome, preporuka ekonomskih eksperata da se penzionisanje poveže s očekivanim životnim vijekom – prateći danski model – vjerovatno neće biti dočekana s malo entuzijazma, ocjenjuje minhenski list "Abendzeitung".
Sindikati i udruženja korisnika socijalne zaštite protive se povezivanju očekivanja životnog vijeka s pragom za penzionisanje, ističući da je takav zahtjev nepravedan, ne za profesore, već za građevinske radnike koji se moraju rano penzionisati i ne mogu pronaći drugi posao u poznim godinama.
Bloomberg
"Takvi zahtjevi su ekonomski jednostrani, društveno nepravedni i nedostaje im mašte", kaže Verena Bentele, predsjednica Bavarskog udruženja korisnika socijalne zaštite VdK.
Savez njemačkih sindikata DGB upozorava da se ovim prijedlogom zapravo "u pozadini smanjuju penzije".
"Oni koji vrijedno rade dugi niz godina imaju znatno manje šanse da dožive starost u dobrom zdravlju", ističe se u saopštenju DGB-a, koji ističe da na ovo pokazuje činjenica da ljudi s dugim radnim iskustvom i stresnim radnim uslovima umiru znatno ranije od prosječne populacije. "Jednostavno rečeno, to znači da imaju manje vremena da zaista uživaju u svojoj penziji."
Osim toga, predsjednica VdK-a Bentele predlaže da se, umjesto produženja radnog vijeka, penzioni sistem finansijski ojača tako što će zakonsko penziono osiguranje biti obavezno za sve zaposlene, uključujući i političare i državne službenike, koji po sadašnjim propisima nisu obveznici, a pritom im je garantovana penzija.
Ovakve prijedloge vodeći njemački ekonomisti u startu odbacuju, navodeći kao argument to što državni službenici, u prosjeku, imaju duži životni vijek od prosječnog stanovništva, pa to znači da bi oni duže bili penzioneri. Kako tvrde, tako bi se teret na penzioni sistem još više povećao.
Slovenija se prva pridružuje trendu
U Adria regiji evropskom trendu produžavanja radnog vijeka građana prva se priključila Slovenija, i to prije svega zbog toga što spada među članice EU u kojima se najranije odlazi u penziju. U Sloveniji će se starosna granica za penzionisanje postepeno povećavati sa 62 na 67 godina, pri čemu će i dalje ranije u penziju moći i oni koji su akumulirali 40 godina staža. Ovo je klizava politička tema i za hrvatski politički vrh, koji duže vrijeme prenebregavaju to što Svjetska banka i Evropska komisija prilikom svake analize hrvatskog penzionog sistema predlažu povećanje dobi za penzionisanje. U posljednjoj analizi, Svjetska banka je ponovo poručila zvaničnom Zagrebu da razmotri povećanje starosne dobi za odlazak u penziju – i to sve do 72. godine života.
U Bosni i Hercegovini (BiH) postoje praktično dva penziona sistema, koje spajaju slična pravila o penzionisanju u 65. godini i s najmanje 15 godina radnog staža, ali i isti problemi. Vjerovatno najveći izazov s kojim se oba entiteta suočavaju jeste sve evidentniji manjak zaposlenih, a višak penzionera, što dovodi penzione sisteme na granicu održivosti.
Bloomberg
U Srbiji zvaničnici ne pominju podizanje praga za penzionisanje, već se još provodi penziona reforma započeta 2015. godine, koja je omogućila penzionisanje svakome sa 45 godina radnog staža bez obzira na godine života, kao i to da se do 2032. godine postepeno podiže prag penzionisanja za žene i izjednači s muškarcima koji se penzionišu sa 65 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja.
Ono što najviše muči srpski penzioni sistem jeste što se za isplaćivanje penzija i dalje ogroman novac izdvaja iz državne kase, jer nisu dovoljni doprinosi zaposlenih. Već oko 30 godina su transferi iz državnog budžeta ka Fondu za penziono i invalidsko osiguranje redovna stvar. U nekim ranijim godinama oni su iznosili i po 30 ili 40 posto rashoda Fonda PIO, ali je proteklih godina smanjen na dvadesetak posto.
I u Sjevernoj Makedoniji je još izraženiji ovaj problem jer iz državnog budžeta dolazi više od 35 posto novca neophodnog za penzije, što je prošle godine iznosilo čak 1,4 milijarde eura.
U tom pogledu, zemlje Adria regije liče na Njemačku, koja je prethodnih godina oko 30 posto izdataka za penzije dopunjavala iz budžeta jer doprinosi nisu dovoljni, a danas je taj udio negdje dvadesetak posto.
Prema ocjenama posmatrača, postaje izvjesno da će vladajuće elite širom Evrope morati da se bave istom penzionom tempiranom bombom, ali da su ujedno svjesni da će mnogima takve reforme značiti i gubitak vlasti na sljedećim izborima.
.webp){kind=icon}
