Sljedeći put kada predsjednik SAD-a Donald Trump pokuša prisiliti tradicionalne američke saveznike na poslušnost, njemačka vlada namjerava biti bolje pripremljena.
Dužnosnici u Berlinu počeli su mapirati ranjivosti u američkim opskrbnim lancima kako bi identificirali točke na kojima bi Njemačka i njezini partneri iz Europske unije mogli izvršiti pritisak, tvrde osobe upoznate s tim nastojanjima. Njihov cilj je stvoriti konsenzus među nacijama EU-a o tome kako mogu iskoristiti svoj utjecaj, ako i kada budu uvučeni u još jedan spor s Bijelom kućom.
Inicijalni nalazi sugeriraju načine ciljanja masivnih američkih tehnoloških tvrtki koje imaju bliske veze s Bijelom kućom, rekli su dužnosnici. Druge opcije mogle bi ciljati na procvat ulaganja u umjetnu inteligenciju (AI) koji je pomogao potaknuti američke dionice na rekordne razine ove godine, ili pak na povećanje cijena lijekova za američke glasače - pitanje na koje je predsjednik već pokazao osjetljivost.
"Držeći se zajedno, Europljani mogu dokazati Trumpu da su mu se spremni suprotstaviti", rekao je Tobias Gehrke, stručnjak za ekonomsku državnost pri Europskom vijeću za vanjske odnose. "Ako Europa može vjerodostojno pokazati da taktike zastrašivanja ne djeluju, to bi s vremenom moglo oslabiti one snage u Washingtonu koje podržavaju Trumpa."
Njemačka vježba dio je hitnih europskih napora za izgradnju geopolitičkog okvira za upravljanje sve većim neprijateljstvom SAD-a i rastućom moći Kine. Ipak, to je također proces pun opasnosti: diljem EU-a, visoki dužnosnici bolno su svjesni koliko bi njihove tvrtke bile izložene ako protumjere s SAD-om izmaknu kontroli.
"Savezna vlada pomno prati ovaj razvoj događaja s fokusom na kritične opskrbne lance i ovisnosti", izjavio je glasnogovornik za Bloomberg. "U obzir se ne uzimaju samo vlastite ovisnosti, već i one zemalja podrijetla te zemalja koje uvoze robu iz Njemačke i Europske unije."
Tenzije između SAD-a i Europe doći će u prvi plan u četvrtak, kada se ministri vanjskih poslova skupine G7 okupe u blizini Pariza kako bi raspravili o posljedicama američko-izraelskog napada na Iran, koji je izazvao skok cijena energenata diljem svijeta.
Njemački kancelar Friedrich Merz poručio je njemačkim zastupnicima prošlog tjedna da Europa mora naučiti kako ovisnosti koje su nastale tijekom vrhunca globalizacije nisu samo na njezinoj strani. Druge se nacije oslanjaju na EU za kritične zalihe, rekao je, te bi blok trebao biti spreman iskoristiti taj utjecaj.
"Identificiramo svoje interese", izjavio je, "a istovremeno i sredstva za njihovu obranu."
Trumpovo nastojanje da u siječnju Danskoj oduzme Grenland promijenilo je način razmišljanja u europskim prijestolnicama, navode dužnosnici. Za mnoge je taj događaj odlučujuće dokazao da je era uzajamne transatlantske predanosti završila. Iako SAD ostaje partner u određenim područjima, navode izvori, on je ujedno i sigurnosni rizik kojem se Europa mora biti spremna suprotstaviti.
"Povratka na staro neće biti“, izjavio je u utorak njemački predsjednik Frank-Walter Steinmeier. "Jaz je predubok."
Rad u Berlinu je u relativno ranoj fazi, a osoblje prikuplja podatke o europskim vezama s SAD-om, navode vladini dužnosnici. Paralelna inicijativa odvija se i u Bruxellesu, gdje Europska komisija mapira ranjivosti EU-a uoči nove sigurnosne strategije, a u sklopu tog procesa dužnosnici su raspravljali o tome kako bi blok mogao iskoristiti svoje ključne točke pritiska nad suparničkim silama.
Europski dužnosnici također raspravljaju o mehanizmima kompenzacije za potporu državama članicama koje su izloženije američkoj odmazdi, ako do nje dođe. Svi su svjesni da SAD i dalje ima nadmoć.
"Njemačka si, kao gospodarska sila, ne može priuštiti skrivanje vlastitih instrumenata utjecaja", rekla je Cornelia Woll, predsjednica škole Hertie sa sjedištem u Berlinu. "Međutim, takve se prijetnje ne bi trebale olako koristiti jer u međusobno povezanom svijetu takve akcije uvijek rezultiraju troškovima za obje strane i potencijalno mogu pokrenuti silaznu spiralu."
Američke točke pritiska koje je identificirao Berlin:
- Jedinstveno tržište
Najveća točka utjecaja Europe je tržišna moć njezinih 450 milijuna imućnih potrošača, navode dužnosnici uključeni u rasprave. Ograničavanje pristupa ili pooštravanje regulative za američke tvrtke predstavlja najmoćnije ekonomsko oružje bloka. Velike tehnološke tvrtke povezane s Trumpom i potpredsjednikom JD Vanceom posebno su osjetljive na napore EU-a da regulira društvene mreže.
Novi porezi, kazne ili operativna ograničenja za Alphabet Inc., Amazon.com Inc. ili Meta Platforms Inc. mogli bi nanijeti značajan ekonomski udarac profitu, a u Aktu o digitalnim uslugama i Aktu o digitalnim tržištima EU već ima zakone koji bi Uniji omogućili ciljanje američkih tehnoloških tvrtki, navodi Antonio Barroso, viši analitičar za geoekonomiju u Bloomberg Economicsu.
Centar za ispunjenje narudžbi tvrtke Amazon u Frankenthalu, Njemačka. Thorsten Wagner/Bloomberg
- Podatkovni centri
Još jedna točka pritiska leži u opskrbnim lancima koji pokreću umjetnu inteligenciju. Američke tvrtke - od OpenAI-ja i Anthropica do AI jedinica Microsoft Corp.-a i pothvata X-a Elona Muska - djelomično ovise o europskim industrijskim ulaznim podacima za postavljanje svojih podatkovnih centara, prema analizi njemačkih dužnosnika. Te komponente uključuju specijaliziranu opremu tvrtki poput Siemens AG-a, naveli su dužnosnici.
Europa već prilagođava svoju industrijsku politiku konfrontacijskom globalnom okruženju. Putem mjera kao što je Zakon o industrijskom ubrzanju, EU daje prioritet domaćim tvrtkama u javnoj nabavi i potiče veću upotrebu europskih komponenti – čime donekle štiti svoju proizvodnu bazu i potiskuje američke i kineske konkurente.
- Poluvodiči
Kontrole izvoza pokazale bi se još bolnijim oružjem protiv SAD-a, rekli su njemački dužnosnici. Washington i dalje ovisi o europskim tvrtkama za kemikalije koje se koriste u proizvodnji poluvodiča, dok nizozemska tvrtka ASML i njezini njemački dobavljači, Zeiss i Trumpf, proizvode napredne litografske strojeve neophodne za proizvodnju najsuvremenijih čipova.
Posljednjih godina SAD vrši pritisak na europske vlade da ograniče prodaju tih istih tvrtki Kini, u pokušaju da spriječi Peking u osiguravanju vlastitog pristupa najnaprednijim čipovima.
Nizozemska tvrtka ASML i njezini njemački dobavljači, Zeiss i Trumpf, proizvode napredne litografske strojeve neophodne za najsuvremeniju proizvodnju čipova. Jasper Juinen/Bloomberg
- Lijekovi, kemikalije i strojni alati
Europske tvrtke isporučuju aktivne sastojke za gotovo polovicu svih brendiranih lijekova koji se prodaju u SAD-u i 90 posto inzulina koji Amerikanci svakodnevno koriste, podaci su Američke gospodarske komore u Bruxellesu. One također osiguravaju više od trećine uvoza kemikalija koje pomažu u opskrbi niza američkih industrija.
Analizirajući detalje globalnog opskrbnog lanca, Gospodarska komora identificirala je gotovo 300 različitih kategorija u kojima se američke tvrtke oslanjaju na europske dobavljače za 100 posto svog uvoza. Postoji više od 700 kategorija u kojima je ta ovisnost 90 posto ili veća.
- Europska ulaganja
EU je najveći izvor izravnih stranih ulaganja u SAD-u. Iako vlade ne mogu diktirati kamo će europske tvrtke odlučiti alocirati svoj kapital, mogle bi prilagoditi regulatorne okvire ili povući izvozne poticaje kako bi usmjerile europski novac dalje od američkog tržišta. Prethodna vlada u Berlinu koristila je slične alate u nastojanju da obuzda iznos izravnih stranih ulaganja koja idu prema Kini.
Točke pritiska koje su najvjerojatnije isključene:
- Američka imovina
Europske vlade i investitori drže oko 10,4 bilijuna dolara u američkim dionicama, što je otprilike 15,3 posto tržišta, prema podacima Komore. Također posjeduju 3,4 bilijuna dolara američkih državnih vrijednosnih papira i 2,9 bilijuna dolara američkih korporativnih obveznica. To predstavlja gotovo polovicu svih američkih dionica u stranom vlasništvu i otprilike trećinu trezorskih i agencijskih vrijednosnih papira u stranom posjedu, uz 57 posto korporativnog duga koji se drži izvan SAD-a.
George Saravelos, globalni voditelj istraživanja deviznih tržišta u Deutsche Bank AG, sugerirao je da bi europski investitori mogli razmotriti prodaju značajnog dijela tih posjeda ako se transatlantski odnosi dodatno pogoršaju. Dužnosnici u Berlinu još uvijek prikupljaju podatke u ovom području, tvrde osobe upoznate s temom.
No korištenje tako grubog alata bio bi rizičan potez, smatra Barroso iz Bloomberg Economicsa. Koordinacija prodaje imovine velikih razmjera bila bi teška, a globalna dominacija američkih tržišta i dolara znači da bi takav potez nanio značajnu kolateralnu štetu samoj Europi.
- Američke zračne baze
Njemački dužnosnici također razmatraju ulogu koju europske vojne baze igraju u sposobnosti SAD-a da projicira moć diljem svijeta, navode izvori, a njihova je vrijednost istaknuta tijekom napada na Iran. Gospodarska komora procjenjuje da bi SAD koštalo 100 do 200 milijardi dolara godišnje da popuni taj jaz kada ne bi bio u NATO-u.
No američka vojna prisutnost također igra temeljnu ulogu u jamčenju vlastite sigurnosti EU-a te je teško zamisliti da bi čelnici EU-a učinili bilo što što bi to ugrozilo, osobito s obzirom na to da rat u Ukrajini demonstrira prijetnju iz Rusije.
"Ovdje se ne radi o konfrontaciji, već o uzajamnom definiranju naših interesa", rekao je njemački ministar obrane Boris Pistorius prošlog tjedna, upitan o tome što Berlin nastoji iskoristiti američke točke pritiska. "Činjenica da stvari nisu uvijek 100 posto usklađene istinita je u svakom braku, bio on dobar ili loš."
- U pisanju članka pomogli su Jenni Thier, Jorge Valero, Julius Domoney, and Slav Okov
.webp){kind=icon}
