Od odliva do priliva mozgova, povratak radnika kao nova šansa za BiH

Iako za mnoge povratak radnika iz zapadnih zemalja u Bosnu i Hercegovinu izaziva nevjericu, prema svemu sudeći, to je trend koji bi mogao obilježiti naredne godine. O ovom trendu te mogućnostima koje se otvaraju ne samo za BiH, nego i ostale zemlje Zapadnog Balkana, govori i Svjetska banka, nazivajući to 'priliv mozgova'.

Naime, u novom izdanju Redovnog ekonomskog izvještaja za Zapadni Balkan, Svjetska banka između ostalog navodi da ''povratak migranata koji su u inozemstvu stekli napredne vještine može dovesti do 'priliva mozgova' u zemlje porijekla, konkretno dok privlačne visoke zarade u stranim zemljama, mogu motivirati one koji ostaju da se obrazuju i unaprijede vještine''.

Dalje pojašnjavaju da bi, kako gotovo četvrtina građana zemalja Zapadnog Balkana trenutno živi u inozemstvu, bolje upravljanje globalnom radnom snagom sa Zapadnog Balkana moglo biti ključni pokretač ekonomskog razvoja u ovoj regiji. Mada emigracija može dovesti do izazova kakav je nedostatak radne snage, postoje i jasne prilike da se migracije iskoriste za ekonomske koristi.

Kako se navodi u izvještaju, migracije mogu, uz adekvatno upravljanje, smanjiti siromaštvo, potaknuti izvoz i privući investicije, što u krajnjem ishodu dovodi do stvaranja radnih mjesta i prijenosa znanja.

Austrija, Beč (Depositphotos)

 

Potražnja za poslom u BiH

U BiH je već primjetan povratak radnika iz Njemačke. Mersiha Mima Mehić, direktorica Kolektiv-MojPosao.ba, ranije je za Bloomberg Adriju kazala da se već u proteklih nekoliko godina značajan broj profesionalaca obraća njihovoj agenciji sa željom da se vrate u BiH i pronađu posao. Kako kaže, neki od njih se javljaju i nakon što se presele, međutim, kvalitet poslova svakako predstavlja veliki izazov. Nekolicina se također odlučuje na pokretanje vlastite kompanije.

"Osnovni razlog za povratak radnika je ekonomska kriza koja sve više i više kuca na vrata Njemačke kao članice EU i pokretača ekonomije Starog kontinenta. To vidimo i kroz najave Volkswagena, pa i Audija, koji će smanjiti proizvodne kapacitete, što pokreće domino-efekt, dakle, ugrožava one tvrtke kooperante koje su proizvođači nekih dijelova", kazao je ranije za Bloomberg Adriju Dominik Raškaj, marketing i PR menadžer portala boljiposao.com.

Ni posljednji podaci ne ulijevaju optimizam s obzirom na to da pokazuju pad fabričkih narudžbi. Fabričke narudžbe u Njemačkoj su naglo pale u augustu, što je još jedan znak da je najveća evropska privreda i dalje u krizi, kao i da su nade o oporavku slabe. Potražnja je opala za 5,8 posto u odnosu na juli i nakon dva uzastopna mjeseca povećanja. To je najveći pad od januara i daleko gori nego što je očekivao bilo koji od 17 ekonomista u Bloombergovom istraživanju.

Bloomberg

Oni koji su upoznati s prilikama s kojima se susreću bh. radnici u Njemačkoj ističu da većina njih ode za snovima koji su iznad njihovih realnih mogućnosti. Međutim, ostvarenje tih snova nije lagano te je potrebno puno truda. Među onima s kvalifikacijama koji se vraćaju, ima i onih koji su očekivali da će dostići zamišljeni standard brzo i bez puno truda. Ipak, ako govorimo o visokokvalifikovanim radnicima koji se vraćaju u BiH, svi oni imaju znanja i vještine koje domaći privrednici trebaju iskoristiti.

Neke procjene govore da u BiH trenutno nedostaje više od 70.000 radnika u svim sektorima. Raškaj naglašava da, ako je Volkswagen stao, ne znači da će i naše kompanije stati.

Navodi da danas nema više dugih redova ispred ambasada, kao što je to bilo prethodnih godina. Vidljiv je znatan pad odlazaka naših građana, s obzirom na to da je sada samo pitanje vremena kada će zvanično biti proglašena kriza u Njemačkoj, a svakodnevne vijesti koje dolaze ne samo iz Njemačke nego i drugih zemalja Evropske unije nisu bajne i obećavajuće.

Uspon desnice zabrinjava bh. dijasporu

Situacija nije trenutno bolja ni u Austriji, kao ni u ostatku Evropske unije, prije svega zbog političke situacije s obzirom na uspon desnice. Jačanje krajnje desnice u Austriji zabrinjava mnoge, a slična situacija je i u velikom broju zemalja Evropske unije. Desničari naglašavaju važnost očuvanja austrijske kulture i tradicije i pozivaju na ograničenja benefita i prava za tražioce azila. Također, često povezuju imigraciju sa sigurnosnim problemima, zalažući se za agresivnije mjere u borbi protiv ilegalne imigracije, terorizma i radikalnog islamizma.

Otkako je objavljeno da je desnopopulistička Slobodarska stranka Austrije (FPÖ) osvojila najveći broj glasova, dovodi se u pitanje daljnji razvoj Austrije u smislu odnosa prema strancima i EU i to je ono što najviše brine bh. dijasporu u ovom trenutku.

Poznato je da Austrija ima jedan od najrestriktivnijih zakona o državljanstvu. To vodi do situacije da veliki dio građana u gradu Beču nema pravo glasa na izborima, njih čak i više od 30 posto, a ovaj broj stalno raste. 

"Ovakav odnos ne vodi zdravoj demokratiji, jasno je da, ako veliki dio građana nema mogućnost učešća u demokratskim procesima, onda to ne vodi u pravom smjeru. Njemačka naprimjer ima mogućnost dvojnog državljanstva, što bi mogao biti dobar primjer i za Austriju. Međutim, ako desničari osvoje vladu, to sigurno neće biti moguće, jer je i konzervativna stranka ÖVP protiv toga. Ovaj način bi bio dobar i koristan za mnoge ljude iz bosanske dijaspore", kazala je ranije za Bloomberg Adriju Larissa Lojić, članica Western Balkans Initiative na Međunarodnom Institutu za mir u Beču.

Dodala je da bi dvojno državljanstvo bilo posebno značajno za mlade ljude koji su se rodili u Austriji, ali žele raditi i živjeti u BiH. "U narednom periodu sigurno će biti teže dobiti državljanstvo, mada treba sačekati formiranje vlade kako bi se mogla dobiti stvarna slika", kazala je.

Ako se gleda na primjeru Poljske, gdje je premijer Donald Tusk objavio da će isključiti prava za izbjeglice, ili u Briselu, gdje Ursula von der Leyen to podržava kao inicijativu, još je sve neizvjesno. U cijeloj Evropskoj uniji desničarske stranke pobjeđuju na izborima, ksenofobija i mržnja prema izbjeglicima i migrantima su u porastu. 

Planovi za remigraciju

Lojić je istaknula da je sve više izvještaja o djeci koju učiteljice u školama pitaju da li se sada moraju vratiti u zemlje iz kojih su došli njihovi roditelji. Početkom godine objavljen je izvještaj online magazina Correctiv, u kojem se navodi da je održan sastanak visokih neonacista, političara AFD-a, ljudi bliskih CDU-u, ali i ličnosti iz Austrije, na kojem je razgovarano o planovima za remigraciju.

Ideja remigracije je da ljudi koji već imaju njemačko ili austrijsko državljanstvo, a imaju korijene u drugoj zemlji, trebaju moći "remigrirati" u nju. Lojić je naglasila da je ovo izuzetno problematično i šokiralo je čitavu regiju. Ali FPÖ i AFD ponosno promoviraju koncept remigracije.  

Austrija, Beč (Depositphotos)

 

U odnosu na Njemačku, iz koje je primjetan trend odlaska ljudi zbog ekonomske krize, Austriju bi ljudi mogli napuštati zbog političke situacije. Lojić kaže da je sada još uvijek rano o tome govoriti.

Lojić je kazala da se promjene najviše osjete u Beču, gdje je dosta ljudi koji su dio neke manjine, svi pomalo strepe zbog onog što ih čeka.

"Situacija nije optimistična čak i ako desničari ne budu dio vlade, treba imati na umu da je skoro svaka treća osoba u Austriji glasala za partiju koja je otvoreno ksenofobična, seksistička, protiv LGBTIQ zajednica, islamofobna, antisemitska, znači ako ljudi tako glasaju, nešto se mora promijenit u društvu i u političkoj situaciji", naglasila je Lojić.

 

--Uz pomoć Ivane Raonić--

 

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar