Tresu se temelji Europe. Dok su oči javnosti uprte u politička previranja u Francuskoj, koja bi već u srijedu mogla rezultirati padom vlade, signali vrlo ozbiljnih problema dolaze i iz Njemačke, najvećeg europskog gospodarstva. Sve je to uvertira u sliku svijeta nakon izborne pobjede Donalda Trumpa, koji tek treba ponovno zasjesti u Ovalni ured.
Njemačku još od studenoga trese politička kriza nakon što je premijer Olaf Scholz iz vlade izbacio ministra financija Christiana Lindnera. Svrgnuti ministar i njegova Slobodna demokratska stranka (FDP) inzistirali su na tome da se njemačka vlada pridržava strogih pravila potrošnje i smanjenja poreza, iako su njihovi lijevi koalicijski partneri htjeli zadržati socijalnu potrošnju i poticajima potaknuti gospodarstvo.
Scholzov potez je donekle razumljiv jer bi se kako stvari stoje uskoro on ili njegov nasljednik kojeg će Nijemci izabrati 23. veljače morao nositi s desecima tisuća Nijemaca koji će izgubiti posao. A možda je i najalarmantnije to što će oni mahom doći iz njemačke industrijske perjanice – autoindustrije. Razmjere problema zorno ilustrira i masovni štrajk upozorenja koji se održao u ponedjeljak i u kojem je prema izvorima Bloomberga diljem zemlje sudjelovalo 66 tisuća radnika iz autoindustrije, dok je prema navodima sindikata, kako javlja Reuters, ta brojka bila bliža 100 tisuća.
Naime, lančana reakcija je već pokrenuta. Inicijator je bio njemački automobilski div Volkswagen koji je prema tvrdnjama sindikata najavio zatvaranje triju tvornica u Njemačkoj. Posljedica tog poteza je gašenje do 15 tisuća radnih mjesta. On ima poslovnu logiku jer kompanija muku muči s viškom od 500 tisuća vozila za koje nema kupaca. Pod njihovom kapom su marke VW, Audi, Porsche, Seat, Škoda, Cupra, Lamborghini, Bentley i Ducati.
Nije trebalo dugo čekati da se na slične poteze počnu odlučivati i ostale kompanije vezane za automobilski sektor. Tako kompanija Schaeffler, poznata po proizvodnji dijelova za autoindustriju, planira ukinuti 4,7 tisuća radnih mjesta, od čega 2,8 tisuća u Njemačkoj, a u igri je i zatvaranje pogona u Austriji i Velikoj Britaniji. Razlozi su, piše Deutsche Welle, razni problemi u industrijskom sektoru i slaba potražnja na tržištu automobila. Schaeffler se dodatno suočava s rastućim troškovima i padom narudžbi, što zahtijeva restrukturiranje poslovanja.
Depositphotos
U problemima je i Continental kojeg more slabija prodaja kod ključnih kupaca poput BMW-a, i Mercedesa, ali i problemi u sektoru električnih automobila. Kompanija je već ukinula pet tisuća radnih mjesta od sredine 2023. godine, a do 2028. planira diljem svijeta ukinuti 7,15 tisuća radnih mjesta, od čega više od trećine u Njemačkoj. Continental se kladio na električna vozila i investirao u prilagodbu pogona za taj tip automobila, međutim spor rast tog tržišta utječe na njihove planove.
Ruže su uvele i u Boschu, jednom od najvećih i ključnih dobavljača autodijelova, koji planira ukinuti do 5,55 tisuća radnih mjesta, od čega 3,8 tisuća u Njemačkoj. No neće tu stati. Dijelu radnika koje će zadržati planiraju uvesti skraćeno radno vrijeme, pa time i smanjiti plaće. Taj bi se potez odrazio na oko 10 tisuća radnika na devet lokacija u Njemačkoj. I u Boschu su se kladili na novu tehnologiju, i to onu razvoja sustava autonomne vožnje, čiji su rezultati daleko ispod očekivanja. Sve ukazuje na to kako je Bosch tek počeo s ozbiljnijim restrukturiranjem.
Čak 14 tisuća radnih mjesta do 2028. mogao bi ukinuti i dobavljač autodijelova ZF Friedrichshafen, a ne ustručavaju se najaviti i zatvaranje pogona ako se kriza nastavi. Kompanija je zaorala u velike dugove, čemu nikako neće pomoći anemična prodaja. Ima toga još, pa se muče i s velikim akvizicijama, i što je možda najalarmantnije, padom interesa za konvencionalne autodijelove.
Depositphotos
U Njemačkoj do 2027. godine rezanje 2,9 tisuća radnih mjesta najavljuje i američki Ford, dok će ukupno diljem Europe ugasiti četiri tisuće radnih mjesta. Unatoč ulaganjima od dvije milijarde eura u modernizaciju tvornice u Kölnu, očekivanja od prodaje podbacila su. I Ford muku muči u segmentu električnih vozila, gdje je konkurencija iznimno jaka.
Problemi iz autoindustrije počeli su se prelijevati na ostale industrijske sektore. Tako najveći njemački proizvođač čelika ThyssenKrupp planira smanjenje broja zaposlenih s 27 na 16 tisuća do 2030. godine, dakle ukidaju 11 tisuća radnih mjesta. Glavni izazovi uključuju uvoz jeftinog čelika iz Azije i krizu u autoindustriji. Kompaniju istovremeno financijski opterećuju i planirana ulaganja u ekološki prihvatljive tehnologije.
I najveća svjetska kemijska kompanija BASF još je 2022. započela program štednje zbog rasta cijena plina i otežanih poslovnih uvjeta u Europi. Ključne mjere uključuju ukidanje 3,3 tisuće radnih mjesta globalno do kraja 2024. godine, od čega 2,5 tisuća u Ludwigshafenu, te zatvaranje triju postrojenja u tom gradu. Uz to, BASF preusmjerava fokus na regije s povoljnijim uvjetima za poslovanje, poput Azije i Sjeverne Amerike, gdje planiraju veća ulaganja.
Olaf Scholz | Bloomberg
Politički čelnici pozivaju kompanije da ne srljaju te da razmisle o zatvaranju tvornica. Njemački ministar gospodarstva Robert Habeck rekao je da vlada traži načine za potporu Volkswagenu. "VW je krucijalan za Njemačku", poručuje. Kancelar Scholz pozvao je ThyssenKrupp da preispita planove za dodatna smanjenja radnih mjesta u svojoj čeličanskoj jedinici i obećao nastaviti vladino nastojanje da ograniči troškove mreže za energetski intenzivne tvrtke.
Sve u svemu, politika očito nema rješenja za goruća ekonomska pitanja koja more Njemačku. Aktualna Scholzova tehnička vlada doduše i nema veliki manevarski prostor. No izvjesno je da bi takav ekonomski meltdown mogao itekako utjecati na rezultate izbora u veljači, jednako kao što je izvjesno da će otpuštanje desetaka tisuća radnika pogoršati stanje u ionako klimavom gospodarstvu.
Hoće li Hrvatska pokupiti upalu pluća od njemačke prehlade, doznat ćemo jako brzo.
.webp){kind=icon}
